'Pad kapitalizma i početak filantropizma' nova je naučna knjiga (pogledajte knjigu ovdje) prof.dr. Nikole Grabovca, čovjeka koji je je bio visoki funkcioner i u socijalizmu i u kapitalizmu, te ministar u gotovo svim vladama Bosne i Hercegovine u ratnom i postratnom periodu.
Profesor Grabovac analizira zbog čega je kapitalizam potrošeni sistem, navodeći da su posljedice narastajuće siromaštvo prisutno kod 70 posto stanovništva u svijetu. Tome u prilog ide i podatak da više od 1,2 milijarde siromašnih živi od jednog dolara dnevno, a 3 milijarde od 2 dolara dnevno. Takođe i sve češće zveckanje oružjem velikih sila koje prijete trećim svjetskim ratom svakodnevno.
Profesor Grabovac osim analiza trenutnog stanja nudi i rješenje, smatrajući da je drastična promjena smjera svjetske ekonomije izvjesna zbog migracija stanovništva koje će tek kulminirati.
RSE: Profesore Grabovac kažete da je vrijeme da kapitalizam ode sa scene, zašto?
Grabovac: Svjedoci smo da u ovom 21. vijeku, kad smo svi očekivali da će doći do prosperiteta, smirivanja tenzija i političke situacije u svijetu, iz dana u dan je sve gore. Rat se primiče našim granicama, susjedi se naoružavaju, međunarodne trupe napadaju neke druge države, otvorena su mnoga ratišta, izbjeglice masovno bježe iz zaraćenih područja, terorizam je u porastu, a kapitalizam nema namjeru niti može svojim ideološkim opredjeljenjem da rješava ove svjetske probleme i zato je vrijeme da ode sa scene.
Druga stvar, u kapitalističkim državama poput Amerike ne vladaju predsjednici nego, kao što se sve češće javno o tome govori, 'ilegalne vlade', odnosno kapitalisti. Evo, vidimo na primjer da predsjednik SAD-a ne zna ni gdje mu vojska ide, niti se on pita za mnoge stvari.
U SAD-u, dakle, u Federalnim deviznim rezervama (fed) - koje djeluju vrlo tajanstveno i upravljaju Svjetskom bankom, Međunarodnim monetarnim fondom itd - oni odlučuju o svjetskoj ekonomiji. Sa tim se slaže i vodeći svjetski ekonomista i nobelovac prof. Paul Samuelson, koji kaže da glavne odluke donose predstavnici 13 porodica koje posjeduju Federalne devizne rezerve, dakle oni odlučuju o svjetskoj ekonomiji.
RSE: Budući da i sami kažete da kapitalisti odlučuju o svjetskoj ekonomiji, a njima nije u interesu promjena, šta to treba da se desi pa da neki drugi sistem zamijeni kapitalizam?
Grabovac: Postoje dva moguća scenarija. Prvi je da se razbukta svjetski rat, jer mnoge zemlje su poharane, posljednjih godina one koje su pripadale 'bloku nesvrstanih'. Na sceni je borba za dominaciju. Pri tome ne mislim da bi moglo doći do nuklearnog rata, jer ipak mislim da se oni koji imaju te bombe neće usuditi da i sami nastradaju.
Drugi scenario je masovne migracije i to iz više pravaca. Vidite, u Evropu je došlo milion ljudi pa su nastali tektonski poremećaji u svakodnevnom životu Evropljana, a zamislite da ih dođe 20 miliona. Šta bi se desilo da sa Bliskog istoka preko Balkana krene 10 miliona ljudi prema Evropi ili 50 miliona sa Dalekog istoka preko Kine, Mongolije u sjeverne dijelove zemljine lopte. Takođe su moguće masovne migracije iz osiromašene Afrike. Gledajući kroz istoriju masovne migracije su uvijek mijenjale svijet.
RSE: Zašto mislite da je filantropizam rješenje?
Grabovac: Riječ je grčkog porijekla i znači čovjekoljublje, ljubav prema čovjeku. To je širi pojam nego što je socijalizam ili komunizam nego što je nacionalsocijalizam itd. Najpoznatiji pobornik filantropizma je Bill Gates, iako mu je kapitalizam donio milijarde.
Dakle, u knjizi sam posvetio jedno poglavlje filantropizmu i svemu onome što će doprinijeti poboljšanju života čovječanstva.
RSE: U knjizi, dakle, dajete i rješenja..
Grabovac: Za sve kritike koje upućujem kapitalizmu napisao sam i prijedloge koji bi doprinijeli jednom zdravijem sistemu. Tu su detaljni prijedlozi za svaku oblast od poreske, carinske politike, vanjskotrgovinske, budžetske, monetarno-kreditne i niz drugih.