Iako je Međunarodni monetarni fond (MMF) produžio rok u kojem je BiH trebala usvojiti nekoliko zakonskih prijedloga, što je uslov za nastavak kreditnog aranžmana, propao je pokušaj u Parlamentu BiH da se u skraćenoj proceduri dođe do seta zakona. MMF se oglasio, upozoravajući na velika kašnjenja u zaključivanju aranžmana i isplati druge tranše kredita od 76 miliona eura, kao dio trogodišnjeg Proširenog aranžmana sa BiH.
Nakon što u srijedu u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine nije prošao prijedlog da se o setu zakona za povećanje akciza na gorivo od 15 pfeninga raspravlja po hitnom postupku, kako bi se ispoštovao rok koji je dao MMF, oglasio se šef Misije MMF-a u BiH Nadeem Ilahi.
"MMF je primio na znanje da Parlamentarna skupština BiH nije usvojila izmjene i dopune Zakona o akcizama, kao ni novi Zakon o osiguranju depozita. Ovo će imati implikacije na mobiliziranje vanjskog finansiranja za prijeko potrebne infrastrukturne projekte i na napore koje vlasti ulažu u modernizaciju regulative bankarskog sektora. Oba zakona predstavljaju ključne parametre programa vlasti koji MMF podržava u obliku Proširenog aranžmana. Mi očekujemo značajana kašnjenja u zaključivanju prvog pregleda programa", poručio je u izjavi za javnost Ilahi.
I ranije su iz MMF-a poručili bh. vlastima da će prolongirati isplatu druge tranše od oko 76 miliona eura, sve dok vlasti ne ispune ono što je dogovoreno.
Izvršni odbor MMF-a u septembru 2016. godine je odobrio trogodišnji Prošireni aranžman sa BiH u iznosu od oko 563,3 miliona eura, kako bi podržao ekonomski reformski program zemlje. Prvobitini termin za ispunjavanje uslova za dobijanje kredita bio je kraj marta 2017. ali su bh. vlasti naknadno dobile još desetak dana.
Ključno pitanje koje se sada postavlja je da li će propasti aranžman s MMF?
Povećanje akciza na gorivo za 15 pfeninga najviše bi pogodilo poljoprivrednike
Ekonomski analitičar i urednik portala Kapital iz Banjaluke Siniša Vukelić smatra da aranžman sa MMF-om još nije "mrtav", ali je zapao u velike probleme nakon što po ubrzanom postupku nisu usvojeni Zakon o akcizama i Zakon o osiguranju depozita.
"Ne treba zaboraviti da su se bh. vlasti obavezale i na mnoge druge ključne reforme - moderniji i strožiji način upravljanja bankarskim sektorom, odnosno jačanje uloge regulatora, modernizacija upravljanja kompanijama u državnom vlasništvu, reforme u oblasti penzionog i zdravstvenog sistema. A to bi sve trebalo završiti do kraja godine, jer teško je očekivati značajnije poteze u godini izbora", smatra Vukelić.
Na pitanje, kako će vlasti prevazići ovu situaciju kad je u pitanju vanjsko finansiranje, jer su već novac od MMF-a planirali u svojim budžetima, Vukelić kaže:
"Vjerovatno će i dalje uzimati od građana, odnosno neposredno s bankovnih računa i depozita koje imaju građani i privreda u bankama. Banke će nastaviti da kupuju trezorske zapise i obveznice, smatrajući da im je to najsigurniji izvor zarade, iako je kamata znatno pala. Ali i to je bolje nego plaćati penale Centralnoj banci za višak likvidnih srerdstava koje sada imaju. Tako dolazimo do apsurda i paradoksa da i građani koji ne podržavaju ovakvo vođenje politike, neposredno finansiraju opstanak sadašnje vlasti" , kaže Vukelić.
Novac MMF-a kao plijen
Najoštrija ocjena ipak stiže iz Vlade Republike Srpske, od ministra finansija Zorana Tegeltije, koji smatra da od kredita MMF neće biti ništa.
"Ishodom glasanja u Parlamentu BiH završeno je s kompletnim aranžmanom sa MMF-om. Ali, ne samo da BiH više nema taj aranžman, nego je sahranjena reformska agenda. Savez za promjene je prihvatio da bude dio krize u BiH", izjavio je Tegeltija.
Vukota Govedarica, predsjednik Srpske demokratske stranke (SDS), partije koja je dio Saveza za promjene, naglašava da će izostanak podrške izmjenama Zakona o akcizama značiti kraj za benefite određenom krugu političara.
"Novac MMF- a postaje plijen u Republici Srpskoj za one koji njime upravljaju. Vlada RS ne može da živi bez kredita. Ova vlada se ponaša kao narkoman kome je potrebna nova doza da bi preživio u nekom svom svijetu", prokomentarisao je Govedarica.
Staša Košarac: Denis Zvizdić treba da podnese ostavku
Tako su se još jednom pokazali nepomirljivi stavovi dva politička bloka u RS, ali različit stav su imale i partije iz Federacije BiH. Podršku hitnom usvajanju seta zakona kao uslova MMF-a uskratili su i neki poslanici opozicionih partija iz Federacije, te dio poslanika Stranke demokratske akcije (SDA).
"Dobro je da zakoni nisu usvojeni, jer nije bilo sluha ljudi koji vode zemlju da uvaže ono što je interes običnog čovjeka, a interes običnog čovjeka je da kroz ovo poskupljenje bude sačinjen socijalni paket mjera koji će onim najugroženijim kategorijama, koje će nesumnjivo pogoditi poskupljenje goriva od 15 pfeninga, osigurati da neku podršku", rekao je nezavisni poslanik Senad Šepić.
Predsjednik kluba poslanika Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Staša Košarac kaže da je potpuno jasno kako ne postoji politička većina na nivou Bosne i Hercegovine i pozvao predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH Denisa Zvizdića da podnese ostavku.
Poljoprivrednicima mrvice
Dodatni prihodi od akciza bili bi utrošeni za izgradnju autocesta i cesta, a ovim bi se omogućilo aktiviranje već zaključenih kreditnih sporazuma s Evropskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD), Kuvajtskim i OPEC fondom, te nastavak aranžmana s MMF-om. Stoga je predsjednik Vlade Federacije BiH Fadil Novalić naglasio:
"Svi ubrzano grade ceste, Albanija, Kosovo, Srbija; Hrvatska je već izgradila ubrzano upravo zahvaljujući skupljem gorivu. Mi smo propustili puno vremena da to uradimo, ali nije problem u vremenu, izgubili smo dvije godine zbog nepostojanja akcize. Akciza je dugoročni izvor našeg finansiranja autoputa na slijedećih 20."
Povećanje akciza na gorivo za 15 pfeninga najviše bi pogodilo poljoprivrednike. Tako je jedan od njih, Senad Orašćanin, poljoprivrednik iz Cazina, uputio prije sjednice Parlamentu BiH pismo u kojem je naveo:
"Mi, mali i srednji poljoprivrednici dobivamo mrvice dok se raznim tajkunima redovno isplaćuju milionski iznosi. Vlasti u BiH su nas ostavile bez sredstava Evropske unije već nekoliko godina, bez zaštite od daleko razvijenije konkurencije iz uvoza i sada nam još hoće da povećaju akcize na gorivo za autoputeve koje mi sa svojim traktorima nikako ne koristimo. Zadnja nada spasa ste nam vi, poslanici, koji ste u mogućnosti da zaustavite povećanje akciza za gorivo dok se nama ne omogući plavi dizel."
Zakon o akcizama će se, takođe u po hitnoj proceduri, naći sutra na sjednici Doma naroda Parlamenta BiH.