Analiza koju je sačinila Balkanska istraživačka mreža (BIRN) pokazalo je da se najviše pravosudne institucije u BiH više bave međusobnim obračunima nego procesuiranjem korupcijskih afera. Pored toga, zakazali su i na drugim poljima poput programa deradikalizacije u zatvorima, koji počinju nakon što je većina osuđenih odslužila kaznu.
Nakon godinu i po dana istraživanja i analize rada državnih pravosudnih tijela novinari Balkanske istraživačke mreže došli su do zaključaka kako je bh. pravosuđe zbog netransparentnosti i neefikasnosti u pojedinim slučajevima došlo u fazu da im javnost ne vjeruje.
Primjetni su trendovi da se u slučajevima korupcije procesuiraju djela na nivou službenika, dok ona veća ostaju izvan dosega.
Podsjećajući kako je u posljednjih godinu i po dana Tužilaštvo BiH podiglo samo osam optužnica za korupciju, novinarka BIRN-a Elameri Škrgić-Mikulić kaže:
"Ono što misle stručnjaci jeste da se pravosuđe bavi samo sobom, odnosno izazivanje i postojanjem afera se skreće fokus sa njihove neefikasnosti i nerada. Od ovih osam optužnica pet je protiv uposlenika Uprave za indirektno oporezivanje i Granične policije za primanje dara, a od velikih imamo slučaj Bobar banke."
- Moglo bi vas zanimati i ovo:Lakše okrenuti glavu, nego učiniti po zakonu
Neiskustvo tužilaca dovelo je, pokazuje analiza, do toga da veliki broj optužnica pada. U analizi konsultirali su i nekadašnjeg sudiju Suda BiH Vladu Adamovića, koji je ocijenio kako je glavna odgovornost na "Visokom sudskom i tužilačkom vijeću koje je dozvolilo da dosta neiskusnih ljudi dođe na tako formalno značajno mjesto".
Uz to, iz Transparency Internationala, kojeg su konsultirali novinari BIRN-a, navode kako bi se problem riješio ukoliko bi se otklonili politički uticaji i uspostavio sistem izbora i imenovanja zasnovan na iskustvu i nezavisnosti, a ne političkoj raspodjeli funkcija.
Još jedno od bitnih pitanja je i ono koje se tiče oduzimanja nelegalno stečene imovine, jer na državnom nivou nema efikasnih mehanizama kojima se to može provesti u djelo, napominje urednik BIRN-a Denis Džidić. Pojasnio je kako Sud BiH, koji donosi pravosnažne presude, od Pravobranilaštva BiH očekuje i njihovo provođenje, dok je s druge strane Pravobranilaštvo otkazalo postupanje u slučajevima prinudne naplate.
"Ti predmeti sada puno duže traju jer sada Sud, mimo Pravobranilaštva, mora na općinske sudove slati te predmete, gdje se provodi izvršni postupak oduzimanja", navodi Džidić.
- Na istu temu: Nestabilna vlast i visoka korupcija
I dok u Republici Srpskoj i Federaciji BiH postoje agencije za oduzimanje ilegalno stečene imovine i njeno postupanje na državnom nivou toga nema jer nema adekvatnog zakonskog rješenja.
Navodeći primjer gdje takav pristup može odvesti, Džidić podsjeća kako se kazna zatvora do godinu dana može i otplatiti, i o čemu se ne vodi računa tokom postupka.
"Optuženici za milionski kriminal plate kaznu zatvora ako priznaju krivicu, kao recimo Sedinet Karić za milionski kriminal. Ta godina zatvora košta 18.000 eura, a oni su zaradili krivičnim djelom nekoliko puta toliko, što je nemoguće oduzeti", kaže Džidić.
Još jedan od problema je i pitanje osuđenika za odlaske na strana ratišta. Godinu i po dana nije zabilježen niti jedan odlazak, a svi predmeti uspješno su procesuirani. Od 46 osoba u postupku svi su osuđeni na ukupno 30 godina i osam mjeseci kazne. Od toga u više od deset slučava su priznanja krivice, gdje je izrečena kazna od od godinu zatvora. Istražujući gdje su i kako izdržavali kaznu, te da li su bili podvrgnuti deradikalizaciji, Džidić kaže kako je rezultat poražavajući.
"Ispostavilo se da BiH nije bila spremna za ovu vrstu osuđenika, oni su izdržavali kaznu s ostalim osuđenicima, Prilikom posjete zatvoru ustanovili smo da ti ljudi nisu imali kontakta sa psiholozima, sociolozima, da se s njima radi. Tek sada se uvode novi programi deradikalizacije u zatvorima, ali prema brojnim ekspertima i našim nalazima, to je prekasno. Naime, veliki broj osuđenika je već izašao iz zatvora, a drugi dio izlazi za nekoliko mjeseci, a procesi se tek uvode", navodi Džidić.
Izvještaj sa rezultatima analize biće dostavljen svim ambasadama, kao i Evropskoj komisiji.