Više od polovine stanovništva BiH potpuno je nezainteresovano za politiku, dok dvije trećine građana ne vjeruje da su izborni procesi pošteni i demokratski. Istraživanje "Mediji i građani na izborima" koje je radila koalicija Pod lupom pokazuje da 17% građana uvijek daje glas istoj političkoj stranci.
U BiH, uprkos činjenici da se svake dvije godine održavaju izbori, postoji ogromna nezainteresovanosti građana za politiku. Čak sedam od deset građana ne vjeruje u izborni proces.
"Prvi nalaz je svakako rezultat neodgovornog ponašanja donosioca odluka na svim nivoima vlasti, dakle političara u BiH i njihovog otuđenog ponašanja od građana, bahatog ponašanja, stranačkog zapošljavanja, socijalne neosjetljivosti, nemogućnosti da efikasno uspostave sistem borbe protiv korupcije i širenje mržnje kroz njihov politički angažman", smatra Dario Jovanović, direktor projekta Koalicije Pod lupom.
Oko 80% stanovništva u BiH ima pravo glasa. Polovina ih izađe na izbore. Pobjedničke stranke u procentima dobijaju između 12-14% od ukupnog broja glasova. S druge strane, 17% bh. stanovnika odlučuje se da na svakim izborima glasa za istu političku opciju.
"Tih 12-14% i više od toga leži u brojci od 192.000 ljudi zaposlenih u javnom sektoru. Tome treba dodati i broj od 140.000 ljudi koji budu angažovani kao stranački radnici samo na izborni dan. Političke stranke ih i danas drže u šaci, odnosno oni se osjećaju dužnima, pa im na taj način vraćaju uslugu dajući im glas na izborima. Ukoliko to pomnožite sa prosječnim brojem članova domaćinstva, što je 3,4 - dobićete milion stabilnog glasačkog tijela, što i jeste otprilike procenat koji dobijaju političke stranke, koji se ne mijenjaju u odnosu na 1,7 miliona ljudi koji izađe da glasa", objašnjava Dario Jovanović načine na koje politički kandidati i stranke dobijaju glasove.
Prilikom odlučivanja za koga će glasati, većina građana vodi se kriterijem ličnog poznavanja kandidata. Platforme, programi političkih stranaka i kandidata, njihova obećanja ili rezultati rada još uvijek nisu mjerilo da će neko od njih dobiti glas.
"Da se građani i građanke BiH vode time koliko su političari i partije ispunili obećanja, teško da bismo imali ponovo istu partiju u dva uzastopna mandata na vlasti", tvrdi Tijana Cvjetičanin iz udruženja Zašto ne, te istraživačica na projektu Istinomjera, koji već sedam godina prati ispunjavanje datih obećanja političara.
Među onima koji su najnezainteresovaniji za politiku svakako su mladi. I pored činjenice da je stopa nezaposlenosti mladih u BiH među najvećim u Evropi, pravo glasa na izborima iskoristi tek 20% mladih. Razlog tome je što većina mladih nije zainteresovana za politiku u ovoj državi.
"Mladima u BiH politika se gadi, a sve je više ljudi kojima se počinje gaditi", tvrdi Dario Jovanović.
Građani, njih dvije trećine, ne vjeruje u izborne procese. Smatraju da nisu demokratski, fer i pošteni. Građani kažu da se tokom izbora u ovoj državi glasovi kupuju, te da kandidati i političke stranke glasove dobijaju pružajući između ostalog, protuusluge, kao što su zapošljavanje ili novac.