Kompanija "NjeftegazInKor" iz Rusije koja se bavi proizvodnjom i prometom naftom i naftnim derivatima je od kraja decembra 2018. do sredine aprila 2021. godine povećala kapital za oko 900 miliona evra u "Optima Grupi".

Prema ovim podacima, iz sudskog registra, radi se o jednoj od najvećih investicija na teritoriji Bosne i Hercegovine (BiH) od 1995.

Iz same firme, kao ni iz Agencije za posredničke, informatičke i finansijske usluge Banja Luka (APIF), kojoj, prema zakonima, mora biti prijavljen upis promjene kapitala, nisu odgovorili na upite Radija Slobodna Evropa (RSE) o dokapitalizaciji "Optima grupe", i da li je bilo dodatnih investicija u ovo društvo.

Na sajtu ovog preduzeća, osnovanog 2008. godine, se navodi da je izvršena dokapitalizacija, ali ne i koji je iznos kapitala.

Optima Grupa tražila dozvolu za trgovinu gasom

Dok se dovršavao proces upumpavanja kapitala, "Optima grupa" je od Regulatorne komisije za energetiku RS (RERS), tražila dozvolu za trgovinu gasom u BiH, koju je i dobila u avgustu prošle godine.

Četiri mjeseca nakon toga, u decembru 2021. godine, puštena je u rad gasna kompresorska stanica u rafineriji nafte u Brodu, na sjeveru BiH, kojim je realizovan ugovor iz 2019. godine o snabdijevanju prirodnim gasom između hrvatske kompanije "Crodux", kao nosioca projekta gasifikacije i ruskog "Zarubežnjefta", preko svoje ćerke firme "NjeftegazInKor".

Njen kapacitet je 40 miliona kubnih metara komprimovanog prirodnog gasa, a ukupna vrijednost projekta gasifikacije je 16,2 miliona evra.

Na svečanosti su bili prisutni direktor rafinerije Anatolij Karaljus, član Predsjedništva BiH Milorad Dodik, premijer RS Radovan Višković, ruski ambasador u BiH Igor Kalabuhov, kao i predstavnici "Zarubežnjefta".

Pročitajte i ovo: Postignut dogovor oko plinifikacije rafinerije Brod

Šta se zna o planovima?

Na pitanje može li se puštanje u rad stanice u brodskoj rafineriji dovesti u vezu sa planovima "Optima Grupe" za distribuciju gasa u Bosni i Hercegovini, sagovornici Radija Slobodna Evropa (RSE) za energetika pitanja podvlače kako se to još konkretno ne zna, jer firma ne objavljuje previše informacija.

"Obzirom koliki je kapacitet napravljen CNG postrojenja (CNG = komprimirani prirodni gas), i koja je cijev pružena ispod rijeke Save – tu se radi o ozbiljnoj investiciji, odnosno ozbiljnim kapacitetima, tako da vjerovatno pretendiraju na tržište kompletne BiH, ali za sada sve je u priči, bar ja koliko znam nije se ništa spektakularno dešavalo", kaže za RSE Almir Bečarević, stručnjak za energetiku i bivši savjetnik direktora firme "BH Gas".

Postavljanjem gasovodnih instalacija ispod korita rijeke Save omogućeno je priključenje rafinerije u Brodu na hrvatsku gasnu mrežu kod čvora Slobodnica.

Rafinerija nafte u Brodu, koja je dio ruske "Nestro" grupacije u kojoj se nalazi i "Optima Grupa", je od 2018. planirana za gasifikaciju.

Detalji tog projekta dogovoreni su 2018. godine na sastanku predstavnika hrvatskih vlasti sa predstavnicima ruskih vlasnika kompanije.

Tada je rečeno da je cilj projekta da se prirodni gas koristi za proizvodnju u rafineriji zbog zaštite životne sredine i smanjenja zagađenja sumporvodonikom.

Pročitajte i ovo: Policija istražuje privatni gasovod između Hrvatske i BiH

Šta se zna o "Optima grupi"?

"Optima Grupa" je društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju i promet naftom i naftnim derivatima, bazirano u Banjoj Luci.

Osnovala ga je ruska kompanija "NjeftegazInKor" a.d. 2008. godine, sa 100 posto učešća u osnovnom kapitalu preduzeća. Radi se o ćerki firmi ruskog državnog giganta "Zarubežnjeft" a.d. baziranog u Moskvi.

Na zvaničnom sajtu firme, navedeno je da se radi o najvećoj naftnoj kompaniji u BiH, koja se bavi svim procesima od nabavke sirove nafte, preko njene prerade sve do veleprodaje i distribucije.

Pročitajte i ovo: Istražuju se 'tajne veze' termoelektrane Gacko i Optima grupe

Dodaje se da je riječ o upravljačkoj kompaniji, jednoj od četiri koje posluju pod brendom "Nestro" ruske kompanije "Zarubežnjeft", uz Rafineriju nafte Brod, Rafineriju ulja Modriča (obje na sjeveru BiH) i "Nestro Petrol", mrežu benzinskih stanica u BiH.

Rafinerija u Modriči i "Nestro Petrol" funkcionišu, dok je rafinerija u Brodu prekinula s radom 9. januara 2019. godine, zbog eksplozije na jednom postrojenju iz oktobra 2018. godine kada je poginuo jedan radnik.

Šta znači dokapitalizacija?

Ivan Brodić, urednik regionalnog energetskog portala "Energy Press", podsjeća da "Optima Grupa" kao društvo sa ograničenom odgovornošću nije na berzi, pa samim tim i nema obavezu za velikom transparentnošću.

"Bilo bi logično očekivati da će se oni pojaviti na tržištu kao uvoznik plina, ili ulagač u neku infrastrukturu. Ili i jedno i drugo, jer govorimo o prilično velikoj investiciji. To je za skalu ekonomije BiH, a pogotovo RS, investicija ravna Spejs šatlu'", ocjenjuje Brodić za RSE i dodaje da je pitanje šta će se događati u idućem periodu po pitanju gasne infrastrukture u BiH.

"'Optima grupa' nije bila preveliki igrač prije nekoliko godina, vidio sam čak i izvještaj da nisu naročito dobro stajali u poslovnim bilansima. Sad, je li to vezano za priču oko prestanka trgovine ruskim plinom u BiH preko mađarske tvrtke i prelazak na trgovinu preko turskog toka – možemo nagađati, ali moguće je da je i u tom smjeru bi trebalo razmišljati", ocjenjuje Brodić.

Pročitajte i ovo: Za novu rutu ruskog gasa za BiH 'nije bilo izbora'

Istovremeno, ekonomski analitičar Zoran Pavlović ocjenjuje za RSE da je Bosni i Hercegovini potreban kapacitet za preradu sirove nafte i da nema planova da se Rusi povuku iz ovog projekta.

"Mi ne možemo znati šta su dugoročni planovi 'Optima Grupe' osim ako ih oni ne objave. Ono što je sigurno to je da se rafinerija nafte povezala sa gasovodom iz Hrvatske, pa će na taj način smanjiti troškove potrebnog energenta za rad. Sa treće strane, dobili su dozvolu da proizvode ukapljeni plin, prirodni gas. Postoji naravno proizvodnja tekućeg gasa, iz rafinerijskih postupaka krekinga", ističe Pavlović.

Pavlović podsjeća i da je Poreska uprava RS navela da je "Optima Grupa" uredno izvršila svoje obaveze, tako da bar prema poreznicima nemaju dugovanja.

Buduća upotreba gasa u RS

Rafinerija u Brodu je priključena na gas iz Hrvatske, dok u RS planiraju i gasifikaciju ruskim gasom koji bi stigao iz Srbije, putem sporazuma potpisanog 16. marta prošle godine između predstavnika "Srbijagasa" i preduzeća "Gas-Res" iz RS.

Uporedo se realizuje projekat ruskog "Gasproma" i "Gas-Resa" iz decembra 2017. o izgradnji novog gasnog postrojenja u Zvorniku u istočnom dijelu BiH, u kojem bi se vršilo utečnjavanje komprimovanog gasa.

Pročitajte i ovo: Gasprom kupio zemljište kod Zvornika

Sa druge strane, u bh. entitetu Federaciji BiH radi se na projektu "Južna interkonekcija" u saradnji USAID-ovog projekta Asistencije energetskom sektoru u Bosni i Hercegovini i kompanije "BH-Gas".

Vrijednost ovog projekta je oko 100 miliona evra, a on predviđa izgradnju gasovoda dugog 180 kilometara od čega bi 160 prolazilo kroz BiH.

Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH, u zemlju već godinama najviše prirodnog gasa stiže iz Ruske Federacije – redovno više od 50 odsto.

Prošle godine, iz Rusije je u BiH uvezen gas vrijedan 126 miliona KM (oko 63 miliona evra), od ukupno uvezenih 218 miliona. Slična situacija je bila i godinu ranije, kada je od 172 miliona KM (oko 86 miliona evra), gas vrijedan 113 miliona stigao iz Rusije.

U prethodne četiri godine, drugo i treće mjesto po količini i po vrijednosti uvezenog prirodnog gasa drže susjedne zemlje, Hrvatska i Srbija.

Ruske investicije u BiH

Ruska Federacija je među najznačajnijim stranim investitorima u BiH u periodu od 2016. do 2020. godine, s ukupnim iznosom investicija od 600.2 miliona KM (ili 306.9 miliona eura), pokazuju podaci Agencije za unapređenje stranih investicija u BiH.

Od tog iznosa skoro sve – 595 miliona KM (oko 297 miliona evra) – je registrovano u entitetu RS, gdje je Rusija drugi najznačajniji investitor.

Od maja 1994. od kada se vode podaci, do kraja 2019. godine, Rusija je šesti najveći investitor u BiH, sa investiranih 820 miliona KM (410 miliona evra). Na prvom mjestu je Austrija, sa 2,7 milijardi KM (oko 1,35 milijardi evra) investicija.

Pročitajte i ovo: Republika Srpska mijenja zakon za nove ruske investicije u gasu

Prema trenutno dostupnim podacima Centralne banke BiH, bez zadržanih zarada, u periodu januar-septembar 2021. godine iz Rusije je u RS registrovano 164.9 miliona KM (oko 82 miliona evra) investicija, dok u Federaciji BiH nije bilo promjene kapitala.