Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan, barem kako prenosi turski list Hurriyet, dolazi u Sarajevo u drugoj polovini maja, a da to niko od zvaničnika Bosne i Hercegovine ne zna.
Nakon što je nekoliko evropskih zemalja zabranilo turskim političarima da organizuju predizborne skupove i kampanje na njihovoj teritoriji, Erdogan je odlučio da to može uraditi u BiH, sudeći prema onome što je izjavio u četvrtak novinarima dok se vraćao avionom iz posjete Južnoj Koreji.
"U okruženju u kojem neke zemlje raspravljaju hoće li nam omogućiti kampanju, radije se družimo s našim građanima u Bosni i Hercegovini. Doći ćemo zajedno s našim građanima iz evropskih zemalja u dvoranu u Bosni", rekao je Erdogan novinarima.
Da će turski predsjednik doći u BiH, prvi čovjek Ministarstva vanjskih poslova BiH, Igor Crnadak, ne zna, iako je upravo njegovo ministarstvo prva adresa kojoj se najavljuju zvanične posjete.
"Nisam obaviješten da smo bilo šta zvanično dobili oko toga, tako da Vam nemam šta zvanično reći, jer nismo dobili nikakvu zvaničnu najavu i diplomatskim kanalom nisam obaviješten da je bilo šta zvanično stiglo", izjavio je za RSE šef bh. diplomatije Igor Crnadak.
Ministar Crnadak kaže da ne zna ništa o posjeti turskog predsjednika
Isto je našem radiju potvrđeno i u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine. Generalni sekretar Boris Buha kaže kako ta institucija nema nikakve potvrde o Erdoganovom dolasku. Identičnu informaciju smo dobili i u ambasadi Turske u Bosne i Hercegovini, ali i bosanskohercegovačkoj ambasadi u Turskoj.
Da će predsjednik Turske doći u Sarajevu, bh. mediji spekulišu već mjesec dana, uprkos tome što se niko od predstavnika vlasti o tome nije izjašnjavao. U javnosti su se mogli čuti, tek, komentari pojedinih zvaničnika šta bi njegova posjeta, ukoliko se desi, značila.
No, bh analitičari su jedinstveni u ocjeni kako Erdoganov dolazak, kojeg je najavio, sa jedne strane, i neznanje bh. političara o tome, sa druge, govori o tome koliko je Bosna i Hercegovina neozbiljna država.
Kako ističe profesor na Sveučilištu u Mostaru Slavo Kukić, to dokazuje da u BiH ne vrijedi ništa od diplomatskih pravila, te kako i turski predsjednik ne osjeća potrebu da se ponaša po uobičajenim diplomatskim pravilima, doživljavajući Bosnu i Hercegovinu kao dio svog ukupnog pašaluka.
"To je, naprosto, poražavajuće za Bosnu i Hercegovinu kao državu, ali, istodobno, po mom sudu, upozoravajuće u odnosu na moguće ambicije gospodina Erdogana prema Bosni i Hercegovini. Ako ovdje za dolazak jednog važnog stranog državnika ne zna Predsjedništvo države, Ministarstvo vanjskih poslova, ambasada te države, onda to znači da taj strani državnik doživljava našu državu kao vlastitu prčiju, ispričavam se zbog ovog izraza, prema kojoj se može ponašati kako mu volja", kaže profesor Kukić.
Izetbegović i Erdogan susreli su se u Istanbulu u januaru ove godine
Činjenica jeste kako godinama, a posebno od kako je na čelu Stranke demokratske akcije (SDA) Bakir Izetbegović ne krije kako je u odličnim odnosima sa turskim predsjednikom. Izetbegović se putem video linka uključio na Erdoganov predizborni skup prije četiri godine, a ostaće upamćena i njegova izjava iz oktobra prošle godine kako je njegov otac, Alija, Erdoganu ostavio Bosnu i Hercegovinu u amanet.
"Alija je u njemu je prepoznao budućeg jakog lidera i ostavio mu u amanet brigu za BiH. Ja mislim da Erdogan itekako dobro nosi taj amanet", kazao je Izetbegović.
Sve to, kao i Erdoganova najava dolaska bez znanja bh. vlasti, kako navodi profesor na Univerzitetu u Sarajevu Enver Kazaz, pokazuje da turski predsjednik BiH tretira, zahvaljujući Izetbegoviću, kao pokrajinu turske države.
"Takvo isporučivanje suvereniteta Bosne i Hercegovine Turskoj nimalo ne čudi od Bakira Izetbegovića, budući da su on i Erdogan već učestvovali u međusobnim kampanjama putem video linkova. Sada će Erdogan biti u ovoj zemlji autoritarni vođa koji hapsi na hiljade ljudi u vlastitoj zemlji, optužujući ih da su zavjerenici i teroristi", navodi profesor Kazaz.
S obzirom da je nekoliko evropskih zemalja zabranilo turskim političarima da organizuju predizborne skupove i kampanje na njihovoj teritoriji, postavlja se pitanje- kakvu će poruku ostaviti Bosna i Hercegovina, koja se deklarativno zalaže za evropske integracije, ukoliko turski predsjednik održi predizborni skup u Sarajevu. Profesor Kazaz odgovara:
"Kakvu i do sad šaljemo, kao neozbiljna i neuređena država, koja je privatizirana od strane nekolicine oligarha, koji su se na račun strašnog rata i zahvaljujući pljačkaškoj privatizaciji i prvobitnoj akumulaciji kapitala obogatili na smrti ljudi Bosne i Hercegovine u tragičnom, krvavom ratu."