Bosna i Hercegovina slavi Dan nezavisnosti kada su se građani na referendumu izjasnili o tome da li žele napustiti tadašnju državu i od republike u sastavu Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ) postati nezavisna zemlja.
Na referendum za nezavisnost, održan 29. februara i 1. marta 1992. godine, izašlo je 64 posto građana od kojih se 99 posto izjasnilo da želi izaći iz Jugoslavije. BiH danas svoj najveći praznik dočekuje jednako, kao i posljednjih 26 godina - podijeljena u slavlju.
U Republici Srpskoj običan je, radni dan. Kako je za medije u RS navela premijerka RS Željka Cvijanović, 1. mart za njih nije praznik već datum koji je bio okidač za rat, baš kao što se u Federaciji BiH ne priznaje 9. januar.
"RS je nastala prije ratnih dejstava i ona je sa svim onim što je imala tada i institucijama i teritorija i vlast i organi koji su funkcionisali i budžetski sistem svoj, unijela sebe u nešto što je zajednička država i upravo je to teza koja se ovim napada", kazala je Cvijanović.
S druge strane, potpredsjednik tog entiteta Ramiz Salkić u Srebrenici je pozvao da se prekine s idejama o podjeli zemlje. U Srebrenici i Bratuncu je tako, kao jedinim mjestima u RS, ipak obilježen praznik.
"Očekujemo i pozivamo sve one koji misle da mogu ovu zemlju podijeliti da odustanu od tih svojih ideja. Želimo da svi zajedno uložimo energiju da BiH ide naprijed", poručio je Salkić.
A želja da BiH bude domovina svih iskazali su i u Mostaru, gdje je nekoliko nevladinih organizacija i udruženja iz tzv. istočnog dijela grada na uzvišenju Fortica iniciralo postavljanje tridesetmetarskog jarbola sa velikom zastavom.
Glasački listić sa referenduma o nezavisnosti
Prije više od četvrt vijeka na referendumu o nezavisnosti nisu se izjasnili pripadnici srpskog naroda, ili bar većina njih. Prema instrukcijama tadašnjeg političkog rukovodstva predvođenog Srpskom demokratskom strankom i njenim predsjenikom, danas haškim osuđenikom Radovanom Karadžićem, bojkotovali su referendum.
Prethodno su se na plebiscitu održanom u novembru 1991. godine izjasnili da su za ostanak u bivšoj zajedničkoj državi, a već u januaru 1992. godine, proglasili Srpsku Republiku BiH.
Nakon toga uslijedio je rat, te dejtonski mirovni sporazum kojim je uspostavljena dvoentitetska struktura zemlje. Upravo zbog takve strukture BiH je zemlja koja teško funkcioniše.
Ali, za razliku od prethodnih, ovaj Dan nezavisnosti građani ipak dočekuju s dozom optimizma, jer je samo dan ranije predat Upitnik Evropske komisije, koji bi za BIH trebao označiti novu eru, onu evropsku.
O tome je li ovaj datum donio ono što su ljudi očekivali 1992 godine, član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović ostavlja na procjenu svakome pojedinačno, ali upravo u tom evropskom putu, kaže, vidi perspektivu:
"Definitivno ono što je sadržano u novoj strategiji EU je lijek za mnoge probleme koje imamo u BiH i na Balkanu. Sve ono što smo bilo nedovoljno odlučni ćemo biti prisiljeni da uradimo, kada je u pitanju ekonomija, vladavina prava, borba protiv korupcije prstanak inflamatorne retorike u BiH koja nanovo uvijek zamuti viziju i vizuru BiH. Mi ćemo ući u jednu stazu koja je jedna teška uzbrdica koja će nas voditi svakodnevnom oporavku stanja", poručio je Izetbegović.
Perspektiva u evropskom putu: Bakir Izetbegović
Optimizam da će jednom Dan nezavisnosti biti praznik svih građana dijeli i predsjedavajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić:
"Ono što je važno je da napredujemo na realizaciji našeg glavnog cilja, a to su evropske integracije i BiH će, ali i nove generacije, ovaj praznik slaviti kao članica EU i to je ključna poruka za mlade ljude u BiH", kaže Zvizdić.
U Predsjedništvu BiH biće održan i prijem kojem, sada već tradicionalno neće prisustvovati član Predsjedništva iz RS Mladen Ivanić. I 26 godina kasnije, na putu ka EU, BiH i dalje funkcioniše kao podijeljena.