Ulaganja u privredu iz inostranstva u toku 2022. godine su za 26 odsto manja nego u godini ranije, kažu za Radio Slobodna Evropa (RSE) u državnoj Agenciji za promociju stranih investicija (FIPA). Na pad stranih investicija je najviše uticao rat u Ukrajini, dodaju.
Strane kompanije i pojedinci iz inostranstva u prvih devet mjeseci prošle godine u BiH su uložili oko 840 miliona maraka (blizu 430 miliona evra). U FIPA-i navode da se bh. ekonomija i dalje oporavlja i od uticaja pandemije korona virusa.
No, analitičari i predstavnici poslovne zajednice sa druge strane tvrde da je BiH sve manje zanimljiva investitorima zbog nestabilne političke situacije i komplikovanih birokratskih i pravnih procedura.
Sve više se kao problem za ulagače nameće i nedostatak radne snage, zbog odlaska stanovništva u zemlje Zapada.
Vaš browser nepodržava HTML5
Novac nije jedino zbog čega se odlazi iz BiH
Ulaganja stranih kompanija ili pojedinaca u ekonomiju zemlje smatra se direktnom stranom investicijom. Te investicije mogu biti u otvaranje filijala ili novih preduzeća ili fabrika i te izgradnja potrebnih infrastruktura. Obuhvataju i zapošljavanje domaćih radnika, te proizvodnju i plasman proizvoda.
Ekonomisti za direktne strane investicije navode da mogu da pomognu u obezbjeđivanju finansijske stabilnosti, privrednog rasta i uopšte poboljšanju standarda jednog društva.
Sve stimulativne mjere nulira politička nestabilnost
Direktor Unije udruženja poslodavaca Republike Srpske (RS) Saša Aćić ističe da je u posljednjih nekoliko godina u tom bh. entitetu ukinuto niz parafiskalnih nameta, te da su smanjena i određena poreska opterećenja.
No, ni to, kako kaže, nije pomoglo da se privuku strani ulagači.
podsjetite se U dvije sedmice januara u BiH ugašeno 65 firmi"Tu je i povoljna cijena električne energije kao prednost. Očigledno je da sve te poreske i druge resursne efekte anuliraju politička nestabilnost i pravna nesigurnost", navodi Aćić, koji kaže da je slika stanja još poraznija kada se pogleda struktura stranih ulaganja.
"Onda bismo dobili još porazniju sliku stanja vidjevši da značajan broj tih investicija na neki način uđe, pa se vrati u zemlje odakle je ta investicija došla, takvi sektori su najzastupljeniji, u oblasti trgovine i bankarstva", ističe Aćić.
Sa druge strane u Udruženju poslodavaca drugog entiteta, Federacije BiH, osim političke nestabilnosti i spore birokratije, kao ključan problem vide u nedostatku radne snage.
"Pogledajte šta se dešava sa radno sposobnim stanovništvom, znači, odlazi masovno. Ko će sad ovdje doći da investira, kad nema radnika", pita predsjednik Upravnog odbora Udruženja poslodavaca Federacije BiH, Adnan Smailbegović.
Smailbegović ističe da samo u entitetu Federacija BiH nedostaje oko 300.000 radnika da bi se ispunio evropski prosjek da na jednog penzionera dođu dva zaposlena.
Smailbegović: Ko će sad ovdje doći da investira, kad nema radnika
"Nama fali 300.000 radnika i to u realnom sektoru, ne u administracijama, kantonima i opštinama. Sad da hoćemo da zaposlimo 1.000, a ne 300.000, nemamo ih. Zaista se ovdje mora uozbiljiti poslovni ambijent, da ga učinimo stimulativnim, da je poreski prihvatljiv i onda će ljudi počet dolaziti", navodi Smailbegović.
Previše institucija, premalo rezultata
BiH ima državno ministarstvo za ekonomske odnose, ima i državnu agenciju zaduženu za privlačenje stranih investicija. Postoje i ministarstva koja se tim pitanjem bave i na entitetskim nivoima, te u kantonima u Federaciji BiH.
Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine, foto arhiv
Osim toga, na državnom nivou djeluje Vanjskotrgovinska komora, dok privredne komore djeluju u entitetima i kantonima.
Rad svih tih institucija morao bi biti aktivniji i koordisaniji da bi se privukle strane investicije, kaže za RSE izvršni direktor Udruženja ekonomista SWOT, Saša Grabovac.
"Pod broj jedan, rejting naše zemlje jeste svakako loš imidž, kojeg karakteriše nestabilna politička situacija i samim tim kapital ne voli nikakvu neizvjesnost. Naša zemlja je poznata i po komplikovanoj administraciji tako da treba poraditi na imidžu zemlje, a prije svega i na unapređenju procedura i svega onoga na šta se žale ne samo strani, nego i domaći investitori", ističe Grabovac.
Dodaje kako situacija u Ukrajini jeste sigurno uticala i na stanje u BiH.
"Nije rijedak slučaj da investitori dođu, da ih dovedemo, međutim, kada izađu na teren i kada se susretnu sa nedostatkom radne snage, repromaterijala i komplikovanim procedurama da odustanu i da se vrate", navodi Grabovac.
Dodaje kako bi se i diplomatsko konzularna mreža BiH morala koristiti više u svrhu promocije BiH kao zemlje za ulaganje.
"Očigledno je da to nekako nije ni prioritet u radu naših diplomatsko konzularnih predstavništava. Ono što imamo sa druge strane, dosta razuđenu, neusaglašenu mrežu i privrednih predstavništava koje u nekoliko zemalja ima RS", kaže Grabovac.
podsjetite se U Mostaru otvoren Međunarodni sajam gospodarstvaDa bi se strana ulaganja smatrala pozitivnim ona bi, po riječima Grabovca, trebala da iznose sedam do deset procenata bruto društvenog proizvoda (BDP) BiH.
BDP u BiH u 2021. godini iznosio je 38,6 milijardi maraka (19,7 milijardi evra), a direktna strana ulaganja bila su 971 milion maraka (496 miliona evra), odnosno oko 2,5 odsto od BDP-a.
Bruto domaći proizvod je pokazatelj ukupne vrijednosti dobara i usluga proizvedenih u zemlji tijekom cijele godine i jedan je od najvažnijih pokazatelja ekonomije zemlje.
analiza Zašto BDP na Balkanu raste uprkos krizi?Šta kažu oni koji su već uložili?
Rustan Esati radi kao prodajni i proizvodni menadžer u jednoj kompaniji u Orašju, na sjeveru BiH, koja je rezultat direktnih stranih ulaganja kapitala iz Belgije.
Bave se proizvodnjom ambalaže od plastičnih masa. U 2022. godini, kompanija je, prema podacima FIPA-e, investirala 1,5 milion maraka (oko 750 hiljada evra), a ukupna investicija do sada je 7,3 miliona maraka (3,7 miliona evra).
U kompaniji radi 78 radnika, od čega su u 2022. godini zaposlena 22 radnika.
Esati za RSE navodi da se ta kompanija, kao i druge u BiH, suočila sa rastom cijena sirovina, kao direktne posljedice rata u Ukrajini.
"Ali, mi smo više okrenuti ka evropskom tržištu, tako da se to sve već da izbalansirati", ističe Esati.
No, za njih, kao stranog ulagača, postoje i drugi problemi u BiH.
Pročitajte i ovo: Šta se mijenja sa Schengenom na granicama BiH, Srbije i Crne Gore?Bave se izvozom, pa je poteškoća u malom broju dozvola za izvoz, a od ulaska Hrvatske u Šengen zonu, usporen je, kako tvrdi Esati, i izvoz roba iz BiH.
Esati kaže da su zainteresovani i za dodatna ulaganja u BiH, poput investiranja u solarne panele, jer je "obnovljiva energija primamljiva za strane ulagače".
"Tu imamo jedan mehanizam birokratije, gdje se ne radi ništa po pitanju ubrzavanja i izlaženju u susret firmama koje idu u tom smjeru da se smanje rokovi. Svako gleda da je to brzo, da se dođe do brže realizacije investicije, ako u samom startu naiđe na te neke probleme i odugovlačenje, onda je pitanje ko je za investicije i koliko zainteresovan", kaže Esati.
Dodaje i da bi država trebala da radi i na smanjivanju poreskih davanja.
Najviše ulagača sa Zapada, porast i ruskih ulaganja
Najviše stranog kapitala, prema podacima FIPA-e, stiglo je, u prvih devet mjeseci prošle godine, iz Austrije, više od 165 miliona maraka (više od 84 miliona evra).
možda vas zanima Republika Srpska ignoriše sankcije i otvoreno privlači ruske investicijeSlijede ulagači iz Velike Britanije sa 144,3 miliona maraka (oko 74 miliona evra), te Švicarska iz koje uloženo oko 134 miliona maraka (više od 68 miliona evra).
Njemačka, Nizozemska i Italija ukupno su uložile oko 214 miliona maraka (oko 109 miliona evra).
Iz regiona u BiH najviše su ulagali iz Slovenije, više od 97 miliona maraka (oko 50 miliona evra), a zatim slijede Hrvatska sa 71,4 milion maraka (36,5 miliona evra), te Srbija sa 70,4 miliona maraka (36 miliona evra).
U FIPA-i za RSE navode da se strani kapital najviše ulaže u finansijske uslužne djelatnosti, trgovinu na veliko, proizvodnju baznih metala, proizvodnju i snabdijevanje električnom energijom, plinom, parom. Ulaže se i u poslove klimatizacije, te trgovinu na malo.
Istovremeno, u BiH se u posljednjih godinu dana bilježi porast i otvaranja ruskih firmi.
U RS-u, jednom od dva bh. entiteta, u 2022. godini je otvoreno 12 kompanija, čiji osnivači su 17 ruskih državljana, pokazuju podaci Agencije za posredničke, informatičke i finansijske usluge RS-a.
To je šest puta više nego u 2021. godini, kada su u RS-u otvorene dvije firme u ruskom vlasništvu.
podsjetite se Ruski poduzetnici poslije Srbije ispituju tržište u BiHRuski poduzetnici otvarali su u prošloj godini firme u Banjaluci, Istočnom Sarajevu, Trebinju i Vlasenici, gradovima na području Republike Srpske.
Riječ je o informatičkim kompanijama, trgovinama kućanskim aparatima i nekretninama, te firmama za savjetovanja u poslovanju, pokazuju podaci iz registra.