U entitetu Federacija Bosne i Hercegovine u četvrtak, 25. maja je Dan žalosti, povodom godišnjice stradanja 71 osobe u eksploziji granate 1995. godine u Tuzli.
Granata je ispaljena 25. maja 1995. godine sa položaja Vojske Republike Srpske, a među žrtvama je najviše mladih koji su u prosjeku imali 24 godine.
Na Kapiji u Tuzli ranjeno je više od 150 osoba.
Pročitajte i ovo:
Dvije decenije tuzlanske Kapije: Nekažnjeni zločinBiti čovjekDan žalosti obilježava se isticanjem zastave BiH na pola koplja, zabranjeni su kulturno-zabavni programi na javnim mjestima, dok su mediji dužni uskladiti i prilagoditi svoje sadržaje.
Odluku o proglašenju dana žalosti u Federaciji BiH donijela je 19. maja Vlada tog bh. entiteta.
Predsjedništvo BiH je zadužilo 24. maja Vijeće ministara BiH da donese odluku da se 25. maj proglasi danom žalosti u BiH, u znak sjećanja na žrtve na Kapiji.
Taj zaključak usvojen je na vanrednoj sjednici Predsjedništva BiH.
Za zaključak su glasali član Predsjedništva BiH Denis Bećirović i član Predsjedništva BiH Željko Komšić, dok je predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović glasala protiv.
Dvadeset osam godina od masakra na tuzlanskoj Kapiji
Visoki predstavnik Christian Schmidt je povodm godišnjice masakra na Tuzlanskoj kapiji, objavio da on mora biti podsjetnik i poticaj da se čini sve kako se on ne bi ponovio.
"Naročito su političari ti koji moraju intenzivnije raditi na pomirenju i stvaranju prilika, kako bi mladi ljudi iskoristili svoje potencijale i napredovali u demokratskoj i prosperitetnoj Bosni i Hercegovini", napisao je Schmidt na Twitteru.
Šta se dogodilo sa osuđenim generalom za zločin?
Za zločin na Kapiji odgovarao je i pravomoćno osuđen general Vojske RS Novak Đukić, komandant Taktičke grupe "Ozren", koji je uoči izricanja pravosnažne presude pobjegao u Beograd gdje živi slobodno.
Sud BiH je 2009. osudio Đukića na 25 godina zatvora zbog ratnog zločina protiv civilnog stanovništva, između ostalog i zato što je naredio granatiranje tuzlanske Kapije.
Đukić je 2014. pušten na slobodu, nakon što je Ustavni sud BiH, zbog pogrešne primjene zakona, ukinuo presudu. Iste godine, ta zatvorska kazna mu je preinačena na 20 godina, ali je on u to vrijeme već otišao u Srbiju na liječenje.
Pročitajte i ovo: Ministarstvo odbrane Srbije i promocija negiranja zločina u TuzliSud Bosne i Hercegovine raspisao je 2014. godine međunarodnu potjernicu za Đukićem. Srbijansko pravosuđe odlučilo je da ga neće izručiti Bosni i Hercegovini, jer je državljanin i Srbije, a Srbija svoje državljane ne izručuje.
Predsjednik Vlade Federacije BiH Nermin Nikšić u četvrtak je pozvao Srbiju da BiH izruči Đukića.
"Bjekstvom u Srbiju Đukić je postao nedostupan za bh. pravosuđe, a vlasti Srbije odbijaju njegovo izručenje jer ima njihovo državljanstvo. Ponovo pozivamo Srbiju da izruči ratnog zločinca i omogući zadovoljenje pravde jer to dugujemo porodicama žrtava i svim budućim pokoljenjima", istakao je Nikšić u poruci na Facebooku.
Pred Odjeljenjem za ratne zločine Višeg suda u Beogradu od februara 2016. godine vodi se postupak za priznanje i izvršenje pravosnažne krivične presude Suda BiH protiv Novaka Đukića.
čitajte Most: Koliko je ratnih zločinaca našlo utočište u Srbiji?