U Banjaluci je 7. maja svečano otvorena džamija Arnaudija, posljednja obnovljena džamija, od ukupno 16 porušenih u ovom gradu tokom rata.
Srušena je na današnji dan 1993. godine, a njena obnova je trajala sedam godina i koštala oko šest miliona maraka (oko tri miliona evra).
Vaš browser nepodržava HTML5
Obnovljena posljednja od 16 srušenih džamija u Banjoj Luci uz poruke da se mir gradi zajedno
"Važno je da svaka džamija i svaka crkva u Bosni i Hercegovini budu obnovljene, jer to je ono što vuče ljude da se vrate u svoje domove. Bogomolje nas okupljaju. Zbog toga je izuzetan značaj otvaranja ove lijepe Arnaudije", rekao je za Radio Slobodna Evropa (RSE) Almir Zenkić iz Prijedora, jedan od posjetilaca na otvaranju.
Stariji bračni par je na otvaranje džamije Arnaudija u Banjaluci stigao u tradicionalnoj narodnoj nošnji, 7. maja 2024.
Reisu-l-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein Kavazović na otvaranju Arnaudije je izrazio nadu da će "svjetlo kandilja banjalučkih džamija osvijetliti put bolje budućnosti i da će pomoći da zacijele duboke rane".
"Ako vjerski objekti ne vrše tu ulogu i ne doprinose međuljudskoj korektnosti i čestitosti, ne podstiču ljude na plemenitost i kulturu i ne pozivaju ih na saradnju u dobru i na civilizacijsku izgradnju, onda ne vrše svoju ulogu koja im je namijenjena", istakao je Kavazović.
Glavni imam Medžlisa Banjaluka Muamer Okanović poručio je da je Arnaudija (Džamija Hasana defterdara ili Defterdarija džamija) "dragulj među džamijama i upotpunjuje ljepotu džamija koju su vjekovima Banjaluku krasile bivajući stjecištima duhovnosti, plemenitosti i oživotvorenja ljudskih odnosa".
Djevojke u narodnoj nošnji dočekuju posjetioce na ulazu u obnovljenu džamiju Arnaudiju u Banjaluci, tokom otvaranja 7. maja, na 31-godišnjicu njenog rušenja 1993.
Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik je na ceremoniji otvaranja Arnaudije ocijenio da je "rušenje ove džamije bila greška, čin bezumlja".
Istaknuo je da obnavljanje ovog sakralnog objekta 30 godina nakon rušenja simbolizuje besmisao njegovog rušenja.
"Zahvalan sam svima koji su pomogli, prije svega Turskoj koja je izdvojila najznačajniji dio novca i svima drugima koji su dali podršku izgradnji. Džamija svjedoči tome da na ovom prostoru može da živi mir", kazao je Dodik.
Gradonačelnik grada na Vrbasu Draško Stanivuković je poželio vjernicima da džamija i u narednim vjekovima bude za molitvenu upotrebu.
"Ona nije samo bogomolja, ona je i most zato što je ona posljednja džamija koja je morala biti obnovljena kako bismo postali bliži jedni drugima", riječi su Stanivukovića.
Artefakti i fragmenti srušene Arnaudije pronađeni su, po riječima Okanovića, na više lokacija, te prikupljeni, a neki od njih su ugrađeni u obnovljenu džamiju, na sličan način kako je to urađeno i tokom obnove Ferhat-pašine džamije koja je svečano otvorena 2016. godine.
Milorad Dodik, predsjednik bh. entiteta Republika Srpska (RS), Željka Cvijanović, članica Predsjedništva BiH i Radovan Višković, premijer RS-a, na otvaranju džamije Arnaudija, 7. maja 2024.
Kruna ulaznog portala na minberu džamije Arnaudije je izvađena iz Vrbasa i vraćena tamo gdje je bila vjekovima.
Kruna na mimberu džamije Arnaudija, prostoru na kojem stoji imam, izvađena je iz rijeke Vrbas i vraćena na svoje mjesto, 7. maja 2024.
Arnaudija je poznatija kao "sestra džamija" Ferhat-pašine (Ferhadija) džamije u Banjaluci i nalazi se na popisu svjetske baštine Organizacije Ujedinjenih nacija za obrazovanje, nauku i kulturu (UNESCO).
U Bosni i Hercegovini se 7. maja simbolično obilježava Dan džamija.
Tog datuma je 1993. godine srušena Ferhadija u Banjaluci, najstarija džamija u Bosni i Hercegovini, izgrađena 1579. godine u klasičnom otomanskom stilu.
Ferhadija je uvrštena u kulturnu baštinu Bosne i Hercegovine 1950. godine, a kasnije i na UNESCO-ovu Listu spomenika svjetske baštine.
U Bosni i Hercegovini je do 1992. godine bilo 1.144 džamije, prema podacima Islamske zajednice u BiH. Tokom rata je od 1992. do 1995. godine srušeno njih 613, kao i stotine drugih islamskih objekata.
Na teritoriji pod kontrolom Vojske Republike Srpske i ostalih paravojnih srpskih snaga srušene su 534 džamije, a na teritoriji koju je kontrolisalo Hrvatsko vijeće odbrane 80 džamija.