Predstavnici boračkih organizacija pred zgradom Vlade nakon sastanka sa premijerom Mujezinovićem
Nakon protesta predstavnika boračkih udruženja koji su 21. aprila pred zgradom Vlade FBiH prerasli u nerede, danas je održan sastanak na inicijativu premijera Mustafe Mujezinovića kako bi se usaglasili stavovi. Ipak, konkretnih dogovora nema, izuzev da se mora nastaviti dalja razrada zahtjeva ove populacije. Udruženja traže da se vrati zakon o demobilisanim borcima, da se napravi protokol oko isplata za vrijeme nezaposlenosti, te da pod prihodovni cenzus potpadaju i budžetski korisnici.
Vaš browser nepodržava HTML5
Protest demobilisanih boraca u Sarajevu
Stav Vlade je da se s liste prava mora skinuti 20 posto korisnika s najvišim primanjima ili će u opasnost doći aranžman s MMF-om i Svjetskom bankom, što bi dovelo u pitanje isplatu svih obaveza, uključujući i najugroženije kategorije, među kojima i penzionere.
Predstavnici boračkih udruženja nisu u potpunosti zadovoljni ishodom današnjeg sastanka s premijerom FBiH Mustafom Mujezinovićem. Dogovoreno je da se nastave usaglašavati stavovi, kaže, Huso Tucak, zamjenik predsjednika Saveza RVI BiH:
Protesti 21. aprila
„Ovdje su ostala četiri nerazjašnjena pitanja – Zakon o cenzusu, Zakon o demobilisanim borcima, Zakon o plaćama budžetskih korisnika, odnosno administrativaca, namještenika i funkcionera, i ugovor koji treba da sačinimo sa Vladom koji smo joj ponudili još prije mjesec dana.“
Zaključke će Vlada ispostaviti za 15 dana do kada resorno ministarstvo za boračka pitanja ima i rok da uradi Zakon o cenzusu. Međutim, postoje razmimoilaženja u shvatanju i načinu na koji bi se mogao postići kompromis, kaže predsjednik Organizacije porodica šehida i poginulih boraca Federacije BiH Izet Ganić:
„Meni se čini da će pregovori biti kao što su bili i pred ove probleme, pred protest. Dali su nam obećanje da će nam dati četiri-pet zaključaka, da ćemo mi to na našim organima razmotriti i pokušati izdogovarati. Ali, najvjerojatnije, dok tu ne odstupaju od svojih stavova, vrlo teško ćemo mi postići dogovor. Ono što ne mogu da shvatim – sad da kaže neko da supruga šehida ima dvije i po hiljade maraka i da nema potrebe za invalidninom. Invalidnina je obeštećenje, kompenzaciono pravo. Da joj muž živi, muž bi dobio dvije i po hiljade i ne bi imao cenzusa. A mi se zalažemo da svi korisnici budžeta osjete ovo što treba da osjete.“
Protesti koji su održani 21. aprila završeni su neredima. Oko 60 osoba je povrijeđeno, a pokrenuta je opsežna istraga, te uhapšeno oko 20 aktera. Šteta počinjena na zgradi Vlade procjenjuje se na oko 300.000 KM, te se još uvijek žestoko polemiše oko toga jesu li neki od organizatora protesta bili politički motivirani, te stoga nisu spriječili nerede.
Mustafa Mujezinović, Foto: Midhat Poturović
Ponavljanje ovog scenarija Vlada želi izbjeći. Na nezadovoljstvo predstavnika boračkih udruženja premijer Mustafa Mujezinović je odgovorio:
„U svakom slučaju, ljudi žele da odbrane interese kompletne populacije, pa i onih koji imaju primanja četiri, pet, šest hiljada maraka, jer ima ljudi koji su zaista situirani, ima tu i ljudi koji imaju i svoje kompanije koje vode. Mislim da nije fer ako vodite jednu kompaniju i vlasnik ste nečega, a primate i tih 200-300 maraka, da to uzimate onoj sirotinji. Mislim da to nije dobro i to ne bi bilo baš dobro rješenje. Ali, recimo, medalja ostaje medalja i kad nema para iza nje.“
Predstavnici udruženja insistiraju na provođenju zakona koje je donio Parlament, uz minimalne korekcije kad je u pitanju cenzus. Što se demobilisanih boraca tiče, kažu kako će se zalagati da jedan dio bude penzionisan. Ukoliko se ispostavi da Vlada za to nema novaca, onda pristaju na reviziju jer tvrde kako po osnovu komandne dužnosti postoji daleko veći broj lica koja su ostvarila pravo na penziju nego što ih je bilo u ratu.
Premijer Mujezinović kaže da će, paralelno s usaglašavanjem, zakone slati na Parlament: „Zakon o plaćama, koji nastavlja sa daljnjim uštedama kada je u pitanju administracija, zatim, radiće se na cenzusu koji ovaj put treba da definiše cenzus tako da 20 posto od ukupne populacije koja prima ove naknade izađe iz prava. To su oni sa najvišim primanjima.“
Ukoliko ne bi došlo do skidanja sa prava 20 posto korisnika s najvišim primanjima bio bi ugrožen aranžman s MMF-om i Svjetskom bankom, upozorio je Mujezinović, pošto je raniji cenzus od dvije i po prosječne plate FBiH bio neprihvatljiv za ove institucije.
