Jair Bolsonaro, novi predsjednik Brazila, okomio se na zakone koji štite amazonske tropske šume sa izvršnom naredbom koja regulaciju i stvaranje novih starosjedilačkih rezervata prebacuje na Ministarstvo poljoprivrede, koje je pod kontrolom moćnog lobija poljoprivrednika, piše Guardian.
Ovaj potez je izazvao reakcije starosjedilačkih lidera, koji su izjavili da odluka ugrožava njihove rezervate, koji čine oko 13% teritorije Brazila, i predstavljaju simbolični ustupak interesima onih kojima bi odgovaralo obrađivanje ove zemlje, dok je krčenje šuma opet u porastu.
Uništavanje 'pluća svijeta'
„Krčenje šuma i nasilje nad domorodačkim grupama će se povećati“, rekao je Dinaman Tuxá, izvršni koordinator organizacije Apib, koja štiti interese starosjedioca. „Starosjedioci su oni koji brane i štite životni okoliš.“
Privremena odluka, koja će biti poništena ako ne bude ratificirana od strane brazilskog parlamenta u sljedećih 120 dana, daje mandat uredu vladinog sekretara, Carlosa Alberta Dos Santosa Cruza, da „nadzire, koordinira i prati aktivnosti i akcije međunarodnih i nevladinih organizacija na državnoj teritoriji“.
Bolsonaro, koji je često kritizirao brazilske i međunarodne nevladine organizacije koje optužuje da „guraju svoj nos u Brazil“, branio je mjeru tweetom kojeg je objavio u srijedu. „Više od 15% državne teritorije je obilježeno kao starosjedilački teren. Manje od milion ljudi živi u ovim mjestima, izoliranim od pravog Brazila, eksploatiranim i manipuliranim od strane nevladinih organizacija. Zajednički ćemo integrirati ove građane“, objavio je.
Amazonska prašuma poznata je kao ‘pluća svijeta’, a 60% njene teritorije nalazi se u Brazilu.
Silas Malafaia, utjecajni televizijski propovjednik i blizak prijatelj Jaira Bolsonara, izjavio je da razvijene zemlje koje su prije stotine godina posijekle svoje šume trebaju platiti ako žele da Brazil sačuva Amazon.
„Mi trebamo sačuvati nešto jer su gringosi [riječ koju Latinoamerikanci koriste za strance] uništili ono što su imali“, rekao je, prenosi Guardian.
Brige ekolozima zadao i Donald Trump
Trumpova administracija je objavila plan za otvaranje devet milliona jutara za bušenje i rudarenje nakon skidanja zaštite za posebnu vrstu tetrijeba, ugroženu vrstu ptice koja se gnijezdi na zemlji, a koju natfne kompanije dugo smatraju preprekom koja ih dijeli od nekih od najbogatijih područja na zapadu Amerike, navodi New York Times.
Iz administracije potez brane govoreći da “skidaju tek jedan sloj zaštite”. Ali, ekolozi su zabrinuti.
“To su milioni i milioni jutara zemlje na zapadu”, izjavio je stručnjak za korištenje tla iz Vijeća za odbranu prirodnih resursa Bobby McEnaney. “Jednim potezom administracija govori: Ovi predjeli nisu bitni. Vrste koje tu žive nisu bitne. Nafta i plin su bitni”, naglasio je MyEnaney u izjavi za New York Times.
Amazon
NYT podsjeća i da je administracija, prošlog decembra, smanjila veličinu dva velika nacionalna spomenika u Juti, umanjivši Bears Ears, prostrano područje kanjona crvenih stijena za 85%, u namjeri da otvore zemlju za bušenje. Ali, tim potezom je otvoreno 2 miliona jutara, u poređenju sa 9 miliona ari koliko je planirano posljednjom odlukom.
Pariški sporazum o klimi preživio je Trampa, može li i Bolsonara?
Ovo pitanje postavlja magazin Forbes.
“Jako je važno da država te veličine i važnosti kao što je Brazil ostane u sporazumu da bi se osigurao njegov uspjeh”, izjavila je Fabiana Alves, iz brazilskog ogranka Greenpeace organizacije za Forbes.
Bolsonaro je, nakon izbora za predsjednika, poručio kako neće povući Brazil iz sporazuma.
Ipak, otvaranje puta za eksploataciju prašuma Amazona i njegovu sječu, uz otvaranje zemljišta u Americi za naftne kompanije zabrinulo je klimatske stručnjake. Kažu da je krčenje šume uzrokovalo suše koje su pogodile preko 80% opština u Brazilu u proteklih pet godina, te da će se, ako se ovakva praksa nastavi, situacija u cijelom svijetu pogoršavati.
Christian Poirier ,programski direktor organizacije Amazon Watch izjavio je da Bolsonarova pobjeda može imati drastične posljedice po Amazon i starosjedioce.
„Njegovi nemarni planovi da industrijalizuje Amazon će donijeti neviđeno uništenje najveće tropske šume na svijetu i zajednica kojima je Amazon dom, kao i katastrofu za klimu u svijetu“, zaključio je Poirier.