Suočavanje sa izbjegličkim valom za vlasti Bosne i Hercegovine, čija su nadležnosti rasparčana na više nivoa, preveliki je teret. Pokazalo se da BiH još uvijek traži načine kako da se suoči sa političkim, humanitarnim, ali i sigurnosnim izazovima koje je donijela izbjeglička kriza.
Svakodnevno izbjeglice iz ratnih zona, ali i ekonomski migranti ulaze u Bosnu i Hercegovinu, uglavnom ilegalno. No, većina njih želi ići dalje, u Evropsku uniju.
Najviše ih je na sjeverozapadu BiH - u Bihaću i Velikoj Kladuši, i to zbog blizine granice sa Hrvatskom.
U nekadašnjem Đačkom domu u Bihaću smješteno je oko 700 izbjeglica i migranata, uglavnom iz Afghanistana, Iraka, Sirije i Pakistana. Privremeni smještaj u neuslovnoj zgradi koja nema prozora smjestila se i Nauruz, majka troje djeca, koja je nakon bombardovanja u sirijskom gradu Afrin ostala bez doma. Dva mjeseca boravi u bihaćkom Đačkom domu, ali želi ići dalje, ka Njemačkoj, gdje su joj brat i sestra.
Privremeni smještaj u Bihaću za izbjegle
„Ja sam prije rata u Siriji imala normalan život. Muž mi je radio a ja sam bila domaćica. Kad je počeo rat bomba je pala na našu kuću. U tom bombardiranju sam izgubila muža i kćerku. Na put sam krenula sa ostalih troje djece. U Turskoj sam imala puno problema. Malu bebicu su mi bacili u zatvor. Tri dana je bila bez mlijeka. Zato što sam Kurdkinja u Turskoj su se loše odnosili prema meni i zato sam bila primorana nastaviti put dalje“, priča svoju sudbinu ova žena, izbjeglica iz Sirije.
Rijetki su oni koji žele ostati u Bosni i Hercegovini. Zapravo, oni koji ulaze u Bosnu i Hercegovinu na ruti iz Bugarske i Grčke, preko Srbije, koriste Bosnu i Hercegovinu kao tranzit. Prema riječima ministra sigurnosti Bosne i Hercegovine Dragana Mektića najviše je Pakistanaca, koji su zapravo ekonomski migranti.
"Do sada je u BiH registrovano 7.128 migranata, od toga je 6.354 iskazalo namjeru za podnošenje azila, a 662 podnijelo zahtjev za azil. Mi smo 317 osoba primili po osnovu readmisije iz Hrvatske, a 575 osoba smo predali drugim državama po osnovu readmisije“, objasnio je Mektić na konferenciji za novinare nakon sastanka Operativnog štaba za migracije.
Pojedini građani Bihaća poput Seide, Aziza, Šejle i Hasana razumiju razloge dolaska migranata, ali oni pomoć za njihov smještaj očekuju od države Bosne i Hercegovine.
Vaš browser nepodržava HTML5
Bišćani o situaciji sa izbjeglicama i migrantima
Direktor Federalne uprave policije Dragan Lukač kaže da je sigurnosna situacija u Unsko-sanskom kantonu, pa i u cijeloj Federaciji gdje se nalazi migranti, poput Kantona Sarajevo ili Tuzlanskog kantona zadovoljavajuća.
„Naravno da je komoditet ljudi ugrožen, građana, domiclinih ljudi ovdje, kad izađu u grad, na ulici, u prodavnici, u kafiću i nije to baš prijatno, ali nema neke neposredne opasnosti od migrantske populacije prema domaćem stanovništvu u smislu ugrožavanja tih ljudi, naših ovdje. Ja se nadam da će to ostati tako i u budućnosti. Teško je prognozirati, ima tu raznih špekulacija, u medijima u javnosti, u izjavama pojedinaca. Zato je teško to tačnije ili pouzdanije tvrditi. Ne treba uznemiravati javnost na bilo koji način“, rekao je u Bihaću direktor Federalne uprave policije Dragan Lukač, nakon sastanka sa policijskim komesarima.
- Šarović: Neki političari šire lažan strah od migranata u BiH
- Nijednom migrantu u BiH nije odobren azil
Sigurnosni aspekt nije narušen, ali humanitarna pomoć izbjeglicama i migrantima je izostala. Uslovi u kojima borave su izuzetno loši, a direktor Federalne uprave policije Dragan Lukač je nakon obilaska trenutnih prihvatnih centara u Bihaću rekao da su "bolje i humanije smješteni psi lutalice".
Ogroman je pritisak na lokalnim vlastima u tom dijelu Bosne i Hercegovine, pa zato oni traže pomoć nadležnih državnih institucija, prije svih Ministarstva sigurnosti BiH, kako bi se takozvana migrantska kriza „stavla pod kontrolu“.
„Ukoliko u određenom roku iz Sarajeva ne dođe efikasan vid pomoći zajedno ćemo svi članovi gradskog vijeća doći pred zgradu Vijeća ministara i mi ćemo protestvovati tamo sve dokle god ne natjeramo nadležne državne institucije da rade svoj posao“, poručio je gradonačelnik Bihaća Šuhret Fazlić.
Đački dom u Bihaću nije adekvatno rješenje: Dragan Mektić
Apele za pomoć lokalnih vlasti razumije ministar sigurnosti BiH Dragan Mektić, koji kaže da realno u tom području postoji problem. Đački dom u Bihaću nije adekvatno rješenje, a nakon dužih pregovora i sa lokalnim, ali i sa federalnim vlastima predložena su dva prihvatna centra za izbjegle i migrante: kasarna Ušivak kod Hadžića i objekat Agrokomerca u Velikoj Kladuši. No, za objekat Agrokomerca, kako je novinarima rekao ministar Dragan Mektić, Evropska unija smatra da je neprikladan, jer se nalazi bli granice sa EU, što bi poticalo izbjeglice i migrante da prelaze granicu Hrvatske i idu dublje u EU. Mektić sumnja da su posrijedi drugačije namjere, ali čije, nije naglasio.
„Neko možda ima neku namjeru da to sve pošalje u dubinu teritorije, kako bi se, kako kažu, pokušali stvarati izbjeglički kampovi. Nema, i neće se praviti izbjeglički kampovi u Bosni i Hercegovini! Mi smo žrtva ove migrantske krize, trpimo posljedice ove migrantske krize, zato što migranti iz Evropske unije žele da pređu u drugi dio Evropske unije i na tom planu mi možemo biti samo u svojstvu dobrog domaćina, da oni koji uđu budu humanitarno tretirani“, rekao je Mektić, koji smatra da Evropskoj uniji za sada nema rješenja za pitanje migracija.
Specifičnost novonastale situacije u BiH je i činjenica da sve izbjeglice i migranti borave u jednom od dva bh. entiteta, i to u Federaciji BiH.
"Ne može se državna politika u vezi ovog pitanja bazirati na jedan entitet. Ona mora biti jedinstvena za BiH, jer ministar sigurnosti kaže da je u isključivoj nadležnosti njegovog ministarstva to pitanje. Onda Ministarstvo sigurnosti BiH mora takvu politiku i realizaciju toga ravnomjerno rasporediti na kompletan prostor države. Ja se potpuno slažem da su ti ljudi trebali biti smješteni i na nekih drugim lokacijama. Zašto neko ne bi mogao biti u nekom kampu koji ima uvjete, primjerice, u Bijeljini, Banjoj Luci ili Distriktu Brčko? Sve je to Bosna i Hercegovina. Zašto bi to trebalo biti isključivo na prostoru Federacije", rekao je Dragan Lukač, direktor Federalne uprave policije.
Rješenje ministar sigurnosti Dragan Mektić vidi u samo dva centra za migrante i izbjeglice, a kako je obećao, zgradu Agrokomerca će što prije osposobiti. Za početak će poslati šatore s klimom i grijanjem, koje je Ministarstvo sigurnosti dobilo donacijom. Novac Evropske unije, kaže, neće čekati, već namjerava organizovati donatorsku konferenciju.
Vaš browser nepodržava HTML5
Obećane zemlje u očima djece izbjeglica