Nakon što je većina političkih stranaka bojkotovala parlamentarne izbore navodeći da je u pitanju paravan za jačanje moći predsjednika Kaisa Saida (Saied), na glasanje u Tunisu proteklog vikenda odazvao se izuzetno mali broj glasača.
U Tunisu raste ekonomska kriza, dok postoji zabrinutost zbog nazadovanja demokratije u zemlji koja se smatra kolijevkom Arapskog proljeća, pišu svjetski mediji.
'Fijasko' od izbora
Glavna opoziciona koalicija Tunisa pozvala je predsjednika Kaisa Saida da podnese ostavku nakon što je na parlamentarnim izborima učestvovalo manje od devet odsto birača s pravom glasa, ističe BBC dodajući da je glasanje bojkotovala većina opozicionih stranaka.
Čelnik Fronta nacionalnog spasa, Nedžib Čebi (Nejib Chebbi), rekao je da su izbori održani u subotu, 17. decembra, bili "fijasko", pozivajući na masovne proteste kako bi se zahtijevali prijevremeni predsjednički izbori.
Izborni zvaničnici Tunisa rekli su kasno u subotu da je na parlamentarnim izborima glasalo 8,8 odsto od otprilike devet miliona biračkog tijela.
Govoreći ubrzo nakon toga, ističe BBC, Čebi je uporedio izbore sa zemljotresom, kazavši da "od ovog trenutka smatramo Saida nelegitimnim predsjednikom i zahtijevamo da podnese ostavku nakon ovog fijaska".
Front nacionalnog spasa, koalicija nekoliko političkih stranaka, također je pozvao na masovne skupove, dodaje BBC ističući da opozicija optužuje predsjednika Saida da je poništio demokratski napredak postignut od pobune 2011., što on poriče.
Novi parlament s malo ovlaštenja
Glasanje u Tunisu je uslijedilo nakon tri sedmice jedva primjetne kampanje, s nekoliko plakata na ulicama i bez ozbiljne debate u javnosti zaokupljenoj svakodnevnim ekonomskim opstankom, ističe Frans pres (Agence France-Presse).
Izbori, čiji se preliminarni rezultati očekuju u ponedjeljak, 19. decembra, održani su skoro godinu i po nakon što je Said rasporedio vojna vozila kako bi suspendovao rad parlamenta, usred višemjesečnog političkog zastoja i ekonomske krize koju je pogoršala pandemija korona virusa.
Njegovo osvajanje vlasti, ukazuje AFP, izazvalo je strahove za demokratiju uspostavljenu nakon svrgavanja diktatora Zin el Abidin Ben Alija.
Saidove poteze protiv nepopularnog političkog sistema u početku su podržali Tunižani umorni od neurednog i ponekad korumpiranog demokratskog sistema uspostavljenog nakon revolucije.
Međutim, dodaje agencija Frans pres, ekonomski problemi u zemlji su se pogoršali - inflacija je oko 10 posto, a česte nestašice mlijeka, šećera i benzina podstiču sve veći talas emigracije.
Prethodno zakonodavno tijelo imalo je dalekosežna ovlaštenja u mješovitom predsjedničko-parlamentarnom sistemu sadržanom u postrevolucionarnom ustavu Tunisa. Međutim, novo tijelo "neće moći da imenuje vladu ili da je kritikuje, osim pod drakonskim uslovima koje je gotovo nemoguće ispuniti", rekao je politikolog Hamadi Redisi (Redissi).
Analitičar Hamza Madeb (Meddeb) rekao je da su izbori bili "formalnost za dovršetak političkog sistema koji je nametnuo Kais Said i koncentrisanje vlasti u njegovim rukama".
Kriza koja uništava živote
Demokratsko naslijeđe Arapskog proljeća dovedeno je u sve veću sumnju političkim promjenama koje je napravio predsjednik Said otkako je suspendovao prethodni parlament u julu 2021. i prešao da vlada dekretom, stekavši sve više moći, ukazuje Rojters (Reuters).
Said, bivši profesor prava koji je bio politički nezavisan kada je izabran za predsjednika 2019., napisao je ove godine novi ustav kojim je, ističe Rojters, razvodnio ovlasti parlamenta kako bi bio podređen predsjedništvu uz malo uticaja na vladu.
Predsjednik je u subotu ujutro, 17. decembra, pozvao birače da izađu na izbore. Međutim, nekoliko Tunišana s kojima je Rojters razgovarao posljednjih sedmica reklo je da nisu zainteresovani, jer vide novi parlament kao irelevantan, a glasanje kao odvraćanje pažnje od ekonomske krize koja im uništava živote.
Pitanja o legitimnosti izbora mogu postati problem za predsjednika dok se, ističe Rojters, njegova vlada hvata u koštac s provođenjem nepopularnih ekonomskih reformi kao što je smanjenje subvencija kako bi osigurala međunarodnu pomoć državnih finansija.
Političke stranke koje su dominirale prethodnim parlamentom, izabranim 2019. s odazivom od oko 40 odsto, optužile su Saida za državni udar zbog njegovog suspendovanja rada parlamenta prošle godine i kažu da je uspostavio vladavinu jednog čovjeka.
Prema Saidovom novom izbornom zakonu, koji je donio dekretom, političke stranke bi imale daleko manju ulogu na izborima čak i da su učestvovale, ističe Rojters dodajući da stranačka pripadnost nije bila navedena na glasačkim listićima pored imena kandidata. Uz odsustvo glavnih stranaka, ukupno 1.058 kandidata utrkivalo se za 161 mjesto.
Dominacija muškaraca
Kontroverzni izbori održani 17. decembra, označavaju posljednji dio ustavne slagalice koju je predsjednik Kais Said počeo slagati u julu 2021. godine, kada je suspendovao zakonodavno tijelo u, kako su kritičari nazvali, otimanju vlasti, napisao je Gardijan (The Guardian).
Nakon Saidovog poteza da uvede novi izborni zakon bez ikakvih odredbi o rodnom paritetu, novi parlament neće imati samo malo ovlasti već i malo žena, upozoravaju aktivisti.
Samo 122 kandidatkinje, u odnosu na 936 muškaraca, mogle su da se kandiduju, saopštila je izborna komisija prije parlamentarnih izbora. To, ukazuje list, znači da će novi dom zasigurno izgledati mnogo drugačije od onog izabranog 2014. godine, kada su skoro trećina poslanika bile žene.
Pročitajte i ovo: Tunis dobio novu vladu i prvu premijerku u istorijiOsim što ukida uslov da se kandidatske liste smjenjuju po polovima, novi zakon postavlja dodatne zahtjeve koji nesrazmjerno pogađaju žene koje žele da se kandiduju, ističe list dodajući da je napuštanje paritetnih obaveza stiglo u zabrinjavajućem trenutku za žene u zemlji koja se dugo ponosila kao najfeminističkija u regionu.
Ukorijenjena u zakon od početka nezavisnosti Tunisa 1956. godine, temeljni skup ženskih prava, uključujući zabranu višestrukih brakova i prisilni jednostrani razvod, izgrađen je u narednim decenijama.
Ipak, sada neki smatraju da je napredak stao, napisao je Gardijan ukazujući na upozorenja stručnjaka koji tvrde da je suspendovanje rada parlamenta spriječilo svaki praktični napredak, kao što je potpisivanje Istanbulske konvencije o nasilju nad ženama.
Propast revolucije
Izbori u Tunisu održani su u pozadini sve veće krize troškova života i zabrinutosti zbog nazadovanja demokratije u toj sjevernoafričkoj zemlji - kolijevci protesta Arapskog proljeća prije jedne decenije, piše Asošiejtid pres (The Associated press).
Odluka o bojkotu vjerovatno će dovesti do toga da sljedeće zakonodavno tijelo bude potčinjeno predsjedniku, kojeg kritičari optužuju da ugrožava demokratski proces.
Ipak, naglašava AP, mnogi drugi vjeruju da ukidanje stranačkih lista stavlja pojedince ispred političkih stranaka i da će poboljšati odgovornost izabranih zvaničnika.
Pročitajte i ovo: Šta je ostalo iza Arapskog proljeća deset godina kasnije?Mnogi također vjeruju da je demokratska revolucija u njihovoj zemlji propala, deceniju nakon što je Tunis bio jedina nacija koja je izašla iz protesta Arapskog proljeća s demokratskom vladom.
Vlada Tunisa je duboko zadužena i hronično joj nedostaje sredstava za plaćanje prijeko potrebne hrane i energije, pojašnjava AP, ukazujući da uz rast cijena nestašica osnovnih namirnica prijeti da će nezadovoljstvo pretvoriti u veća previranja.
Glasanje je održano na 12. godišnjicu događaja koji je izazvao Arapsko proljeće - kada se prodavač voća iz Tunisa, Mohamed Buazizi (Bouazizi), zapalio zbog teške ekonomske situacije pod dugogodišnjom vladavinom Zin el Abidin Ben Alija.
Buazizi je, podsjeća Asošiejtid pres, umro nekoliko sedmica kasnije. Njegov čin samospaljivanja podstakao je proteste koji su doveli do svrgavanja diktatora i izazvali slične pobune širom arapskog svijeta.