Blokada Nagorno-Karabaha: Armenci gomilaju hranu ispred UN-a

Marš demonstranata kod sjedišta UN-a u Erevanu, Armenija, 24. juli.

Jedna žena drži natpis koji poziva UN da "odmah pošalju humanitarnu pomoć" u Nagorno-Karabah.

Ograda ispred sjedišta UN-a u Erevanu prekrivena je 24. jula plakatima, uključujući nedavne slike iz unutrašnjosti Nagorno-Karabaha, gdje je dvoje djece nedavno umrlo nakon što ih je samohrana majka ostavila da sami dođu do hrane. Armenci Nagorno-Karabah nazivaju Artsahom.

Prazane police supermarketa u Stepanakertu, najvećem gradu Nagorno-Karabaha, 18. juli.

Nagorno-Karabah, otcijepljena regija Azerbejdžana koju uglavnom čine Armenci, od decembra 2022. je pod blokadom Bakua. Azerbejdžan je od sredine juna spriječio ulazak robe iz Armenije.

Demonstranti u Erevanu postavili su kutije s hranom ispred sjedišta UN-a. Na protestu 24. jula pozvali su međunarodnu organizaciju da pomogne u transportu zaliha u Nagorno-Karabah.

Jedan od demonstranata Aram Vardanian rekao je Radiju Slobodna Evropa da se svjetska organizacija izdvaja jer "gdje god je nestašica hrane, UN uvijek pokušava dostaviti humanitarnu pomoć".

Kutije s hranom ispred zgrade UN-a u Erevanu.

"Političke rasprave o ovom specifičnom teritoriju nisu bitne ako imamo ljudi u stanju potrebe, kojima nedostaju osnovne namirnice poput šećera ili soli. UN je već decenijama u odgovornosti da omogući sistem isporuke", kaže Vardanian.

Protest u centru Erevana 21. jula na kojem se pozvalo na prekid blokade Nagorno-Karabaha.

Nekoliko masovnih protesta održano je u Armeniji proteklih dana jer su se uvjeti unutar Nagorno-Karabaha uveliko pogoršali. Marut Vanian, novinar iz Stepenakerta, rekao je za Radio Slobodna Evropa 23. jula da se situacija "iz dana u dan pogoršava".

Žena gleda u smjeru Nagorno-Karabaha s kontrolne tačke u blizini južnog armenskog sela Kornidzor, 23. juli.

Armenski premijer Nikol Pašinian je u nedavnom intervjuu usporedio blokadu Nagorno-Karabaha s etničkim "getom" kakve su stvorile nacističke snage u Drugom svjetskom ratu.

Azerbejdžanski predsjednik Ilham Alijev nedavno je javno rekao da će, ako Armenija "u potpunosti odustane od bilo kakvog zadiranja u teritorij Azerbejdžana", mirovni sporazum biti moguć prije kraja 2023. godine.