Marginalizacija civilnog društva i "intenzivna represija" nezavisnih glasova u Rusiji znače da predsjednički izbori na kojima je Vladimir Putin uvjerljivo osvojio peti mandat, mogu "samo biti opisani kao nedemokratski" rekao je američki državni sekretar Antony Blinken.
Blinken je u izjavi koju je 19. marta objavio State Department rekao da je Kremlj prije izbora "sistemski marginalizirao" grupe koje se zalažu za demokratske procese i vladavinu prava, uključujući i nezavisne promatrače izbora. Dodao je i da je Putin također uskraćivao potencijalnim kandidatima koji ga kritikuju da učestvuju na izborima pod krinkom "lažnih tehničkih izgovora".
"Ovi potezi pokazuju do koje mjere je Kremlj uskratio stanovnicima transparentan, smislen demokratski proces. U tom kontekstu, ovi izbori mogu se opisati samo kao nedemokratski", rekao je Blinken u izjavi.
Putin je osvojio peti predsjednički mandat uvjerljivom pobjedom na strogo kontroliranim izborima koje je Zapad osudio kao ni slobodne ni poštene. Izbori su održani od 15. do 17. marta i prema podacima Centralne izborne komisije osvojio je više od 87 posto glasova.
Sa novim šestogodišnjim mandatom, Putin koji ima sedamdeset i jednu godinu i koji Rusijom vlada kao premijer ili predsjednik od 2000. godine, trebao bi premašiti gotovo 30-godišnju vladavinu sovjetskog diktatora Josifa Staljina.
Vaš browser nepodržava HTML5
Kako su decenije moći oblikovale Putinov um
Ovi posljednji izbori prvi su otkako je Putin započeo invaziju na Ukrajinu u februaru 2022. godine u kojoj je poginulo na hiljade osoba i koja je dovela do prekida odnosa sa zapadom. Glasanje je održano i na okupiranim ukrajinskim teritorijama na kojima se nalazi na stotine hiljada ruskih vojnika.
Na strogo kontrolisanim izborima Putinu su se suprotstavila tri relativno nepoznata političara naklonjena Kremlju, koji jedva da su i vodili kampanju. Prije samih izbora Kremlj je antiratnom političaru Borisu Nadeždinu zabranio da se kandiduje, a sam ruski opozicioni pokret doživio je udarac prošli mjesec kada je u arktičkom zatvoru pod nerazjašnjenim okolnostima preminuo Aleksej Navaljni.
"Kremlj je proveo lažne predsjedničke izbore u privremeno okupiranim dijelovima Ukrajine kao očiglednu propagandnu vježbu, u nadi da će ojačati nelegitimno pravo Rusije na dijelove Ukrajine koje je nezakonito napala i koje sada okupira", rekao je Blinken.
Pročitajte i ovo: Navaljnaja poručila da svijet ne treba priznati Putina kao 'legitimnog' lideraRanije je udovica najžešćeg kritičara Kremlja, Julija Navaljnaja pozvala međunarodnu zajednicu da ne prizna Putina kao "legitimnog" lidera zemlje, rekavši da izbori "nemaju smisla".
Prije smrti, Navaljni se nadao da će izbori biti iskorišteni kako bi bilo pokazano nezadovoljstvo javnosti kako ratom u Ukrajini, tako i Putinovom vladavinom.
On, a potom i njegova supruga, pozvali su birače da glasaju tačno u podne 17. marta, a akciju su nazvali "U podne protiv Putina". Dugi redovi ljudi okupljenih u 12 sati tog dana zabilježeni su širom Rusije, ali i van zemlje.
Blinken je rekao da će, bez obzira na "unaprijed određen ishod" izbora, Sjedinjene Države "i dalje biti uz one koji traže svjetliju budućnost za Rusiju".