Predstavnici 11 nevladinih organizacija iz Blagaja najavljuju kako neće dozvoliti izgradnju južne trase koridora 5C kroz Blagajsko polje jer će time, kako tvrde, biti uništeno kulturno nasljeđe, ali i poljoprivredna dobra u tom dijelu Hercegovine.
Od svojih zahtjeva nećemo odsutati, kaže nam vidno ogorčen Nihad Jašarević, predstavnik Koordinacije 11 nevladinih organizacija iz Blagaja, komentirajući svojevrsnu blokadu federalne Vlade koja je nastala izmjenama južne trase koridora 5C. Zajedno sa mještanima Počitelja i Bijelog Polja, Koordinacija je početkom godina prikupila više 10.000 potpisa, što je, uz ostalo, rezultiralo izmjenama trase koja prema novom planu zaobilazi obradiva zemljišta, kuće, hareme i historijsko-kulturne cjeline.
Usvajanje izmjena, podsjetimo, rezultiralo je povlačenjem hrvatskih ministara iz federalne Vlade jer je projekat, tvrde, već dobio podršku Parlamenta, a kasnije i ostavkom ministra prostornog uređenja čije je ministarstvo napravilo izmjene. O svemu navedenom Jašarević kaže:
„Nas interesuje samo jasan stav - nema puta kroz blagajsko polje. Sada kuda će oni ići, hoće li brdom ići, hoće li ovamo ići, to nas stvarno ne zanima.“
Iako je iz Ministarstva prometa i komunikacija BiH u nekoliko navrata naglašeno kako su javne rasprave održane, odnosno da su sve zakonske procedure ispoštovane, i Omer Batlak, također Blagajac, tvrdi suprotno. On bi na raspravu došao jer stara trasa direktno prolazi kroz njegovo zemljište:
„Prolaskom koridora 5C neće Blagaj imati ništa. Uništiće se voćke - višnja, trešnja, jabuka, smokva, što ima ovdje. Hoćemo li mi da jedemo smokvu iz Italije, ili trešnju, ili šljivu kad imamo mi to tu? Uništio nas je svijet u svemu. Još sada ovim autoputem - i šta onda ostaje nama? Ništa.“
Svoje zgražavanje idejom o mostu iznad Počitelja u nekoliko navrata demonistrirao je i poznati bh. umjetnik Safet Zec koji veliki dio svog vremena provodi u Počitelju. Zec je među prvima ukazao na trasu koja predviđa veliki betonski most nekoliko stotina metara južno od Počitelja, zbog čega je, također, pokrenuo i potpisivanje peticija. Novi plan predviđa most sjeverno od Počitelja. O staroj trasi Zec kaže:
„Ako stavite tako štogod hiljadu metara, tu betonsku grdosiju, pa to je kao u onim snovima, one more koju možete da sanjate, a to bi se desilo.“
Načelnik čapljinske Općine Smiljan Vidić za naš radio naglašava kako BiH rizikuje da zbog svega navedenog ostane bez realizacije povoljnih kreditnih sredstava, ali i da cijelu stvar treba presuditi struka a ne politika. Sa druge strane, pisanje nekih medija kako je pozadina, uslovno rečeno - hrvatske pobune 80 parcela državnog zemljišta koje su podijeljene HDZ-ovim ljudima, između ostalog i Draganu Vrankiću, na lokacijama kuda treba proći autoput, Vidić naziva neistinama koje je lako provjeriti:
„Na općinskom vijeću mi smo samo donijeli odluku da se može natječaj raspisati, i to za ove tri parcele koje se nalaze na lokalitetu koji nema nikakve veze sa trasom autoputa 5C.“
Trasa autoputa na koridoru 5C kroz BiH dosad je promijenjena više puta, tako da finalna trasa odstupa od idejnog rješenja za jedan kilometar. Najviše je pomjerana kod Modriče, Zenice i na tromeđi opština Usora, Doboj jug i Tešanj. Većih problema tada nije bilo.
Od svojih zahtjeva nećemo odsutati, kaže nam vidno ogorčen Nihad Jašarević, predstavnik Koordinacije 11 nevladinih organizacija iz Blagaja, komentirajući svojevrsnu blokadu federalne Vlade koja je nastala izmjenama južne trase koridora 5C. Zajedno sa mještanima Počitelja i Bijelog Polja, Koordinacija je početkom godina prikupila više 10.000 potpisa, što je, uz ostalo, rezultiralo izmjenama trase koja prema novom planu zaobilazi obradiva zemljišta, kuće, hareme i historijsko-kulturne cjeline.
Usvajanje izmjena, podsjetimo, rezultiralo je povlačenjem hrvatskih ministara iz federalne Vlade jer je projekat, tvrde, već dobio podršku Parlamenta, a kasnije i ostavkom ministra prostornog uređenja čije je ministarstvo napravilo izmjene. O svemu navedenom Jašarević kaže:
„Nas interesuje samo jasan stav - nema puta kroz blagajsko polje. Sada kuda će oni ići, hoće li brdom ići, hoće li ovamo ići, to nas stvarno ne zanima.“
Iako je iz Ministarstva prometa i komunikacija BiH u nekoliko navrata naglašeno kako su javne rasprave održane, odnosno da su sve zakonske procedure ispoštovane, i Omer Batlak, također Blagajac, tvrdi suprotno. On bi na raspravu došao jer stara trasa direktno prolazi kroz njegovo zemljište:
„Prolaskom koridora 5C neće Blagaj imati ništa. Uništiće se voćke - višnja, trešnja, jabuka, smokva, što ima ovdje. Hoćemo li mi da jedemo smokvu iz Italije, ili trešnju, ili šljivu kad imamo mi to tu? Uništio nas je svijet u svemu. Još sada ovim autoputem - i šta onda ostaje nama? Ništa.“
Svoje zgražavanje idejom o mostu iznad Počitelja u nekoliko navrata demonistrirao je i poznati bh. umjetnik Safet Zec koji veliki dio svog vremena provodi u Počitelju. Zec je među prvima ukazao na trasu koja predviđa veliki betonski most nekoliko stotina metara južno od Počitelja, zbog čega je, također, pokrenuo i potpisivanje peticija. Novi plan predviđa most sjeverno od Počitelja. O staroj trasi Zec kaže:
„Ako stavite tako štogod hiljadu metara, tu betonsku grdosiju, pa to je kao u onim snovima, one more koju možete da sanjate, a to bi se desilo.“
Načelnik čapljinske Općine Smiljan Vidić za naš radio naglašava kako BiH rizikuje da zbog svega navedenog ostane bez realizacije povoljnih kreditnih sredstava, ali i da cijelu stvar treba presuditi struka a ne politika. Sa druge strane, pisanje nekih medija kako je pozadina, uslovno rečeno - hrvatske pobune 80 parcela državnog zemljišta koje su podijeljene HDZ-ovim ljudima, između ostalog i Draganu Vrankiću, na lokacijama kuda treba proći autoput, Vidić naziva neistinama koje je lako provjeriti:
„Na općinskom vijeću mi smo samo donijeli odluku da se može natječaj raspisati, i to za ove tri parcele koje se nalaze na lokalitetu koji nema nikakve veze sa trasom autoputa 5C.“
Trasa autoputa na koridoru 5C kroz BiH dosad je promijenjena više puta, tako da finalna trasa odstupa od idejnog rješenja za jedan kilometar. Najviše je pomjerana kod Modriče, Zenice i na tromeđi opština Usora, Doboj jug i Tešanj. Većih problema tada nije bilo.