Vlasti u Bjelorusiji blokirale su pristup medijima - njemačkom međunarodnom emiteru Deutsche Welle i Current Time, projektu koji Radio Slobodna Evropa (RFE/RL) vodi u saradnji sa Glasom Amerike (VOA) usred zaoštravanja pritiska na medije i civilno društvo koji su nastupili nakon osporavanih prošlogodišnjih predsjedničkih izbora.
Ministarstvo informisanja Bjelorusije je 28. oktobra saopštilo da su dvije informativne web-stranice kao i bjeloruski Novi Čas blokirane, jer su širile materijale koje bjeloruski sud smatra "ekstremističkim".
Pročitajte i ovo: SAD, Britanija i Kanada uvele nove sankcije Bjelorusiji na godišnjicu izboraKorisnici interneta su prijavili da se stranice nisu otvarale, a kasnije se pojavila poruka koja je govorila da je pristup limitiran. Međutim, stranicama se još uvijek može pristupiti preko privatnih mreža (VPN) koje se koriste da se zaobiđu vladine restrikcije na internetu.
"Ministarstvo informisanja, u okviru svojih ovlasti, nastaviće da prati poštovanje nacionalnih propisa i namjerava da nastavi sa donošenjem odluka u cilju zaštite informacionog prostora zemlje", rekao je prvi zamjenik ministra informisanja Andrej Kunčevič za državnu novinsku agenciju BelTa.
Generalni direktor Deutsche Wellea Peter Limbourg rekao je da je blokiranje emitera zbog širenja ekstremizma "apsolutno smiješno".
"Gospodin Lukašenko je pokazao da se neće zaustaviti ni pred čim kako bi se održao na vlasti u svojoj borbi protiv vlastitog naroda", rekao je Limbourg.
Desetine informativnih web-stranica blokirane su u Bjelorusiji, a nezavisni mediji zatvoreni nakon nezapamćenih protesta potaknutih predsjedničkim izborima u avgustu 2020. koji su autoritarnom vođi Aleksandru Lukašenku dodijelili šesti mandat. Opozicija i Zapad kažu da je glasanje bilo namješteno kako bi se on održao na vlasti.
Lukašenkova vlada žestoko se obračunala s prodemokratskim pokretom, uhapšeno je na hiljade ljudi a većina vodećih opozicionara protjerana iz zemlje. Centar za ljudska prava Vjasna kaže da se 833 osobe smatraju političkim zatvorenicima.
Vlasti su takođe proglasile stotine opozicionih Telegram kanala i stranica društvenih medija "ekstremističkim", a svako ko radi ili koristi takve stranice može se suočiti s zatvorom ili novčanom kaznom.
U posljednjem potezu protiv medija bjeloruski ministar unutrašnjih poslova je 29. oktobra klasifikovao tri najpopularnija opoziciona kanala u Bjelorusiji na društvenim medijima "ekstremističkim" organizacijama.
Medij NEXTA koji se vodi iz Poljske ima tri kanala na Telegramu uključujući NEXTA Live koji ima 1,4 miliona pratilaca u zemlji sa 9,5 miliona stanovnika.
"Još 1,4 miliona ekstremista pojavilo se danas u Bjelorusiji", napisala je NEXTA na Twitteru.
"Ministarstvo unutrašnjih poslova prepoznalo je NEXTA kanale na Telegramu kao 'ekstremističke formacije'. Ovo znači da se krivični slučajevi mogu podići protiv kreatora, administratora i pratilaca u Bjelorusiji."
Prije toga, svako ko bi podijelio sadržaj sa NEXTA-e mogao je da se suoči sa novčanom kaznom ili pritvorom od 30 dana. Ali, nove odredbe znače da pratioci takođe mogu biti krivično gonjeni zbog učešća u ekstremističkoj organizaciji i odvedeni u zatvor do sedam godina.
Izvor: Current Time, Deutsche Welle i Reuters