Bivši predsjednik Tajvana Ma Jing-džu posjetit će Kinu sljedeće sedmice, što je prvo takvo putovanje bivšeg tajvanskog čelnika od kraja Kineskog građanskog rata 1949. godine.
Putovanje je najavljeno u vrijeme pojačanih napetosti između Pekinga i Tajpeja, koji se priprema za predsjedničke izbore naredne godine dok Kina nastavlja da vrši pritisak na Tajvan da prihvati njen suverenitet, pišu svjetski mediji.
Naizgled privatna posjeta
Ma Jing-džu, visoki član tajvanske opozicione stranke Kuomintang (KMT), boravit će u Kini između 27. marta i 7. aprila, saopštila je njegova fondacija najavljujući da će bivši tajvanski predsjednik odati počast svojim precima u jugozapadnoj pokrajini Hunan te da će predvoditi delegaciju tajvanskih studenata koji će u brojnim gradovima razgovarati s kolegama iz Kine.
Iako je putovanje naizgled privatno, ispunjeno je istorijskom simbolikom i dolazi u vrijeme produbljivanja napetosti oko budućnosti Tajvana kojeg Kina smatra svojom teritorijom, ukazuje CNN, dodajući da istovremeno Tajvan i Sjedinjene Države jačaju napore da se suprotstave kineskoj vojnoj ekspanziji.
Strahovi od kineske invazije, ističe američki televizijski kanal, nadvijaju se nad Tajvanom više od sedam decenija, ali su pojačani pod vladavinom Si Đinpinga, naročito u posljednjih godinu dana nakon ruske invazije na Ukrajinu.
Na kraju Kineskog građanskog rata, Komunistička partija Mao Cedunga preuzela je kontrolu nad kontinentalnom Kinom, dok je rukovodstvo Kuomintanga pobjeglo u Tajvan. Narednih decenija, podsjeća CNN, obje strane su tvrdile da su legitimni predstavnici Kine, sve do tranzicije Tajvana u demokratiju 1990-ih.
Međutim, nakon određenog vremena došlo je do poboljšanja odnosa Pekinga i KMT, dosegnuvši vrhunac od 2008. do 2016., kada je Ma bio predsjednik Tajvana. Ma i Si održali su 2015. istorijski sastanak u Singapuru, što je bio prvi sastanak između lidera Kuomintanga i Kineske komunističke partije od završetka Kineskog građanskog rata.
Maova bliskost s Pekingom, posebno na ekonomskom planu, izazvala je velike proteste i reakciju glasača, naglasio je CNN. Kuomintang je izgubio na posljednja dva izbora od Demokratske progresivne stranke (DPP), koja je mnogo skeptičnija prema Pekingu i odbacuje prešutno razumijevanje da obje strane priznaju da pripadaju "jednoj Kini". Kineski lider Si pojačao je ekonomski, diplomatski i vojni pritisak na Tajvan otkako je DPP preuzeo vlast 2016.
Ublažavanje napetosti
Planirana posjeta bivšeg tajvanskog predsjednika centralnoj Kini dolazi u trenutku kada kineska Narodnooslobodilačka vojska gotovo svakodnevno šalje borbene avione prema Tajvanu i pošto je službena komunikacija između dviju vlada prekinuta. Ipak, pojedini stručnjaci smatraju da bi posjeta mogla biti korisna, ističe Asošiejtid pres (The Associated Press).
Iz kabineta predsjednice Tajvana Cai Ing-ven tvrde da ju je Ma obavijestio o svojim planovima u ponedjeljak, 20. marta. Kabinet je saopštio kako se "nada da Ma, u svojoj ulozi bivšeg šefa države može pokazati vrijednost tajvanske demokratije i slobode te položaj jednakosti i dostojanstva u odnosima između dvije strane moreuza".
Ma će posjetiti Nanđing, Vuhan, Čangša i Šangaj, kao i druge gradove, ali ne i Peking, rekao je u ponedjeljak Hsiao Hsu-cen, direktor Fondacije Ma Jing-džu. Kazao je da je planirano putovanje pokušaj ublažavanja napetosti između samoupravnog ostrva i kopna.
Rezultati njegove posjete će vjerovatno biti simbolični i najviše će koristiti Kini, rekao je Ho Tijanf Bun, profesor na Tehnološkom univerzitetu Nanđang u Singapuru koji proučava kinesku vanjsku politiku.
Drugi stručnjaci također su se složili da je malo vjerovatno da će posjeta riješiti neke veće probleme, ali bi se ipak mogla pokazati korisnom. "On zapravo ne predstavlja vladu niti ide na pregovore, mislim da samo želi prenijeti ideju miroljubive razmjene (studenata)", rekao je Kao-čeng Vang, profesor na Institutu za međunarodne poslove i strateške studije na Univerzitetu Tamkang u Tajvanu.
Maova posjeta uslijedit će nakon što je potpredsjednik stranke Kuomingtang Endrju Hsia u februaru otišao na desetodnevnu turneju po Kini i sastao se sa šefom kineske Kancelarije za tajvanske poslove zbog čega su ga članovi vladajuće DPP optužili da se "udvara komunistima".
Članovi stranke KMT redovno putuju u Kinu, ističe AP, dodajući da je gradonačelnik Tajpeja Čiang Vang-an, koji pripada Kuomingtangu, ugostio i gradske zvaničnike Šangaja u februaru, a razgovaralo se o razmjenama u kulturi, sportu i turizmu.
Politički osjetljivo vrijeme
Putovanje u Kinu dolazi u politički osjetljivo vrijeme za Tajvan i vjerovatno će podstaći unutrašnju političku podjelu između KMT i vladajuće DPP oko odnosa s Kinom, piše Gardijan (The Guardian) i dodaje da je planirana posjeta izazvalo široke rasprave u Tajvanu, uoči predsjedničkih izbora početkom sljedeće godine.
Kroz vojni i diplomatski pritisak, Peking se nada da će postići ono što naziva "ponovnim ujedinjenjem" mirnim putem i da će pripojiti ostrvo Narodnoj Republici Kini, ali nije isključio korištenje sile.
Međutim, narod i vlada Tajvana, ali i stranka Kuomintang, odbacuju mogućnost kineske vladavine. KMT jeste zagovornik prijateljskih veza s Kinom, ali se, naglasio je Gardijan, protivi ponovnom ujedinjenju i negira da je propekinška stranka.
Demokratska progresivna stranka tvrdi da je Tajvan nezavisna država, što Peking vidi kao separatizam i obećava da će se suprotstaviti silom ako bude potrebno.
Maovo putovanje preko Tajvanskog moreuza vjerovatno će se poklopiti s posjetom predsjednice Cai SAD gdje će se sastati s predsjednikom Predstavničkog doma Kevinom Mekartijem (McCarthy). Sastanak tajvanske predsjednice s njegovom prethodnicom Nensi Pelosi (Nancy) u avgustu u Tajpeju podstakao je Kinu da održi vojne vježbe oko Tajvana.
Pročitajte i ovo: Xi poručio Bidenu: Pitanje Tajvana je 'prva crvena linija' koja se ne smije prećiNajavljena posjeta također dolazi u trenutku kada Tajpej ugošćuje nekoliko stranih delegacija u znak svog sve većeg ugleda na svjetskoj sceni, napisao je Blumberg (Bloomberg).
U posjeti Tajpeju ove sedmice su zastupnici iz Ujedinjenog Kraljevstva, Češke i Paragvaja. Njemačka također šalje saveznog ministra na političke razgovore prvi put nakon 26 godina.
Betina Štark Vatcinger (Bettina Stark-Watzinger), koja nadzire obrazovne i istraživačke portfelje u vladajućoj koaliciji kancelara Olafa Šolca (Scholza), trebala bi stići u utorak, 21. marta, na sastanak oko proširenja istraživačke saradnje po pitanju tehnologije čipova, baterija i zelenog vodonika.
Njemačka je, naglasio je Blumberg, u završnoj fazi izrade Nacionalne sigurnosne strategije u kojoj će ekonomska otpornost i smanjenje jednostrane zavisnosti o zemljama poput Kine igrati važnu ulogu. Očekuje se da će Kina biti opisana kao međunarodni partner, konkurent i sistemski rival.
Promjena nakon izbora
Maovo dvanaestodnevno putovanje naglasit će oštre razlike između dvije glavne tajvanske političke stranke u pogledu odnosa s Kinom, baš u trenutku kada se pripremaju za kampanju za predsjedničke i parlamentarne izbore sljedećeg januara, ukazuje Fajnenšl tajms (The Financial Times).
Gotovo svakodnevno od reizbora predsjednice Cai 2019., s kojom Peking odbija sarađivati, Kina prijeti vazdušnim i pomorskim manevrima ako se Tajpej odbije podvrgnuti njenoj kontroli. Dotle, ističe londonski list, kineska vladajuća Komunistička partija traži dijalog s KMT-om.
Očekivalo se da će Peking učiniti veliki pritisak za pregovore s KMT ove godine prije izbora u januaru 2024., u isto vrijeme kada će pokazati rezervu prema predsjednici Cai kojoj se završava mandat, rekao je Čao Čun-šan, bivši savjetnik zadnja četiri predsjednika Tajvana oko politike prema Kini.
Rekao je da će ove godine biti mnogo podsticaja za dijalog, ali da će "nakon izbora doći će do velike promjene", odnosno da će Kina u slučaju pobjede DPP, vojnim prijetnjama izvršiti pritisak na Tajvan da krene prema ujedinjenju.
"Ako KMT pobijedi, oni će gurnuti Tajvan ka ujedinjenju kroz pregovore", kazao je Čao koji je, naglašava Fajnenšl tajms, prošlog mjeseca u Pekingu prisustvovao sastanku potpredsjednika stranke KMT s najvišim zvaničnicima kineske Kancelarije za politiku prema Tajvanu.