Anastasia Kirilenko i Claire Bigg, priredila Biljana Jovićević
Vladimir Putin samo pozira kao potpukovnik, kaže Oleg Kalugin, bivši KGB-ov oficir i oštar kritičar ruskog predsjednika u intervjuu za RSE.
Kalugin također tvrdi također da je Putin direktno nadgledao ratne zločine u Čečeniji i opstruirao istragu glavnog državnog tužioca o masovnoj korupciji u Kremlju.
Prema njegovim riječima, Putin je bio “samo major” u KGB-u, koji je napustio 1991. godine.
“Mogao je postati potpukovnik godinu dana kasnije, ali nije”, navodi Kalugin.
Kalugin, koji živi u SAD i koji je u Rusiji osuđen na 15 godina zatvora za izdaju, kaže da je imenovanjem Putina 1998. godine za direktora KGB-a, odnosno kasnije FSB-a (Federalna služba bezbjednosti), prekršeno osnovno pravilo agencije da na njenoj čelnoj funkciji može biti samo general.
Kalugin je takođe potvrdio spekulacije da je FSB bio iza skandala sa seks snimkom kojim je okončana karijera Jurija Skuratova, veoma agilnog glavnog državnog tužioca Rusije kasnih devedesetih godina.
Kalugin kaže da je Skuratov uklonjen da bi ga spriječili da nastavi sa daljom istragom o korupcionaškim poslovima za koje se vjerovalo da ih je vodio bivši ruski predsjednik Boris Jeljcin, čovjek koji je Putina doveo na vlast, te njegovi bliski saradnici, uključujući i Jeljcinove kćeri.
“Bila je to specijalna operacija FSB-a sa ciljem da se diskredituje jedan važan zvaničnik, a u videu su se poslužili sa osobom koja je jako ličila na glavnog državnog tužioca”, ispričao je Kalugin, pojašnjavajući kontroverzni video, objavljen 1999. godine, na kojem se vidi čovjek, navodno tužilac Skuratov, u krevetu sa prostitutkama.
Bivši KGB-ov zvaničnik je takođe imenovao dva navodno bivša saradnika ruske tajne službe: vatrenog ruskog nacionalistu Vladimira Žirinovskog i pokojnog čelnika Ruske pravoslavne crkve, patrijarha Alekseja.
Kalugin kaže da je lično poznavao Alekseja i da mu je vrhovni sveštenik priznao sve o svojim tajnim sovjetskim vezama sa tajnom službom, ali da je to pravdao kao jedini način da u tom vremenu sačuva rusku crkvu.
Kišobran
Kalugin je takođe bacio nešto svjetla i na jedno od najbezočnijih ubistava u dvadestom stoljeću: ubistvo bugarskog pisaca i disidenta Georgija Markova u Londonu u sred Hladnog rata.
Kalugin kaže da je Markova ubila bugarska tajna služba i da je Juri Andropov, koji je tada bio na čelu sovjetskog KGB-a, dao zeleno svjetlo za to ubistvo.
Markov, koji je živio u egzilu u britanskoj prijestonici, otrovan je vrhom kišobrana dok je čekao autobus na londonskom Vaterlu mostu, septembra 1978.
Umro je četri dana kasnije u 49. godini, ostavivši za sobom ženu i dvogodišnju kćer.
Kalugin tvrdi da je Andropov prvobitno namjeravao da odbije zahtjev Bugara da im pomognu u ubistvu, ali se naknadno predomislio, jer je odbijanje moglo našteti odnosima Moskve sa bugarskom obavještajnom službom.
Kako objašnjava, KGB je samo pomago svojim bugarskim kolegama, i Andropov je zabranio svojim potčinjenima da direktno učestvuju u ubistvu.
„Ipak, KGB-ova laboratorija im je dala otrov koji je tada korišten u kišobranu“, ispričao je.
„To je bukvalno bilo samo miligram otrova, mala kap ricina smještena u kapsuli na vrhu kišobrana. Kada se kišobran otvori, i na daljini od tri do pet metara, dovoljno je samo da bocne nekoga“, navodi on.
Kalugin je bio uhapšen u Londonu 1993, i ispitivan o ovom ubistvu, ali je pušten bez podizanja optužnice.
Ubice Markova nikada nijesu privedene pravdi.
"Pitajte ženu"
Sasvim slučajano, Kalugin je takođe povezan i sa slučajem Aleksandra Litvinenka, bivšeg oficira FSB-a, koji je umro u Londonu u novembru 2006. godine, nakon što je popio čaj sa radioaktivnom supstancom polonijum-210.
Kalugin vjeruje da je Litvinenka ubila FSB zbog otkrivanja onoga što on naziva „neuljudnim aspektom„ Putinovog privatnog života.
On kaže da je lično upozorio Litvinenka o opasnostima koje vrebaju zbog iznošenja takvih detalja u javnost.
„Zvao sam ga kada je bio u Londonu i rekao mu da nije trebalo da piše o stvarima iz Putinovog privatnog života,“ rekao je Kalugin i dodao: “Onda je umro, moje upozorenje je bilo zakašnjelo“.
Ovaj incident, pak, nije njega samog odvratio da otvoreno kritikuje Putina i njegovu politiku.
Njih dvojica su razmjenjivali oštre kritike. Kalugin je ruskog lidera etiketirao kao „iscrpljenog“ lidera, ali i kao „ratnog zločinca“, misleći na nekažnjena razaranja koje su ruske snage počinile tokom Dugog čečenskog rata.
Upitan da li se plaši da bi mogao doživjeti sudbinu Markova i Litvinenka, Kaluging tvrdi da ga štite uticajni prijatelji iz Putinovog najbližeg kruga.
Ali ipak ima jedna tema koju ne namjerava da načinje baš radi svoje lične sigurnosti. Riječ je o Putinovom skrivenom privatnom životu.
„Kada me to pitaju o Putinu“, kaže Oleg Kalugin, ja odgovaram: "Pitajte njegovu ženu, sa njom je proveo 30 godina'".