Biserko o RSE: Medij koji neguje profesionalne standarde

Sonja Biserko

Tog 31. januara 1994. godine prvi put se oglasila Radio Slobodna Evropa za Balkan. Uz dvadeseti rođendan jedna od prvih čestitki stigla je i od predsednice Helsinškog odbora za ljudska prava Sonje Biserko

Radio Slobodna Evropa ima izuzetno značajnu ulogu u informisanju građana Srbije i Zapadnog Balkana. Nakon pada Slobodana Miloševića napravljen je značajan napredak u medijskim slobodama u Srbiji. Međutim, brutalni pritisci na medije u Srbiji zamenjeni su „mekim“ mehanizmima kontrole, koji imaju gotovo isti efekat – strogo kontrolisanu medijsku scenu. Uticaj svih Vlada od 5. oktobra i tajkunskih lobija na medije je veliki, a sve partije ih posmatraju isključivo kao sredstvo za vlastitu promociju i propagandu.

Vlada, iako javno zagovara evropski put, mnoge teme koje su važne za tranziciju Srbije i njeno priključenje Uniji, a osetljive za vladajuće partije iz različitih razloga, pokušava da stavi pod tepih. Vlasništvo u medijima u Srbiji, kao i tokovi novca u njima su izrazito netransparentni, a pluralizam medijskog sadržaja izuzetno ograničen. U tom kontekstu, postojanje programa Radio Slobodne Evrope u Srbiji i dalje predstavlja jedinstven doprinos objektivnom informisanju i raznolikosti medijske scene obezbeđujući sadržaje koji nisu dostupni u lokalnim medijima.

Nijedan medij u Srbiji ne bavi se toliko ozbiljno regionalnim temama koliko Radio Slobodna Evropa. Bez informisanja građana o dešavanjima u susednim zemljama nema ni jače regionalne saradnje
Radio Slobodna Evropa je medij koji neguje profesionalne standarde, a posebno je značajan analitički pristup temama, po čemu je jedinstvena među elektronskim medijima u Srbiji. Nijedan medij u Srbiji ne bavi se toliko ozbiljno regionalnim temama koliko Radio Slobodna Evropa. Bez informisanja građana o dešavanjima u susednim zemljama nema ni jače regionalne saradnje. Većina ovdašnjih medija bavi se susedima na konfliktan način - uglavnom izveštava izuzetno šturo iz regiona ili pak prenosi vesti kada je reč o nekoj konfliktnoj temi. Recimo, podrške Briselskom sporazumu i srpsko-albanskog pomirenja neće biti ako građani nisu na pravi način informisani o životu suseda.

Navodno, Vlada popravlja odnose sa susedima, to prvenstveno važi za Makedoniju i Crnu Goru, ali medijski tekstovi koji se bave tim zemljama prate staru matricu i na taj način i dalje provociraju nesporazume, ako nije reč o hipokriziji ovdašnje vlasti.

Slobodna Evropa pomaže takođe građanima za razumevanje procesa evropskih integracija. Iako Vlada Srbije zagovara evropske integracije, mediji u Srbiji ne objašnjavaju građanima zašto je važan ulazak Srbije u EU. Objašnjavanje tih procesa je veoma važno sa stanovišta dobijanja podrške građana za EU i obezbeđivanje stabilnosti tog procesa. Teme koje su u tom smislu važne jesu i ljudska prava, aktivnosti civilnog sektora, a to sve ima veoma malo prostora u lokalnim medijima.

Radio Slobodna Evropa je jedini elektronski medij, a verovatno i jedini medij u Srbiji, koji daje veliki prostor pojedincima i organizacijama - autohtonim zagovaračima evropskih integracija, ljudskih prava i sloboda, a koji predstavljaju manjinu u Srbiji. To doprinosi promeni stavova građana, odnosno njihovoj senzibilizaciji za pitanja koja se tiču poštovanja ljudskih prava i građanske solidarnosti sa ugroženim manjinama.

Radio Slobodna Evropa je jedinstvena u pristupu tranzicionoj pravdi na Zapadnom Balkanu, i jedina koja se bavi suštinom rata i uzrocima rata u bivšoj Jugoslaviji. Što se tiče same Srbije, Slobodna Evropa je često veoma usamljena u tome da dublje ulazi u teme koje se tiču zločina nad nesrpskim stanovništvom u postjugoslovenskim zemljama. Recimo, nedavno otkrivanje grobnice u Tomašici u kojoj su pronađena tela ubijenih Bošnjaka iz okoline Prijedora, skoro je prećutana u srpskim medijima.

Građani i Srbije i Republike Srpske o tome su mogli da se informišu gotovo isključivo preko talasa Radio Slobodne Evrope.