U Bosni i Hercegovini bijela kuga poprima sve veće razmjere. Uzorci su loša socio-ekonomska situacija u zemlji, zbog čega se stanovništvo masovno iseljava.
Od 2012. godine BiH bilježi negativan prirodni priraštaj, za što stručnjaci uzroke vide u niskom natelitetu, nedostatku priroriteta za osnivanje porodice, kao i porastu broja abortusa.
Politička nestabilnost, loša ekonomska situacija, uzroci su zbog kojih mladi, uključujući i cijele obitelji, odlaze u zemlje zapadne Europe. Jedan od njih je i tridesetdvogodišnji Mario Gujić iz Fojnice, koji je nedavno odeslio u Švedsku.
„Godinama sam radio na crno. Na bilo koji konkurs da se prijavim fali mi radno iskustvo koje imam, ali nemam na papiru. Vjerovatno se ni u buduće neće ništa srediti", kazao je Gujić.
Samo u prošloj godini, prema podacima Unije za održivi povratak BiH, zemlju je napustilo 68.000 stanovnika. Mladi uče strane jezike, kako bi nakon završenog školovanja, svoj život započeli negdje drugo. Studentica Maida Živalj ima ambicije preseliti se u Njemačku.
"Svjesna sam teške situacije u Bosni i Hercegovini i toga da se jako malo ulaže u naučna istraživanja i otvaranje laboratorija, pogotovo za genetiku. Također, svjesna sam da je u Njemačkoj ova oblast puno razvijenija, te da imam veliku priliku i šansu da se tamo brzo zaposlim, završim kvalitetan studij i, ako Bog da, nastavim svoj život", zaključuje Maida Živalj.
Migracije i iseljavanje mladi posebno su izražena u manjim gradovima. Navodimo primjer Livna i okolice, u kojima su podaci o prirodnom priraštaju alarmantni.
„Poražavajući podaci su u 2014. godini, kada je razlika između broja rođenih i umrlih na županiji je iznosila 464. Rođeno je 382 djece, a umrle su 846 osoba“, kazala je Dijana Mamić, ravanteljica Zavoda za javno zdravstvo Kantona 10.
Uzroci eskalacije bijele kuge u Bosni i Hercegovini najčešće su ekonomske prirode. Zbog toga se događaju masovne migracije, a sve manje mladih odlučuje se na stupanje u bračne zajednice.
Dejan Radmilović, iz Saveza nevladinih organizacija "Horizont 2024", smatra kako je neophodno je ukazati na bijelu kugu prije nego ona postane prirodna katastrofa.
„Moramo napasti problem sa više strana. Moramo popraviti socio-ekonomsku situaciju, vršiti edukaciju i otvoriti savjetovališta u vezi abortusa. Moramo napraviti i neki paket pomoći, kao što imaju zapadne europske zemlje, da se pomogne mladim roditeljima, samohranim majkama, kako bi se stimulisalo osnivanje porodice“, ističe Radmilović.
Jedan od uzroka bijele kuge može se vidjeti i u porastu broja abortusa, kojih se prema procjenama liječnika u BiH godišnje napravi 20.000.
„Moramo razgovarati jako puno o planiranju trudnoće i porodice. Ali abortus je jedan od najgorih načina planiranja porodice. Kada govorimo o abortusu, žena koja dođe da to uradi, čini potez očajnika jer je dovedena pred svršen čin. Taj abortus dovodi do psihičkih i fizičkih posljednica“, kazao je Vadihdin Katica, specijalista ginekologije i akušerstva Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu.
Posljednjih deset godina Bosna i Hercegovina ima stopu ekonomskog rasta nula ili jedan posto. Ključ svih problema leži u tome, smatra Dženan Đonlagić, ekonomista i zastupnik u Parlamentu FBiH.
„Uloga države je da popravlja ekonomsku situaciju u zemlji. Kada se to popravi i kada mladi dobiju zaposlenje i kada ne budu smatrali posao u javnoj upravi svojim ultimativnim ciljem onda će doći i do smanjenja problema kojeg nazivamo bijela kuga“, zaključuje Đonaligić.
Ukoliko se nastavi ovakav trend samnjivanja broja stanovnika, u Bosni i Hercegovini će 2050. godine živjeti 1,9 milijuna stanovnika, a 2100. godine 900.000.