Rješenje statusnih i imovinskih pitanja građana, nastalih kao posljedica raspada nekadašnje Jugoslavije, predstavlja ključ regionalne saradnje. Ta saradnja je veoma važna komponenta u procesu proširenja Evropske unije u kojem se nalaze zemlje Zapadnog Balkana, rečeno je u Sarajevu tokom predstavljanja Bijele knjige, prvog projekta Igmanske inicijative koji je finansirala Evropska unija.
Ekspertni tim Igmanske inicijative, koja obuhvaća preko 140 nevladinih udruženja iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Srbije i Crne Gore. završio je rad na Bijeloj knjizi koja sadrži preporuke za rješavanje spornih pitanja u svim državama regije. A preporuke govore o statusnim i imovinskim problemima sa kojima se suočavaju građani nakon dezintegracije bivše zajedničke države. Kopredsjednik Igmanske inicijative Vehid Šehić kaže da neke države trebaju da ratifikuju određene međunarodne sporazume, prije svega kada je u pitanju državljanstvo, a na čekanju su i bilateralni sporazumi:
„Da se riješe u prvom redu statusna pitanja građana – pitanje prava na penziju, uvezivanje radnog staža, pravo na zdravstvenu zaštitu, određena imovinska prava koja su različita u ove četiri države, u Hrvatskoj je to najveći problem stanarskih prava. Željeli smo također da kroz preporuke naložimo vlastima da bi trebali riješiti i pitanje devizne štedne građana u ove četiri države, jer smatramo da je to privatna imovina i da ne može biti predmet sukcesije, a nažalost, mnogi neće ni doživjeti dan kada će im biti vraćene pare. Pitanje državljanstva je jako bitno. Pitanje efikasnosti administracije u izdavanju potvrda koje su potrebne za ostvarivanje određenih prava – ti postupci su i jako skupi. Smatramo da bi u takvim slučajevima trebali da budu besplatni. Te preporuke su prihvatile vlade ove četiri države.“
Šehić upozorava da veliki broj građana i poslije 20 godina još uvijek čeka na rješenje statusnih i imovinskih pitanja.
„Negdje oko 600.000 građana ne može da ostvari svoja prava. Tu nismo još uvijek uzeli građane Kosova i to su posebno problemi kad je u pitanju državljanstvo. Najveći problemi su u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj – Bosna i Hercegovina je specifična jer je veliki broj građana Hrvatske gdje su živjeli do 1992. našao svoje prebivalište u Bosni i Hercegovini. Bosna i Hercegovina i Hrvatska u ovom dijelu najviše zaostaju. Biće veliki problem sutra kada se riješi određeni status Kosova između Srbije, Kosova i Crne Gore.“
Aleksandar Popov, kopredsjednik Igmanske inicijative za Srbiju, smatra da je nedostatak političke volje predstavljao najveću prepreku, i da je došlo vrijeme za konačno regulisanje statusnih i imovinskih pitanja u regiji:
Renco Davidi, zamjenik šefa delegacije EU u BiH, prenosi da su u Evropskoj uniji uvjereni da su imovinska pitanja bila ako ne potpuno zanemarena, onda tretirana bez potrebne pažnje u državama nastalim nakon raspada Jugoslavije.
„Bijela kjniga i projekat koji stoji iza ove knjige, dobili su punu podršku Evropske komisije. Ta snažna podrška evropskih institucija ukazuje da riječ o projektu koji predstavlja ključ regionalne saradnje - a regionalna saradnja je veoma važna komponenta u procesu proširenja Evropska unije u kojem se nalaze zemlje Zapadnog Balkana.“
„Uvjereni smo“ - prenosi Renco Davidi – „da se taj proces ne može uspješno okončati, ako se ovi problemi ne riješe na pravi način.“
Ekspertni tim Igmanske inicijative, koja obuhvaća preko 140 nevladinih udruženja iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Srbije i Crne Gore. završio je rad na Bijeloj knjizi koja sadrži preporuke za rješavanje spornih pitanja u svim državama regije. A preporuke govore o statusnim i imovinskim problemima sa kojima se suočavaju građani nakon dezintegracije bivše zajedničke države. Kopredsjednik Igmanske inicijative Vehid Šehić kaže da neke države trebaju da ratifikuju određene međunarodne sporazume, prije svega kada je u pitanju državljanstvo, a na čekanju su i bilateralni sporazumi:
„Da se riješe u prvom redu statusna pitanja građana – pitanje prava na penziju, uvezivanje radnog staža, pravo na zdravstvenu zaštitu, određena imovinska prava koja su različita u ove četiri države, u Hrvatskoj je to najveći problem stanarskih prava. Željeli smo također da kroz preporuke naložimo vlastima da bi trebali riješiti i pitanje devizne štedne građana u ove četiri države, jer smatramo da je to privatna imovina i da ne može biti predmet sukcesije, a nažalost, mnogi neće ni doživjeti dan kada će im biti vraćene pare. Pitanje državljanstva je jako bitno. Pitanje efikasnosti administracije u izdavanju potvrda koje su potrebne za ostvarivanje određenih prava – ti postupci su i jako skupi. Smatramo da bi u takvim slučajevima trebali da budu besplatni. Te preporuke su prihvatile vlade ove četiri države.“
Šehić upozorava da veliki broj građana i poslije 20 godina još uvijek čeka na rješenje statusnih i imovinskih pitanja.
„Negdje oko 600.000 građana ne može da ostvari svoja prava. Tu nismo još uvijek uzeli građane Kosova i to su posebno problemi kad je u pitanju državljanstvo. Najveći problemi su u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj – Bosna i Hercegovina je specifična jer je veliki broj građana Hrvatske gdje su živjeli do 1992. našao svoje prebivalište u Bosni i Hercegovini. Bosna i Hercegovina i Hrvatska u ovom dijelu najviše zaostaju. Biće veliki problem sutra kada se riješi određeni status Kosova između Srbije, Kosova i Crne Gore.“
Aleksandar Popov, kopredsjednik Igmanske inicijative za Srbiju, smatra da je nedostatak političke volje predstavljao najveću prepreku, i da je došlo vrijeme za konačno regulisanje statusnih i imovinskih pitanja u regiji:
Aleksandar Popov
„Paradoks je, na primer, ako nekome treba neki dokument, prvo treba da obigrava ne znam koliko institucija, umesto da tamo gde se obrati za taj dokument, da oni sami, po pravilu, urade taj posao, koji im zapravo i pripada. Zato smo se mi iz Igmanske inicijative prihvatili ovoga posla, jednostavno da nateramo naše države da pre svega u oblasti zakonodavstva učine sve što je potrebno da bi ljudi mogli da rešavaju svoja pitanja, tamo gde je reč o međudržavnim odnosima da se zaključe određeni bilateralni sporazumi i da se ovo pitanje konačno zatvori. Nesreća je u tome što su prošle 22 godine od početka raspada nekadašnje Jugoslavije, a ti nesretnici još nisu uspeli da reše svoja elementarna pitanja i prava. Postoji sad veća politička volja i ovde u Bosni i Hercegovini, i u Srbiji i u Crnoj Gori, tako da se nadam da ćemo na neki način uspeti. Naše oružje je upornost. Igmanska inicijativa je upornošću izgurala mnoge stvari, pa se nadam da ćemo i ovo, jer se ne završava to time što su eksperti uradili svoj posao, dali preporuke i projekat je završen. Ne, mi ćemo uporno da prozivamo i proveravamo naše državne organe sve dok ne vidimo da je problem na kraju rešen. Meni je drago da je iza toga svojim autoritetom stala Evropska unija koja je direktno iz Brisela podržala ovaj projekat.“Renco Davidi, zamjenik šefa delegacije EU u BiH, prenosi da su u Evropskoj uniji uvjereni da su imovinska pitanja bila ako ne potpuno zanemarena, onda tretirana bez potrebne pažnje u državama nastalim nakon raspada Jugoslavije.
„Bijela kjniga i projekat koji stoji iza ove knjige, dobili su punu podršku Evropske komisije. Ta snažna podrška evropskih institucija ukazuje da riječ o projektu koji predstavlja ključ regionalne saradnje - a regionalna saradnja je veoma važna komponenta u procesu proširenja Evropska unije u kojem se nalaze zemlje Zapadnog Balkana.“
„Uvjereni smo“ - prenosi Renco Davidi – „da se taj proces ne može uspješno okončati, ako se ovi problemi ne riješe na pravi način.“