Građanke Bihaća na protestu u ovom gradu, na sjeverozapadu BiH, su tražile da institucije preduzmu mjere u sprečavanju femicida i nasilja nad ženama u Bosni i Hercegovini.
Jedna od poruka skupa je bila i da se femicid pravno definiše u Krivičnom zakonu BiH, te da se bh.zakonodavstvo uskladi sa Istanbulskom konvencijom.
Prije sedam dana na sjeveru BiH je žrtva porodičnog nasilja bila Nizama Hećimović iz Gradačca, koja je početkom augusta policiji prijavila bivšeg supruga zbog zlostavljanja. Nju je bivši partner 11. augusta pretukao, a potom ubio prenoseći ubistvo uživo na Instagramu.
"Svjedočimo svakodnevno raznim oblicima nasilja nad ženama. Odmah nakon informacije o ubistvu Nizame Hećimović u Gradačcu izišle smo na ulice Bihaća, istog dana, i ponovile naše zahtjeve“, kaže Enisa Raković, direktorica Organizacije “Glas žene” koja je organizator protest u Bihaću 18. augusta.
Raković kaže i kako je ova organizacija organizovala proteste i nakon što je njihovu sugrađanku Edinu Odobašić suprug Enis zadavio u centru tog grada. On se nakon toga objesio. Iza njih je ostalo maloljetno dijete.
Nasilje u porodici u 2022. godini prijavilo je više od 2.200 osoba, a prijavljivale su ga, uglavnom žene, podaci su Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH.
Jedinstvena statistika o broju femicida i nasilju nad ženama u BiH ne postoji.
Prema podacima Agencije za ravnopravnost polova Bosne i Hercegovine, koja je prikupljala podatke od pravosudnih institucija i nevladinih organizacija, od 2015. do danas je ubijeno više od 60 žena.
U BiH nasilje u porodici je regulisano entitetskim kaznenim zakonima. U Federaciji i Republici Srpskoj, također, postoje i zakoni o zaštiti od nasilja u porodici koji su do sada mijenjani nekoliko puta.
U BiH je u 2022. izrečeno 728 kazni za nasilje u porodici, a najviše uslovnih, njih 481. Izrečeno je, također, 35 oslobađajućih, 76 novčanih, te 136 zatvorskih kazni.
Zakoni za nasilje predviđaju kazne u rasponu od jedne do kazne dugotrajnog zatvora, odnosno 45 godina ukoliko se radi o ubistvu.