Bosna i Hercegovina je još u februaru prošle godine potpisala Konvenciju 181 Međunarodne organizacije rada i njihovu Preporuku o privatnim agencijama koje posreduju u zapošljavanju.
Konvencija obavezuje državu da, u roku od 12 mjeseci po potpisivanju, prilagodi svoju zakonsku regulativu u skladu s tim preporukama. Rok je istekao, a obaveze su tek djelimično ispunjene, posebno kada je riječ o pravu pristupa javnim sredstvima namijenjenim zapošljavanju - navode u Razvojnoj agenciji „Eda“.
PR menadžer „Ede“ Miloš Šipragić kaže da tim sredstvima za sada raspolažu samo javni zavodi - što nije uslovljeno rezultatima koje postižu u zapošljavanju.
„Znači da se uredbama definiše pod kojim uslovima privatne agencije mogu da koriste dio sredstava koji već postoje, znači raspoloživih u smislu budžeta i fondova koji postoje, i na koji način se oni dodijeljuju, po kojim kriterijuma, bilo da ih koriste javne institucije, bilo privatne. Da se, znači, tu utvrde jasni kriterijumi i da onda važe za sve, bez obzira da li potiču iz javnog ili privatnog sektora“, navodi Miloš Šipragić.
Direktor agencije „Spektar“ Miroslav Vukajlović kaže da se u Bosni i Hercegovini niko nije ozbiljno bavio tržištem rada. Iako zakonska mogućnost za rad agencija u RS postoji nekoliko godina, a sama agencija „Spektar“ je u protekloj deceniji odradila ogroman posao na zapošljavanju, od države nije dobila ni marku - kaže Vukajlović.
„Ono što je još tragičnije, nismo nikada dobili ni mogućnost da se kandidujemo za bilo kakav posao koji je vezan za tržište rada, a koji se do sada uvijek po automatizmu dodjeljivao Zavodu za zapošljavanje“, tvrdi Miroslav Vukajlović.
I u Ministarstvu rada i boračko invalidske zaštite RS potvrđuju da se postojeći normativni okvir mora dograditi.
Cilj je isti
„Mi moramo predvidjeti zakonima i podzakonskim aktima ravnopravan pristup javnim sredstvima od strane privatnih agencija u onome domenu kada je u pitanju realizacija aktivnih mjera zapošljavanja“, kaže načelnik odjeljenja za rad i zapošljavanje u Ministarstvu Rajko Kličković.
U BiH rade 23 privatne agencije za zapošljavanje, od čega u Republici Srpskoj samo dvije. U tom entitetu zakonom je predviđenio da javni zavodi i privatni posrednici mogu sarađivati, ali nije definisano na koji način i pod kojim uslovima.
Federacija BiH otišla je korak dalje jer je donijela uredbu kojom se definišu prava pristupa javnim sredstvima namijenjenim zapošljavanju, ali takođe ima nejasnoća koje onemogućavaju primjenu uredbe na terenu.
Koordinatorica Međunarodne organizacije rada u BiH Lejla Tanović smatra da se o konkurenciji javnih zavoda i privatnih posrednika u zapošljavanju ne može govoriti jer i jedni i drugi imaju isti cilj - smanjenje nezaposlenosti. Tanovićeva podsjeća da su privatne agencije za zapošljavanje odigrale veliku ulogu na tržištu rada u zemljama EU.
„Recimo, one mladim ljudima koji prvi put stupaju na tržište rada omogućavaju da dobiju svoj prvi posao. Isto tako omogućavaju studentima da tokom svog studiranja dođu do određene zarade. Isto tako i penzionisanim radnicima omogućavaju da pojačaju svoja primanja. S druge strane, ako govorimo o otpuštenim radnicima, putem ovakvih agencija vi možete da omogućite njima da se usavršavaju kako bi lakše našli novi posao“, navodi Lejla Tanović.
Tržište rada u BiH odlikuje veća i dugoročna nezaposlenost, veliki broj nekvalifikovanih radnika, mala stopa zapošljavanja mladih i potreba za prekvalifikacijama i dokvalifikacijama radne snage.
U Republici Srpskoj je u martu ove godine registrovano oko 150.000 nezaposlenih, a u Federaciji BiH gotovo 370.000. Sumorna statistika nezaposlenosti potvrđuje da mjesta i potrebe za privatnim agencijama koje posreduju u zapošljavanju - svakako ima.
Konvencija obavezuje državu da, u roku od 12 mjeseci po potpisivanju, prilagodi svoju zakonsku regulativu u skladu s tim preporukama. Rok je istekao, a obaveze su tek djelimično ispunjene, posebno kada je riječ o pravu pristupa javnim sredstvima namijenjenim zapošljavanju - navode u Razvojnoj agenciji „Eda“.
PR menadžer „Ede“ Miloš Šipragić kaže da tim sredstvima za sada raspolažu samo javni zavodi - što nije uslovljeno rezultatima koje postižu u zapošljavanju.
„Znači da se uredbama definiše pod kojim uslovima privatne agencije mogu da koriste dio sredstava koji već postoje, znači raspoloživih u smislu budžeta i fondova koji postoje, i na koji način se oni dodijeljuju, po kojim kriterijuma, bilo da ih koriste javne institucije, bilo privatne. Da se, zn
Direktor agencije „Spektar“ Miroslav Vukajlović kaže da se u Bosni i Hercegovini niko nije ozbiljno bavio tržištem rada.
Direktor agencije „Spektar“ Miroslav Vukajlović kaže da se u Bosni i Hercegovini niko nije ozbiljno bavio tržištem rada. Iako zakonska mogućnost za rad agencija u RS postoji nekoliko godina, a sama agencija „Spektar“ je u protekloj deceniji odradila ogroman posao na zapošljavanju, od države nije dobila ni marku - kaže Vukajlović.
„Ono što je još tragičnije, nismo nikada dobili ni mogućnost da se kandidujemo za bilo kakav posao koji je vezan za tržište rada, a koji se do sada uvijek po automatizmu dodjeljivao Zavodu za zapošljavanje“, tvrdi Miroslav Vukajlović.
I u Ministarstvu rada i boračko invalidske zaštite RS potvrđuju da se postojeći normativni okvir mora dograditi.
Cilj je isti
„Mi moramo predvidjeti zakonima i podzakonskim aktima ravnopravan pristup javnim sredstvima od strane privatnih agencija u onome domenu kada je u pitanju realizacija aktivnih mjera zapošljavanja“, kaže načelnik odjeljenja za rad i zapošljavanje u Ministarstvu Rajko Kličković.
U BiH rade 23 privatne agencije za zapošljavanje, od čega u Republici Srpskoj samo dvije. U tom entitetu zakonom je predviđenio da javni zavodi i privatni posrednici mogu sarađivati, ali nije definisano na koji način i pod kojim uslovima.
Federacija BiH otišla je korak dalje jer je donijela uredbu kojom se definišu prava pristupa javnim sredstvima namijenjenim zapošljavanju, ali takođe ima nejasnoća koje onemogućavaju primjenu uredbe na terenu.
Koordinatorica Međunarodne organizacije rada u BiH Lejla Tanović smatra da se o konkurenciji javnih zavoda i privatnih posrednika u zapošljavanju ne može govoriti jer i jedni i drugi imaju isti cilj - smanjenje nezaposlenosti. Tanovićeva podsjeća da su privatne agencije za zapošljavanje odigrale veliku ulogu na tržištu rada u zemljama EU.
„Recimo, one mladim ljudima koji prvi put stupaju na tržište rada omogućavaju da dobiju svoj prvi posao. Isto tako omogućavaju studentima da tokom svog studiranja dođu do određene zarade. Isto tako i penzionisanim radnicima omogućavaju da pojačaju svoja primanja. S druge strane, ako govorimo o otpuštenim radnicima, putem ovakvih agencija vi možete da omogućite njima da se usavršavaju kako bi lakše našli novi posao“, navodi Lejla Tanović.
Tržište rada u BiH odlikuje veća i dugoročna nezaposlenost, veliki broj nekvalifikovanih radnika, mala stopa zapošljavanja mladih i potreba za prekvalifikacijama i dokvalifikacijama radne snage.
U Republici Srpskoj je u martu ove godine registrovano oko 150.000 nezaposlenih, a u Federaciji BiH gotovo 370.000. Sumorna statistika nezaposlenosti potvrđuje da mjesta i potrebe za privatnim agencijama koje posreduju u zapošljavanju - svakako ima.