Sud za ljudska prava u Strazburu odlučio je da Federacija BiH Branimiru Đokiću, bivšem oficiru JNA, zbog kršenja prava na povrat stana mora isplatiti 60.000 eura na ime materijalne i 5.000 eura nematerijalne štete, kao i 200 eura za troškove.
U presudi, koja je izrečena 27. maja, navodi se da nemogućnost da se Đokiću vrati predratni stan u Sarajevu predstavlja kršenje odredaba Evropske konvencije o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda, odnosno kršenje člana koji se odnosi na pravo na imovinu.
Presuda je donesena na osnovu priloženog ugovora o kupovini stana prije rata, utvrđene činjenice da Đokić nije učestvovao u ratnim zločinima i potvrde agenta iz Srbije da mu nije dodijeljen novi stan u toj zemlji.
U presudi je navedeno i da su vojni stanovi u Federaciji uglavnom dodjeljivani funkcionerima, a ne pripadnicima RVI i porodicama poginulih, objašnjava pravna agentica BiH pred Sudom za ljudska prava u Strazburu Monika Mijić, i dodaje kako je za svaki navedeni razlog od Vlade FBiH tražila dokaze koji bi mogli poslužiti kao protuargumenti.
„Uz prateću dokumentaciju smo dostavili Vladi Federacije na izjašnjenje i izrazili smo da nam dostave sve dokaze, odnosno protudokaze. Prve dokaze koje smo dobili shvatili smo da su to svi oni dokazi koje je već aplikant dostavio uz samu tužbu. Nismo bili zadovoljni dostavljenim dokazima, ali smo imali razumijevanje, jer ljudi se ne bave tim poslom - i onda smo mi više puta tražili dodatna izjašnjenja, što sve u predmetu spisa stoji. Takve podatke ja do dan-danas nisam dobila“, kaže Mijić.
Federalni premijer Mustafa Mujezinović izjavio je da Federacija BiH može doživjeti finansijski kolaps ako odluka Suda u Strazburu u "slučaju Đokić" bude primijenjena na više od 20.000 stanova koji su prije rata bili u vlasništvu Srba.
No, Mijić napominje da niko nema pouzdane podatke koliko stanova može biti predmetom Suda za ljudska prava.
Strah od deložacija
S druge strane, Koordinacija boračkih udruženja zatražila je od federalnog premijera da se odmah utvrdi broj sličnih slučajeva, jer veterani rata u Federaciji strahuju od deložacija, kaže Avdo Hebib, predsjednik Koordinacije udruženja.
„Neki pokušavaju ovaj problem minimalizirati, međutim, ovo je vrlo ozbiljan problem - jer u bilo kakvom predmetu sa mogućnošću falsifikovanja dokumenata, kao što je i gospodin Đokić falsifikovao dokumente, sutra se može desiti da nam određeni broj ovih najtežih boračkih kategorija bude deložiran u najblažem slučaju, jer para nema u našoj kasi da bi neko plaćao te odštete“, kaže Hebib.
Vlada FBiH je na posljednjoj sjednici zadužila agenticu BiH pred Evropskim sudom za ljudska prava da podnese zahtjev za preispitivanje presude ovog suda u predmetu "Branimir Đokić protiv BiH".
Rok ističe 20. avgusta, a Mijić kaže kako još uvijek nije dobila tražene podatke.
„Interesantno je istaći da ja sad, kad trebam podnijeti zahtjev za preispitivanje ove presude, još uvijek nemam nikakvih konkretnih dokaza, odnosno protudokaze kojima ćemo mi dokazati da vojni stanovi nisu bili dodjeljivani visoko pozicioniranim dužnosnicima koji imaju riješeno stambeno pitanje, nego da su ti stanovi dodjeljivani ratnim vojnim invalidima, socijalno ugroženim kategorijama.Također sam tražila da mi Vlada Federacije dostavi podatak o točnom broju slučajeva koji su identični slučaju Đokić i obrazloženje o eventaulnim negativnim posljedicama, financijskim, socijalnim i drugim, koje mogu zadesiti Federaciju ako ova presuda ostane na snazi. Takve podatke ja do dan-danas nisam dobila. Danas je 12. osmi, a zahtjev mora biti napisan do 20. 8.“, kaže Mijić.
Jedan od glavnih argumenata federalne Vlade i boračkih udruženja u Federaciji protiv Đokića je da je falsifikovao ugovor kojim je navodno kupio stan u Sarajevu. No, Mijić napominje da je Vlada imala priliku pokrenuti sudski postupak za dokazivanje da ugovor o kupoprodaji nije valjan još 2006. godine.
„Komisija je još 2006. godine sugerirala Vladi Federacije da ako smatra da je ugovor aplikanta fiktivan, lažan ili slično, da se fino pokrene postupak radi utvrđivanja valjanosti ugovora. Nažalost, Vlada Federacije nikad nije pokrenula ovaj postupak da se ospori valjanost ugovora o kupoprodaji koji je imao gospodin Branimir Đokić. Da je to učinjeno, ovog slučaja danas ne bi bilo“, tvrdi Mijić.
Dok čekaju na pravosnažnu presudu Suda za ljudska prava u Strazburu, bivši pripadnici Vojske RS u presudi vide šansu da će i njihovi zahtjevi za povrat stanova biti odobreni.
„Ja sam rekao da ima negde od 250 do 300 - mi nemamo tačnu evidenciju jer ukidanjem Vojske RS i ministarstva izgubljena je, odnosno nema nekog ko vodi tu evidenciju. Iz RS dosad je dostavljeno Strazburu možda četiri, pet primeraka zato što dok se ne prođe procedura do Ustavnog suda BiH, ne možete Strazburu. A Federacija nam nije dala to pravo“, kaže Jovan Vukobrat, predsjednik stambene komisije Udruženja vojnih penzionera.
Rok za žalbu na presudu ističe 20. avgusta. Ukoliko presuda bude potvrđena, Vlada Federacije dužna je u roku od tri mjeseca isplatiti prvih 65.000 eura za odštetu bivšem oficiru JNA.
U presudi, koja je izrečena 27. maja, navodi se da nemogućnost da se Đokiću vrati predratni stan u Sarajevu predstavlja kršenje odredaba Evropske konvencije o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda, odnosno kršenje člana koji se odnosi na pravo na imovinu.
Presuda je donesena na osnovu priloženog ugovora o kupovini stana prije rata, utvrđene činjenice da Đokić nije učestvovao u ratnim zločinima i potvrde agenta iz Srbije da mu nije dodijeljen novi stan u toj zemlji.
U presudi je navedeno i da su vojni stanovi u Federaciji uglavnom dodjeljivani funkcionerima, a ne pripadnicima RVI i porodicama poginulih, objašnjava pravna agentica BiH pred Sudom za ljudska prava u Strazburu Monika Mijić, i dodaje kako je za svaki navedeni razlog od Vlade FBiH tražila dokaze koji bi mogli poslužiti kao protuargumenti.
Federalni premijer Mustafa Mujezinović izjavio je da Federacija BiH može doživjeti finansijski kolaps ako odluka Suda u Strazburu u "slučaju Đokić" bude primijenjena na više od 20.000 stanova koji su prije rata bili u vlasništvu Srba.
„Uz prateću dokumentaciju smo dostavili Vladi Federacije na izjašnjenje i izrazili smo da nam dostave sve dokaze, odnosno protudokaze. Prve dokaze koje smo dobili shvatili smo da su to svi oni dokazi koje je već aplikant dostavio uz samu tužbu. Nismo bili zadovoljni dostavljenim dokazima, ali smo imali razumijevanje, jer ljudi se ne bave tim poslom - i onda smo mi više puta tražili dodatna izjašnjenja, što sve u predmetu spisa stoji. Takve podatke ja do dan-danas nisam dobila“, kaže Mijić.
Federalni premijer Mustafa Mujezinović izjavio je da Federacija BiH može doživjeti finansijski kolaps ako odluka Suda u Strazburu u "slučaju Đokić" bude primijenjena na više od 20.000 stanova koji su prije rata bili u vlasništvu Srba.
No, Mijić napominje da niko nema pouzdane podatke koliko stanova može biti predmetom Suda za ljudska prava.
Strah od deložacija
S druge strane, Koordinacija boračkih udruženja zatražila je od federalnog premijera da se odmah utvrdi broj sličnih slučajeva, jer veterani rata u Federaciji strahuju od deložacija, kaže Avdo Hebib, predsjednik Koordinacije udruženja.
„Neki pokušavaju ovaj problem minimalizirati, međutim, ovo je vrlo ozbiljan problem - jer u bilo kakvom predmetu sa mogućnošću falsifikovanja dokumenata, kao što je i gospodin Đokić falsifikovao dokumente, sutra se može desiti da nam određeni broj ovih najtežih boračkih kategorija bude deložiran u najblažem slučaju, jer para nema u našoj kasi da bi neko plaćao te odštete“, kaže Hebib.
Vlada FBiH je na posljednjoj sjednici zadužila agenticu BiH pred Evropskim sudom za ljudska prava da podnese zahtjev za preispitivanje presude ovog suda u predmetu "Branimir Đokić protiv BiH".
Rok ističe 20. avgusta, a Mijić kaže kako još uvijek nije dobila tražene podatke.
„Interesantno je istaći da ja sad, kad trebam podnijeti zahtjev za preispitivanje ove presude, još uvijek nemam nikakvih konkretnih dokaza, odnosno protudokaze kojima ćemo mi dokazati da vojni stanovi nisu bili dodjeljivani visoko pozicioniranim dužnosnicima koji imaju riješeno stambeno pitanje, nego da su ti stanovi dodjeljivani ratnim vojnim invalidima, socijalno ugroženim kategorijama.
Agentica BiH pred Sudom za ljudska prava kaže kako još od Vlade nije dobila protudokaze kojima će se dokazati da vojni stanovi nisu bili dodjeljivani visoko pozicioniranim dužnosnicima koji imaju riješeno stambeno pitanje, nego da su ti stanovi dodjeljivani ratnim vojnim invalidima, socijalno ugroženim kategorijama.
Jedan od glavnih argumenata federalne Vlade i boračkih udruženja u Federaciji protiv Đokića je da je falsifikovao ugovor kojim je navodno kupio stan u Sarajevu. No, Mijić napominje da je Vlada imala priliku pokrenuti sudski postupak za dokazivanje da ugovor o kupoprodaji nije valjan još 2006. godine.
„Komisija je još 2006. godine sugerirala Vladi Federacije da ako smatra da je ugovor aplikanta fiktivan, lažan ili slično, da se fino pokrene postupak radi utvrđivanja valjanosti ugovora. Nažalost, Vlada Federacije nikad nije pokrenula ovaj postupak da se ospori valjanost ugovora o kupoprodaji koji je imao gospodin Branimir Đokić. Da je to učinjeno, ovog slučaja danas ne bi bilo“, tvrdi Mijić.
Dok čekaju na pravosnažnu presudu Suda za ljudska prava u Strazburu, bivši pripadnici Vojske RS u presudi vide šansu da će i njihovi zahtjevi za povrat stanova biti odobreni.
„Ja sam rekao da ima negde od 250 do 300 - mi nemamo tačnu evidenciju jer ukidanjem Vojske RS i ministarstva izgubljena je, odnosno nema nekog ko vodi tu evidenciju. Iz RS dosad je dostavljeno Strazburu možda četiri, pet primeraka zato što dok se ne prođe procedura do Ustavnog suda BiH, ne možete Strazburu. A Federacija nam nije dala to pravo“, kaže Jovan Vukobrat, predsjednik stambene komisije Udruženja vojnih penzionera.
Rok za žalbu na presudu ističe 20. avgusta. Ukoliko presuda bude potvrđena, Vlada Federacije dužna je u roku od tri mjeseca isplatiti prvih 65.000 eura za odštetu bivšem oficiru JNA.