Dodik: Nisam doručkovao. Bilo je tamo dobrih jabuka, pa sam...
Lagumdžija: Šta, sad vas interesuje ko je jeo banane, je li?”
Ovakve odgovore daju bosanskohercegovački političari kada budu upitani o čemu razgovaraju na sastancima na kojima treba biti formirana vlast u Bosni i Hercegovini na koju se čeka više od stotinu dana.
Svi dosadašnji stranački pregovori nisu rezultovali nikakvim dogovorom, a politička kriza je sve dublja. Zbog toga se postavlja pitanje kako prevazići blokade i uspostaviti prijeko potrebnu vlast koja bi zemlju približila Evropskoj uniji.
Ivan Šijaković, profesor na banjalučkom Pravnom fakultetu, kaže da u ovom trenutku odgovor na to pitanje ne postoji, jer se bh. političari na sastancima na kojima bi o tome trebali razgovarati ponašaju kao da su na sijelu:
„Jer iz onih njihovih šala i dosjetki kojima su se utrkivali ko će biti duhovitiji, može se zaključiti da oni tako organizuju nekakve vlastite zabavne kružoke ili nešto. I koliko ja vidim, u dogledno vrijeme oni nemaju nikakvu namjeru da formiraju ozbiljnu vlast, ozbiljne organe i da će to tako funkcionisati ko zna još koliko“, kaže Šijaković.
Većina bh. analitičara ocjenjuje kako će teško biti formirati vlast u Bosni i Hercegovini ako se u obzir uzme sadašnji omjer političkih snaga u zemlji.
Senadin Lavić, profesor na sarajevskom Fakultetu političkih nauka, vjeruje kako bh. političari nisu u stanju da formiraju jednu respektabilnu i održivu vladu. Posljedice takve politike su nesagledive i za građane i za državu, koja, u odnosu na zemlje u regiji, najsporije se približava Evropskoj uniji. Na naše pitanje kome u ovakvoj situaciji onda odgovara proces odugovlačenja formiranja vlasti, Lavić odgovara:
„Proces odugovlačenja formiranja vlasti odgovara kriminogenim političkim strukturama na tlu BiH. Nadam se da će unutar probosanskih političkih opcija, bez obzira na njihovo etničko, političko i ideološko određenje, prevladati odgovornost i jedna velika doza razumnosti da se uspostavi vlast i da se ide dalje u evropske integracije.“
Pojačana uloga Brisela
Još uoči Nove godine predviđanja su bila da će BiH dobiti vlast na proljeće, međutim, kako sada stvari stoje, to je upitno.
Zbog toga su sve oči bile uprte u visokom predstavnika u BiH Valentina Incka, za koga Slavo Kukić, profesor na mostarskom Sveučilištu, misli da on sa bonskim ovlastima i onima koje su mu date Dejtonskim sporazumom može riješiti nastalu situaciju.
„Ne dođe li do toga, ja nisam siguran kad će se vlast BiH uopće formirati“, ocjenjuje Kukić.
U posljednje vrijeme sve je prisutnija pojačana uloga Evropske unije u pronalaženju rješenja za vruće bosanskohercegovačke političke prilike.
Skoro svaki dan neko od lidera stranaka odlazi na razgovore kod njemačke kancelarke Angele Merkel, nakon kojih ne žele otkrivati detalje.
Šta je evropski cilj kada je riječ o BiH, odgovara Ivo Komšić, profesor na sarajevskom Filozofskom fakultetu.
„Evropi je u ovom trenutku stalo da se formira stabilna vlast, da se formira, dakle, stabilna većina iz koje bi proistekla onda stabilna vlast jer se Evropa boji destabilizacije - i unutarnje i vanjske destabilizacije, i zato Evropa inistira. Jer očito da Evropa ipak misli da mi trebamo što prije krenuti na ovom evropskom putu ka EU“, smatra Komšić.
Visoka predstavnica za sigurnost i vanjsku politiku Evropske unije Ketrin Ešton za subotnje izdanje „Dnevnog avaza“, kako prenosi agencija Onasa, najavila je da će plan koji će predstaviti ovog mjeseca sadržavati povećanu aktivnost Evropske unije u BiH.
U ovom trenutku čini se da je Evropskoj uniji više stalo da Bosna i Hercegovina dobije vlast, nego što za to mare domaći političari. To što će BiH i dalje kasniti za svojim susjedima u približavanju Evropskoj uniji,i što građani žive na rubu egzistencije, njih nije briga, jer oni svaki mjesec dobijaju ogromne plate.
Za to vrijeme cijene prehrambenih proizvoda iz dana u dan enormno rastu, što niti jednog bh. političara, po svemu sudeći, ne zanima.
Lagumdžija: Šta, sad vas interesuje ko je jeo banane, je li?”
Ovakve odgovore daju bosanskohercegovački političari kada budu upitani o čemu razgovaraju na sastancima na kojima treba biti formirana vlast u Bosni i Hercegovini na koju se čeka više od stotinu dana.
Svi dosadašnji stranački pregovori nisu rezultovali nikakvim dogovorom, a politička kriza je sve dublja. Zbog toga se postavlja pitanje kako prevazići blokade i uspostaviti prijeko potrebnu vlast koja bi zemlju približila Evropskoj uniji.
Ivan Šijaković, profesor na banjalučkom Pravnom fakultetu, kaže da u ovom trenutku odgovor na to pitanje ne postoji, jer se bh. političari na sastancima na kojima bi o tome trebali razgovarati ponašaju kao da su na sijelu:
„Jer iz onih njihovih šala i dosjetki kojima su se utrkivali ko će biti duhovitiji, može se zaključiti da oni tako organizuju nekakve vlastite zabavne kružoke ili nešto. I koliko ja vidim, u dogledno vrijeme oni nemaju nikakvu namjeru da formiraju ozbiljnu vlast, ozbiljne organe i da će to tako funkcionisati ko zna još koliko“, kaže Šijaković.
Većina bh. analitičara ocjenjuje kako će teško biti formirati vlast u Bosni i Hercegovini ako se u obzir uzme sadašnji omjer političkih snaga u zemlji.
Senadin Lavić, profesor na sarajevskom Fakultetu političkih nauka, vjeruje kako bh. političari nisu u stanju da formiraju jednu respektabilnu i održivu vladu. Posljedice takve politike su nesagledive i za građane i za državu, koja, u odnosu na zemlje u regiji, najsporije se približava Evropskoj uniji. Na naše pitanje kome u ovakvoj situaciji onda odgovara proces odugovlačenja formiranja vlasti, Lavić odgovara:
„Proces odugovlačenja formiranja vlasti odgovara kriminogenim političkim strukturama na tlu BiH. Nadam se da će unutar probosanskih političkih opcija, bez obzira na njihovo etničko, političko i ideološko određenje, prevladati odgovornost i jedna velika doza razumnosti da se uspostavi vlast i da se ide dalje u evropske integracije.“
Pojačana uloga Brisela
Još uoči Nove godine predviđanja su bila da će BiH dobiti vlast na proljeće, međutim, kako sada stvari stoje, to je upitno.
Zbog toga su sve oči bile uprte u visokom predstavnika u BiH Valentina Incka, za koga Slavo Kukić, profesor na mostarskom Sveučilištu, misli da on sa bonskim ovlastima i onima koje su mu date Dejtonskim sporazumom može riješiti nastalu situaciju.
„Ne dođe li do toga, ja nisam siguran kad će se vlast BiH uopće formirati“, ocjenjuje Kukić.
U posljednje vrijeme sve je prisutnija pojačana uloga Evropske unije u pronalaženju rješenja za vruće bosanskohercegovačke političke prilike.
Skoro svaki dan neko od lidera stranaka odlazi na razgovore kod njemačke kancelarke Angele Merkel, nakon kojih ne žele otkrivati detalje.
Šta je evropski cilj kada je riječ o BiH, odgovara Ivo Komšić, profesor na sarajevskom Filozofskom fakultetu.
„Evropi je u ovom trenutku stalo da se formira stabilna vlast, da se formira, dakle, stabilna većina iz koje bi proistekla onda stabilna vl
U ovom trenutku čini se da je Evropskoj uniji više stalo da Bosna i Hercegovina dobije vlast, nego što za to mare domaći političari.
Visoka predstavnica za sigurnost i vanjsku politiku Evropske unije Ketrin Ešton za subotnje izdanje „Dnevnog avaza“, kako prenosi agencija Onasa, najavila je da će plan koji će predstaviti ovog mjeseca sadržavati povećanu aktivnost Evropske unije u BiH.
U ovom trenutku čini se da je Evropskoj uniji više stalo da Bosna i Hercegovina dobije vlast, nego što za to mare domaći političari. To što će BiH i dalje kasniti za svojim susjedima u približavanju Evropskoj uniji,i što građani žive na rubu egzistencije, njih nije briga, jer oni svaki mjesec dobijaju ogromne plate.
Za to vrijeme cijene prehrambenih proizvoda iz dana u dan enormno rastu, što niti jednog bh. političara, po svemu sudeći, ne zanima.