Bosna i Hercegovina u narednim danima i četvrti put ove godine donijeće odluku o privremenom finansiranju. Razlog je što, zbog političkih prepucavanja, nije usvojen budžet državnih institucija, koji je već bio u parlamentarnoj proceduri, ali je, zbog neslaganja da bude uvećan, vraćen Predsjedništvu BiH.
Odluku o privremenom finansiranju donijeće Vijeće ministara BiH, koje je godinu dana u tehničkom mandatu. Iako Ustav predviđa da ta izvršna institucija odluke o privremenom finansiranju može donositi sve dotle dok se ne usvoji budžet, Sadik Ahmetović, zamjenik predsjedavajućeg kaže da su sva ministarstva dovedena u nezgodnu poziciju, jer se ne mogu ispunjavati preuzete obaveze u ovoj godini, kojih nije bilo u budžetu 2010.
''Ni jedna kapitalna investicija se ne može realizirati u ovoj godini, niti jedan projekat vezan za evropski niti evroatlantski napredak BiH tako da je ovo jedna vrlo teška, vrlo neobična situacija koja će rezultirati stagnacijom BiH po različitim aspektima'', navodi Ahmetović.
Budžet kojeg je u parlamentarnu proceduru uputilo bh. Predsjedništvo nije dobio zeleno svjetlo poslanika, jer su protiv njega glasali parlamentarci iz Republike Srpske.
Povod je što je u odnosu na onaj iz 2010. bio uvećan za 11,9 miliona eura. Dodatna sredstva bila su namijenjena za penzionisanje pripadnika Oružanih snaga Bosne i Hercegovine i Fond za povratak.
Iako se od Kolektivnog šefa države traži da budžet doradi, iz te institucije poručuju da to nije moguće, jer se Željko Komšić i Bakir Izetbegović zalažu za uvećanje, a Nebojša Radmanović je protiv. Evo šta je Radmanović izjavio nakon vraćanja Prijedloga budžeta bh Predsjedništvu:
''Na sjednici Predsjedništva u odnosu na Nacrt iz Savjeta ministara konkretno sam predložio smanjenja i od toga neću odustati, jer niko nije pokušao argumentima da mi obrazloži da sam pogriješio i da treba da odustanem od toga.''
Loša poruka investitorima
Adnan Terzić, predsjedavajući Vijeća ministara u mandatu od 2002.-2006. navodi da se prethodna vlada nije nikad našla u situaciji u kojoj se nalazi sadašnja. Tim prije, što nije bila u tehničkom mandatu, a i budžeti su usvajani svake godine. Na naše pitanje koje posljedice BIH može imati na evroatlanskom putu zbog neusvajanja budžeta i stalnih odluka o privremenom finansiranju, Terzić odgovara:
''Država inače nema mogućnost da finansira neke investicione projekte. Državna vlada pokriva troškove administracije. Naravno da je to sada stvar politike i odnosa političkih stranaka koje su na vlasti prema državi i razvoju države i prema osnovnom euroatlanskom putu BiH.''
A da bi zemlja bila na evroatlanskom putu, neophodna joj je vlada. Zbog nepostojanja izvršne vlasti, na čekanju su sredstva iz IPA fondova i nema novih investicija.
Hasan Muratović, profesor na Univerzitetu u Sarajevu ističe kako je od privremenog finansiranja veći problem taj, što se država u narednom periodu neće moći zaduživati kod međunarodnih finansijskih institucija.
''Neće ni strani ulagači da dolaze kad nema vlade, nema priliva nikakvog novca dok nema vlade, nema jednostavno povjerenja u državu. Sve jednostavno dolazi u krizu zbog toga što niko nema povjerenja u vladu koja je neregularna'', kaže Muratović.
I dok traju nadmudrivanja treba li ili ne uvećani budžet, a Vijeće ministara BiH donosi odluku o privremenom finansiranju, niko ne razmišlja o tome da Bosni i Hercegovini uskoro dolaze na naplatu rate kredita, koje je ove godine uzela od MMF-a i Svjetske banke.
Zbog toga se nameće i pitanje kako ih vratiti ako je privremeno finansiranje na nivou budžeta iz 2010. O svemu tome, Azra Hadžiahmetović, profesorica na sarajevskom Ekonomskom fakultetu kaže:
''Kakvu poruku šaljemo, evo ja ću vas samo podsjetiti da zemlja koja je gladna kapitala za pokretanje ekonomske aktivnosti, za okončanje strukturnih reformi, za donošenje zakonodavstva, za ispunjavanje obaveza kada je u pitanju evropski put, dakle zemlja koja nema sopstvenih izvora gladna je kapitala. Nema ni dovoljno stranih investicija, kao da nama taj novac ne treba, s jedne strane I drugo, jesmo li zaista istinski opredijeljeni da idemo ka punopravnom članstvu EU i da budemo ravnopravan partner međunarodnoj zajednici u pogledu partipiciranja u donošenju odluka i u ponašanju.''
''Najtragičnije je to što niko više ovu državu ne smatra ni za ozbiljno niti bilo šta, nego smo gori od banana republike. Ja molim boga, iskreno rečeno, da ovoj državi više niko nikad ne da nikakve pare, ne bi li se konačno suočili sa stvarnošću, jer kad su se zaduživali onda su uzimali rukama i nogama, sad kad treba vraćati nisu u stanju budžet usvojit za narednu godinu'', ocjenjuje ekonomistica Svetlana Cenić.
Odluku o privremenom finansiranju donijeće Vijeće ministara BiH, koje je godinu dana u tehničkom mandatu. Iako Ustav predviđa da ta izvršna institucija odluke o privremenom finansiranju može donositi sve dotle dok se ne usvoji budžet, Sadik Ahmetović, zamjenik predsjedavajućeg kaže da su sva ministarstva dovedena u nezgodnu poziciju, jer se ne mogu ispunjavati preuzete obaveze u ovoj godini, kojih nije bilo u budžetu 2010.
''Ni jedna kapitalna investicija se ne može realizirati u ovoj godini, niti jedan projekat vezan za evropski niti evroatlantski napredak BiH tako da je ovo jedna vrlo teška, vrlo neobična situacija koja će rezultirati stagnacijom BiH po različitim aspektima'', navodi Ahmetović.
Budžet kojeg je u parlamentarnu proceduru uputilo bh. Predsjedništvo nije dobio zeleno svjetlo poslanika, jer su protiv njega glasali parlamentarci iz Republike Srpske.
Povod je što je u odnosu na onaj iz 2010. bio uvećan za 11,9 miliona eura. Dodatna sredstva bila su namijenjena za penzionisanje pripadnika Oružanih snaga Bosne i Hercegovine i Fond za povratak.
Iako se od Kolektivnog šefa države traži da budžet doradi, iz te institucije poručuju da to nije moguće, jer se Željko Komšić i Bakir Izetbegović zalažu za uvećanje, a Nebojša Radmanović je protiv. Evo šta je Radmanović izjavio nakon vraćanja Prijedloga budžeta bh Predsjedništvu:
''Na sjednici Predsjedništva u odnosu na Nacrt iz Savjeta ministara konkretno sam predložio smanjenja i od toga neću odustati, jer niko nije pokušao argumentima da mi obrazloži da sam pogriješio i da treba da odustanem od toga.''
Loša poruka investitorima
Adnan Terzić, predsjedavajući Vijeća ministara u mandatu od 2002.-2006. navodi da se prethodna vlada nije nikad našla u situaciji u kojoj se nalazi sadašnja. Tim prije, što nije bila u tehničkom mandatu, a i budžeti su usvajani svake godine. Na naše pitanje koje posljedice BIH može imati na evroatlanskom putu zbog neusvajanja budžeta i stalnih odluka o privremenom finansiranju, Terzić odgovara:
''Država inače nema mogućnost da finansira neke investicione projekte. Državna vlada pokriva troškove administracije. Naravno da je to sada stvar politike i odnosa političkih stranaka koje su na vlasti prema državi i razvoju države i prema osnovnom euroatlanskom putu BiH.''
A da bi zemlja bila na evroatlanskom putu, neophodna joj je vlada. Zbog nepostojanja izvršne vlasti, na čekanju su sredstva iz IPA fondova i nema novih investicija.
Hasan Muratović, profesor na Univerzitetu u Sarajevu ističe kako je od privremenog finansiranja veći problem taj, što se država u narednom periodu neće moći zaduživati kod međunarodnih finansijskih institucija.
''Neće ni strani ulagači da dolaze kad nema vlade, nema priliva nikakvog novca dok nema vlade, nema jednostavno povjerenja u državu. Sve jednostavno dolazi u krizu zbog toga što niko nema povjerenja u vladu koja je neregularna'', kaže Muratović.
I dok traju nadmudrivanja treba li ili ne uvećani budžet, a Vijeće ministara BiH donosi odluku o privremenom finansiranju, niko ne razmišlja o tome da Bosni i Hercegovini uskoro dolaze na naplatu rate kredita, koje je ove godine uzela od MMF-a i Svjetske banke.
Zbog toga se nameće i pitanje kako ih vratiti ako je privremeno finansiranje na nivou budžeta iz 2010. O svemu tome, Azra Hadžiahmetović, profesorica na sarajevskom Ekonomskom fakultetu kaže:
''Kakvu poruku šaljemo, evo ja ću vas samo podsjetiti da zemlja koja je gladna kapitala za pokretanje ekonomske aktivnosti, za okončanje strukturnih reformi, za donošenje zakonodavstva, za ispunjavanje obaveza kada je u pitanju evropski put, dakle zemlja koja nema sopstvenih izvora gladna je kapitala. Nema ni dovoljno stranih investicija, kao da nama taj novac ne treba, s jedne strane I drugo, jesmo li zaista istinski opredijeljeni da idemo ka punopravnom članstvu EU i da budemo ravnopravan partner međunarodnoj zajednici u pogledu partipiciranja u donošenju odluka i u ponašanju.''
''Najtragičnije je to što niko više ovu državu ne smatra ni za ozbiljno niti bilo šta, nego smo gori od banana republike. Ja molim boga, iskreno rečeno, da ovoj državi više niko nikad ne da nikakve pare, ne bi li se konačno suočili sa stvarnošću, jer kad su se zaduživali onda su uzimali rukama i nogama, sad kad treba vraćati nisu u stanju budžet usvojit za narednu godinu'', ocjenjuje ekonomistica Svetlana Cenić.