Politika uzrok učestalih napada na vjerske objekte

Napadi na vjerske zajednice, groblja i spomenike uglavnom su motivisani nacionalno i nemaju veze sa religijom, smatraju predstavnici svih religijskih skupina u BiH. Istraživanje koje je uradilo Međureligijsko vijeće BiH pokazuje da se broj napada u prošloj godini povećao.

Zabilježeno je čak 50 napada na vjerske službenike i objekte. Od tog broja, na objekte Srpske pravoslavne crkve zabilježeno je 15 napada, a jedan manje na objekte Katoličke crkve. U prošloj godini zabilježeno je osam napada na džamije. Riječ je samo o napadima koji su prijavljeni i registrovani, a u Međureligijskom vijeću smatraju da je ovaj broj mnogo veći.

U većini slučajeva napadi se dešavaju na vjerske zajednice koje su manjinske u određenom području. Povećanom nasilju, smatraju neki analitičari, doprinijela je i činjenica što je prethodna godina bila predizborna.

Posebno brine to što se vrlo često dešava da počinioci ovih napada ostanu nepoznati policiji.

„Ti motivi nisu religijski, niti mogu biti religijski, nego su isključivo nacionalni. A mi smo bili u jednoj godini koju su pratili izbori, osiromašenje naroda je također veliko - i to se uvijek očituje na taj način. Nažalost, ima predznak religijskog, ali nije religijsko - jer vam je uvijek neko drugi kriv zašto tako živimo. Nije ovo samo naš problem, ovo je problem cjelokupnog društva“, kaže jerej Stare pravoslavne crkve u Sarajevu Vanja Jovanović.

Predsjednik sarajevske Jevrejske opštine Boris Kožemjakin kaže da su motive napada na vjerske objekte često uzrokovani političkim dešavanjima u BiH ali i u svijetu.

„Tendencija napada koji su se dešavali u našem konkretnom slučaju je bila više motivisana antiizraelizmom nego što je antijudaizmom. Rekacija na ono što se dešava u Izraelu, odnosno u Gazi, je bila kod neobrazovanih, kod ljudi koji ne žele da uđu u suštinu problema - refleksija na jevrejske vjerske objekte, koji apsolutno nemaju nikakve veze“, navodi Kožemjakin.

„Ovim ratom desila se getoizacija, nažalost, nacionalna getoizacija na prostorima BiH. I ovdje je igra jednih i drugih posvuda takva da se prelivaju stvari. Ako se nešto desi u Foči, onda je očekivati da se to zauzvrat desi da li u Sarajevu, ili u Zenici ili na nekom drugom mjestu“, ocjenjuje muftija sarajevski Husein efendija Smajić.

Vjerski službenici moraju djelovati

Vikar Vrhbosanske nadbiskupije Mato Zovkić kaže da je Bosna i Hercegovina u toku rata etnicizirana. Zbog toga se i 16 godina nakon rata dešavaju napadi na vjerske objekte, i to uglavnom one koji su na određenom području manjinski:

„To je žalosna posljedica rata koji se dogodio da većina ili neki ekstremni pripadnici većine misle:’Što rade ovi drugi na našem terenu?’ I to pokazuju ovakvim ispadima. Ja nemam nekakvih spoznaja šta je policija uradila. Uglavnom se kaže da su to maloljetnici, da su neodgovorni i da oni ponavljaju taj svoj ispad, ali htio bih sada preko vas uputiti apel većini ovoga grada, većini religijskoj i etničkoj, i većini u zapadnom Mostaru Hrvata i u Banjoj Luci Srba i pravoslavaca, da svako svoje odgaja za toleranciju“, kaže vikar Zovkić.

Nisu rijetki primjeri da predstavnici jedne vjerske zajednice ne osude napade na objekte i spomenike onih drugih. Postavlja se stoga pitanje koliko vjerski službenici sprječavaju ili podstiču ovaj oblik nasilja.

„Objektivno, određeni broj vjerskih službenika u toku prethodnog rata je bio zloupotrijebljen. S određeno dozom sigurnosti čak bi se moglo reći da su i poticali određeni revanšizam na određenom prostoru. Ja se bojim da danas nisu djelovali na način na koji Međureligijsko vijeće želi da djeluju. I zbog toga i apelujemo na to da vjerski službenici preuzmu svoj dio odgovornosti u lokalnoj sredini“, navodi predsjednik sarajevske Jevrejske opštine Boris Kožemjakin.

Vikar Vrhbosanske nadbiskupije Mato Zovkić kaže da bi vjerski službenici mogli mnogo više uraditi na sprječavanju nasilja.

„Nedovoljno sa propovjedaonice, na sastancima vjeroučitelji za vjeronauku suzbijaju svoje od eventualnog nasilja. Mogli bi više. Ne znam konkretno, ne mogu ni na koga upirati prstom jer bih morao ići od džamije do džamije, od crkve do crkve, slušati šta se propovijeda, ali je generalni trend da, znam, vjerski poglavari žele toleranciju, dijalog. I malo pomalo, ja se nadam da će u našim zajednicama ti svećenici, imami, vjerski službenici koji su skloni ekstremizmu vidjeti da to nije promocija religije, da to nije poštovanje Boga, da to nije vjernički moral“, zaključuje Zovkić.