Institucije BiH, Republike Srpske i Federacije BiH tokom prošle godine potrošile su milione maraka iz budžeta za zakup objekata. Dok revizori upozoravaju na ogromna sredstva koja se izdvajaju iz budžeta i netransparentne procedure, veliki broj poslovnih prostora u vlasništvu države i entiteta godinama besplatno koriste razna udruženja, savezi, privatnici i političke partije.
Država BiH je u posljednjih deset godina potrošila preko 220 miliona KM na zakupnine poslovnih prostora. Na smještaj državnih institucija i agencija samo za prošlu godinu, iz budžeta je izdvojeno 32 miliona KM.
Osim mnogo novca koji odlazi na zakupnine, glavni državni revizor Milenko Šego upozorava i na netransparentnost odabira poslovnih prostora, jer procedure ne podliježu Zakonu o javnim nabavkama.
"Mi smo sugerirali da bi bilo neohodno da postoji institucija jedna u izvršnoj vlasti koja bi se sustavno bavila problemima zakupa poslovnog prostora za potrebe institucija BiH. Ona ne postoji, a ako imamo u vidu činjenicu da Zakonom o javnim nabavkama nije precizirano da se ide na tendere, institucije to maksimalno i koriste takvu jednu odredbu", kazao je Šego.
Iako su zastupnici državnog parlamenta posljednje tri godine uz usvajanje budžeta i zvanično zatražili od Vijeća ministara da napravi mapu puta kako bi se riješila problematika zakupnina, to se do danas nije desilo.
Zamjenik ministra finansija Fuad Kasumović tvrdi kako mnogi političari imaju interes da zajedničke institucije budu pod kirijom.
"Radi se sigurno o nekim privatnim, ličnim interesima, jer ne vidim nikakvog razloga da tim sredstvima kojima za jednu godinu platimo kirije možemo riješiti sve probleme. Ovako je dozvoljeno pojedincima da zaključuju ugovore bez ikakvog nadzora, bez ikakve kontrole", ocjenjuje Kasumović.
Prema troškovima zakupa institucija najveća stavka od skoro devet miliona KM prošle godine odnosila se na Ministarstvo odbrane. Ogromni iznosi za kirije izdvajaju se i za Agenciju za identifikacione dokumente, SIPU, Uprava za indirektno oporezivanje BiH i mnoge druge.
Ono što posebno zabrinjava, dodaje Kasumović, je veliki broj poslovnih prostora u vlasništvu države koje godinama besplatno koriste razna udruženja, savezi, privatnici i političke partije.
"Nemoguće je da država ima stotine i stotine miliona vrijedne objekte po čitavoj BiH, a da ni jedan nivo vlasti nema ni jednu marku prihoda od rente toga, a znamo da je u tim objektima uvijek neko. To je posao za tužilaštva", ocjenjuje Kasumović.
Borenović: Bahato ponašanje vlasti
Ništa bolja situacija nije ni na nižim nivoima vlasti. Iako je izgradnja zgrade vlade RS i ostalih pratećih objekata koštala više od 300 miliona KM, za smještaj institucija ovog entiteta prošle godine je potrošeno pet miliona KM. Veći izdaci iz budžeta očekuju se i ove godine.
"Ne samo da je više za 200 hiljada, nego je više za milion i po od 2006. Godine kada je krenula ideja vladajućeg SNSD-a da se ide u kupovinu poslovnih prostora za potrebe institucija unutar RS kako se ne bi plaćali zakupi od nekih miliona maraka. I dolazi do apsurda da se desetine miliona KM, pa čak mislim i više od 100 miliona KM za kupovinu poslovnih prostora po abnormalnim cijenama, a da stavka za zakup u budžetu RS, ne samo da nije ukinuta tj. nije pala nego je još i veća nego što je bila prije nekoliko godina. To samo pokazuje ustvari jedno potpuno neodgovorno, bahato, nekontrolisano ponašanje vlasti", smatra Branislav Borenović, poslanik u Narodnoj skupštini RS-a.
Vlada Federacije BiH svakog mjeseca plaća oko 40 hiljada SDP-u BiH za iznajmljivanje zgrade nekadašnjeg Centralnog Komiteta u Sarajevu, dok je većina ministarstava na drugim lokacijama. Vlada ima svoju zgradu i u Mostaru, ali i federalna ministarstva na tri različite adrese koje plaća.
Prema revizorskim izvjestajima iz budžeta FBiH se za najam imovine i opreme godišnje se potroši oko 5 miliona KM. Istovremeno, nadležne službe još uvijek nisu popisale sve nekretnine kojima Federacija raspolaže.
"Posebno u Mostaru u proteklom periodu je rađeno na nelogičan način, jer je kupljena po jako visokoj cijeni, neadekvatna zgrada u kojoj je Vlada FBiH, a čak ni osnovne sigurnosne uvjete zgrada ne zadovoljava za održavanje sjednica Vlade. Isto tako je kupljeno zemljište na kojem se nisu riješili imovinsko pravni odnosi. Cilj nam je da tragamo za nekim cjelovitim rješenjem, da pokušamo skupiti što više institucija na jedno mjesto", naglašava Jerko Ivanković Lijanović federalni dopremijer.
Na kraju treba podsjetiti da su mnoge od postojećih institucija za čiji se smještaj izdvajaju ogromna sredstva upravo rekorederi po svojoj neefikasnosti. Komisija za koncesije BiH koja je formirana krajem 2002. iz budžeta je uspjela da potroši milione maraka uglavnom na plate, zakup prostora i naknade, iako bi se o rezultatima rada ove ali i ostalih sličnih institucija i agencija dalo raspravljati.
Država BiH je u posljednjih deset godina potrošila preko 220 miliona KM na zakupnine poslovnih prostora. Na smještaj državnih institucija i agencija samo za prošlu godinu, iz budžeta je izdvojeno 32 miliona KM.
Osim mnogo novca koji odlazi na zakupnine, glavni državni revizor Milenko Šego upozorava i na netransparentnost odabira poslovnih prostora, jer procedure ne podliježu Zakonu o javnim nabavkama.
"Mi smo sugerirali da bi bilo neohodno da postoji institucija jedna u izvršnoj vlasti koja bi se sustavno bavila problemima zakupa poslovnog prostora za potrebe institucija BiH. Ona ne postoji, a ako imamo u vidu činjenicu da Zakonom o javnim nabavkama nije precizirano da se ide na tendere, institucije to maksimalno i koriste takvu jednu odredbu", kazao je Šego.
Iako su zastupnici državnog parlamenta posljednje tri godine uz usvajanje budžeta i zvanično zatražili od Vijeća ministara da napravi mapu puta kako bi se riješila problematika zakupnina, to se do danas nije desilo.
Fuad Kasumović, zamjenik ministra finansija: Nemoguće je da država ima stotine i stotine miliona vrijedne objekte po čitavoj BiH, a da ni jedan nivo vlasti nema ni jednu marku prihoda od rente toga, a znamo da je u tim objektima uvijek neko.
"Radi se sigurno o nekim privatnim, ličnim interesima, jer ne vidim nikakvog razloga da tim sredstvima kojima za jednu godinu platimo kirije možemo riješiti sve probleme. Ovako je dozvoljeno pojedincima da zaključuju ugovore bez ikakvog nadzora, bez ikakve kontrole", ocjenjuje Kasumović.
Prema troškovima zakupa institucija najveća stavka od skoro devet miliona KM prošle godine odnosila se na Ministarstvo odbrane. Ogromni iznosi za kirije izdvajaju se i za Agenciju za identifikacione dokumente, SIPU, Uprava za indirektno oporezivanje BiH i mnoge druge.
Ono što posebno zabrinjava, dodaje Kasumović, je veliki broj poslovnih prostora u vlasništvu države koje godinama besplatno koriste razna udruženja, savezi, privatnici i političke partije.
"Nemoguće je da država ima stotine i stotine miliona vrijedne objekte po čitavoj BiH, a da ni jedan nivo vlasti nema ni jednu marku prihoda od rente toga, a znamo da je u tim objektima uvijek neko. To je posao za tužilaštva", ocjenjuje Kasumović.
Borenović: Bahato ponašanje vlasti
Ništa bolja situacija nije ni na nižim nivoima vlasti. Iako je izgradnja zgrade vlade RS i ostalih pratećih objekata koštala više od 300 miliona KM, za smještaj institucija ovog entiteta prošle godine je potrošeno pet miliona KM. Veći izdaci iz budžeta očekuju se i ove godine.
"Ne samo da je više za 200 hiljada, nego je više za milion i po od 2006. Godine kada je krenula ideja vladajućeg SNSD-a da se ide u kupovinu poslovnih prostora za potrebe institucija unutar RS kako se ne bi plaćali zakupi od nekih miliona maraka. I dolazi do apsurda da se desetine miliona KM, pa čak mislim i više od 100 miliona KM za kupovinu poslovnih prostora po abnormalnim cijenama, a da stavka za zakup u budžetu RS, ne samo da nije ukinuta tj. nije pala nego je još i veća nego što je bila prije nekoliko godina. To samo pokazuje ustvari jedno potpuno neodgovorno, bahato, nekontrolisano ponašanje vlasti", smatra Branislav Borenović, poslanik u Narodnoj skupštini RS-a.
Sala u zgradi Vlade Federacije BiH - foto: Midhat Poturović
Vlada Federacije BiH svakog mjeseca plaća oko 40 hiljada SDP-u BiH za iznajmljivanje zgrade nekadašnjeg Centralnog Komiteta u Sarajevu, dok je većina ministarstava na drugim lokacijama. Vlada ima svoju zgradu i u Mostaru, ali i federalna ministarstva na tri različite adrese koje plaća.
Prema revizorskim izvjestajima iz budžeta FBiH se za najam imovine i opreme godišnje se potroši oko 5 miliona KM. Istovremeno, nadležne službe još uvijek nisu popisale sve nekretnine kojima Federacija raspolaže.
"Posebno u Mostaru u proteklom periodu je rađeno na nelogičan način, jer je kupljena po jako visokoj cijeni, neadekvatna zgrada u kojoj je Vlada FBiH, a čak ni osnovne sigurnosne uvjete zgrada ne zadovoljava za održavanje sjednica Vlade. Isto tako je kupljeno zemljište na kojem se nisu riješili imovinsko pravni odnosi. Cilj nam je da tragamo za nekim cjelovitim rješenjem, da pokušamo skupiti što više institucija na jedno mjesto", naglašava Jerko Ivanković Lijanović federalni dopremijer.
Na kraju treba podsjetiti da su mnoge od postojećih institucija za čiji se smještaj izdvajaju ogromna sredstva upravo rekorederi po svojoj neefikasnosti. Komisija za koncesije BiH koja je formirana krajem 2002. iz budžeta je uspjela da potroši milione maraka uglavnom na plate, zakup prostora i naknade, iako bi se o rezultatima rada ove ali i ostalih sličnih institucija i agencija dalo raspravljati.