Sjednica Savjeta bezbjednosti UN, najavljena za utorak, aktuelizirala je pitanja odnosa prema nezavisnosti Kosova u Bosni i Hercegovini. Prethodnih godina su oprečni stavovi o kosovskoj nezavisnosti bili jasno artikulisani – jedan broj stranaka, pretežno sa sjedištem u Sarajevu, ju je podržavao, dok je većina partija iz Republike Srpske bila na strani zvaničnog Beograda.
Iako su stavovi isti, retorika je danas drugačija jer se pitanju državnog integriteta, posebno u duboko podijeljenoj BiH, pristupa vrlo oprezno. Analitičari kažu da činjenica da je BiH talac bilo čije politike o Kosovu govori o apsurdu bosanskohercegovačke realnosti.
U državi u kojoj vlast još nije formirana, a koju tek čekaju ustavne promjene, izjave o Kosovu posljednjih mjeseci se vagaju. Većina partija iz Republike Srpske i dalje podržava zvanični Beograd, dok njihovi oponenti svoje mišljenje opreznije artikulišu zbog komplikovane političke situacije u Bosni i Hercegovini. Dan uoči zasijedanja Savjeta bezbjednosti UN na kojem će se govoriti o Kosovu, ne zna se da li će Predsjedništvo BiH imati jedinstven stav o tome.
Na pitanje može li se Predsjedništvo usaglasiti o Kosovu, predsjednik RS i SNSD-a Milorad Dodik podsjeća da se ranije veoma teško dolazilo do zajedničkih stavova. On smatra da treba podržati napore Srbije i Rusije u, kako kaže, osudi jednostranog nasilja na Kosovu.
"Mislim da ni BiH ne bi trebala da izostane iz te takve aktivnosti. Da li će se to uspjeti ili ne ja ne mogu ovog trenutka da kažem imajući u vidu činjenice koje su se ranije ostvarivale, različite poglede na različita pitanja, a pogotovo dijametralno suprotna vezano za Kosovo", kaže Dodik.
Dodik napominje da entitetske vlasti ostaju posvećene politici nepriznavanja Kosova kao nezavisne države. U Stranci demokratske akcije svjesni su dijametralno suprotnih mišljenja o Kosovu i potvrđuju da je teško očekivatai usaglašen stav predsjedništva BiH. Potpredsjednik SDA Šemsudin Mehmedović ipak kaže:
"Ja mislim da je to politička realnost da će Kosovo biti priznato od strane Srbije što naravno političari iz RS i čekaju da bi eventualno dali podršku priznanju Kosova I od strane BiH."
Burić: Kosovo već ima svoj život
Potpredsjednik Srpske demokratske stranke Ognjen Tadić smatra da sva tri člana državnog predsjedništva treba da podrže Srbiju u njenim nastojanjima da, kako kaže, štiti međunarodno pravo, povelju UN-a i, posljedično, sopstveni integritet.
"Sve drugo bile bi poruke koje dolaze od strane onih koji sa jedne strane za sebe traže poziciju koja podrazumijeva nedjeljivost BiH, dok sa druge strane opcije djeljivosti podržavaju u regiji pa i u svijetu", kazao je Tadić.
Iako su bosanskohercegovački političari duboko podijeljeni po ovom pitanju, jasno je da se problemu Kosova ipak pristupa vrlo oprezno.
"Ne bi bilo dobro da odnose unutar BiH, kao i za odnose van BiH, da Bosna i Hercegovina ide u ovom momentu u pravcu priznavanja Kosova, a da Srbija i dalje stoji čvrsto iza stava o nepriznavanju. Ako će to i dalje komplikovati ovako komplikovane odnose onda se zaista postavlja pitanje da li je to dobro", smatra član Predsjedništva Socijaldemokratske partije BiH Slobodan Popović.
Upravo zbog delikatnosti odnosa u Bosni i Hercegovini državno predsjedništvo trudiće se da na predstojećoj sjednici Savjeta bezbjednosti nema stav kaže novinar medijskog projekta Buka Dragan Bursać. Ukoliko se bude moralo izjasniti, Predsjedništvo BiH vjerovatno neće podržati nezavisnost Kosova smatra on.
"A opet to je sve zato da se, vlast u BiH još na žalost nije formirana onako kako bi trebala da bude, da se ne ulazi u sukobe da se ne ulazi u polemike. Ukoliko bi recimo hrvatska ili bošnjačka strana uopšte potegnula pitanje priznavanja Kosova, došlo bi naravno odmah do polemike, do polarizacije odnosa na relaciji Republika Srpska-Federacija, odnosno Republika Srpska – Bosna i Hercegovina, što trenutno ne odgovara ni jednoj od tri strane da tako kažem", kaže Bursać.
Novinar i publicista Ahmed Burić postavlja pitanje zašto bi BiH bila talac bilo čije politike u odnosu na Kosovo. Ta tema, kaže Burić, potvrda je činjenice da ni 20 godina nakon rata, stvari u BiH nisu “legle”.
"Tako da bez obzira šta Predsjedništvo BiH odlučilo, Kosovo već ima neki svoj život, ako mogu tako da kažem, a taj život očigledno ima reperkusije na Bosnu i Hercegovinu, što je još jedan dokaz one maksime da je ovo prostor koji proizvodi više historije nego što može podnijeti i s druge strane prostor koji je u jednom smislu popločan zlim namjerama velikih sila", ocjenjuje Burić.
Iako su stavovi isti, retorika je danas drugačija jer se pitanju državnog integriteta, posebno u duboko podijeljenoj BiH, pristupa vrlo oprezno. Analitičari kažu da činjenica da je BiH talac bilo čije politike o Kosovu govori o apsurdu bosanskohercegovačke realnosti.
U državi u kojoj vlast još nije formirana, a koju tek čekaju ustavne promjene, izjave o Kosovu posljednjih mjeseci se vagaju. Većina partija iz Republike Srpske i dalje podržava zvanični Beograd, dok njihovi oponenti svoje mišljenje opreznije artikulišu zbog komplikovane političke situacije u Bosni i Hercegovini. Dan uoči zasijedanja Savjeta bezbjednosti UN na kojem će se govoriti o Kosovu, ne zna se da li će Predsjedništvo BiH imati jedinstven stav o tome.
Na pitanje može li se Predsjedništvo usaglasiti o Kosovu, predsjednik RS i SNSD-a Milorad Dodik podsjeća da se ranije veoma teško dolazilo do zajedničkih stavova. On smatra da treba podržati napore Srbije i Rusije u, kako kaže, osudi jednostranog nasilja na Kosovu.
"Mislim da ni BiH ne bi trebala da izostane iz te takve aktivnosti. Da li će se to uspjeti ili ne ja ne mogu ovog trenutka da kažem imajući u vidu činjenice koje su se ranije ostvarivale, različite poglede na različita pitanja, a pogotovo dijametralno suprotna vezano za Kosovo", kaže Dodik.
Dodik napominje da entitetske vlasti ostaju posvećene politici nepriznavanja Kosova kao nezavisne države. U Stranci demokratske akcije svjesni su dijametralno suprotnih mišljenja o Kosovu i potvrđuju da je teško očekivatai usaglašen stav predsjedništva BiH. Potpredsjednik SDA Šemsudin Mehmedović ipak kaže:
"Ja mislim da je to politička realnost da će Kosovo biti priznato od strane Srbije što naravno političari iz RS i čekaju da bi eventualno dali podršku priznanju Kosova I od strane BiH."
Burić: Kosovo već ima svoj život
Potpredsjednik Srpske demokratske stranke Ognjen Tadić smatra da sva tri člana državnog predsjedništva treba da podrže Srbiju u njenim nastojanjima da, kako kaže, štiti međunarodno pravo, povelju UN-a i, posljedično, sopstveni integritet.
"Sve drugo bile bi poruke koje dolaze od strane onih koji sa jedne strane za sebe traže poziciju koja podrazumijeva nedjeljivost BiH, dok sa druge strane opcije djeljivosti podržavaju u regiji pa i u svijetu", kazao je Tadić.
Iako su bosanskohercegovački političari duboko podijeljeni po ovom pitanju, jasno je da se problemu Kosova ipak pristupa vrlo oprezno.
"Ne bi bilo dobro da odnose unutar BiH, kao i za odnose van BiH, da Bosna i Hercegovina ide u ovom momentu u pravcu priznavanja Kosova, a da Srbija i dalje stoji čvrsto iza stava o nepriznavanju. Ako će to i dalje komplikovati ovako komplikovane odnose onda se zaista postavlja pitanje da li je to dobro", smatra član Predsjedništva Socijaldemokratske partije BiH Slobodan Popović.
Upravo zbog delikatnosti odnosa u Bosni i Hercegovini državno predsjedništvo trudiće se da na predstojećoj sjednici Savjeta bezbjednosti nema stav kaže novinar medijskog projekta Buka Dragan Bursać. Ukoliko se bude moralo izjasniti, Predsjedništvo BiH vjerovatno neće podržati nezavisnost Kosova smatra on.
"A opet to je sve zato da se, vlast u BiH još na žalost nije formirana onako kako bi trebala da bude, da se ne ulazi u sukobe da se ne ulazi u polemike. Ukoliko bi recimo hrvatska ili bošnjačka strana uopšte potegnula pitanje priznavanja Kosova, došlo bi naravno odmah do polemike, do polarizacije odnosa na relaciji Republika Srpska-Federacija, odnosno Republika Srpska – Bosna i Hercegovina, što trenutno ne odgovara ni jednoj od tri strane da tako kažem", kaže Bursać.
Novinar i publicista Ahmed Burić postavlja pitanje zašto bi BiH bila talac bilo čije politike u odnosu na Kosovo. Ta tema, kaže Burić, potvrda je činjenice da ni 20 godina nakon rata, stvari u BiH nisu “legle”.
"Tako da bez obzira šta Predsjedništvo BiH odlučilo, Kosovo već ima neki svoj život, ako mogu tako da kažem, a taj život očigledno ima reperkusije na Bosnu i Hercegovinu, što je još jedan dokaz one maksime da je ovo prostor koji proizvodi više historije nego što može podnijeti i s druge strane prostor koji je u jednom smislu popločan zlim namjerama velikih sila", ocjenjuje Burić.