Naredne sedmice u Sarajevu bi trebala biti održana sjednica Parlamenta BiH na kojoj, kako je najavljeno, bi trebalo biti izabrano novo rukovodstvo doma.
Još na konstituirajućoj sjednici, oni koji su usvojili najveći broj mandata su najavili kako će do 22. decembra biti završeni pregovori o budućoj koaliciji stranaka na državnom i entitetskom nivou, od čega i zavisi izbor čelnika Parlamenta.
Međutim, kako sada stvari stoje, stavovi lidera u proteklih 15 dana nisu se pomjerili ni za milimetar.
Brojni sastanci koje su lideri političkih partija u Bosni i Hercegovini održali u prethodna dva mjeseca još ne nagovještavaju skoro formiranje vlasti na entitetskom i državnom nivou. I dalje su oprečni stavovi o prioritetima u naredne četiri godine, ali prvenstveno o tome treba li buduća parlamentarna većina biti bazirana na matematičkoj ili programskoj koaliciji.
Sve oči bile su uprte u SDP, koja sa SNSD-om ima najveći broj osvojenih mandata. Ta stranka u srijedu je ponudila platformu u kojoj koaliciju nudi SDA, Stranci Radom za boljitak i HSP-u. Sve tri političke partije izjasnile su se načelno kako im platforma odgovara.
Predsjednik Stranke demokratske akcije Sulejman Tihić kaže kako je SDP-ov dokument dobar osnov za daljnje dogovore stranaka, te da je njime ostavljena mogućnost svim parlamentarnim strankama da učestvuju u njenoj implementaciji. Istovremeno, Tihić je demantovao navode da platforma isključuje oba HDZ-a.
„Isto tako vidimo da ima dosta elemenata koje su govorili predstavnici hrvatskih političkih stranaka, gdje se izašlo u susret zahtjevima HDZ-a za indirektan izbor člana Predsjedništva, za način odlučivanja u vladama entiteta“, kaže Tihić.
Testiranje hrvatske odlučnosti
Uprkos Tihićevim ocjenama, oba HDZ-a su žustro reagovala na SDP-ovu platformu. I u HDZ BiH i HDZ 1990 nisu štedjeli riječi osude, poručujući da je takva koalicija, kako kaže Mišo Relota, „srljanje u mrak i potpuno pogrešan smjer“.
„Ne bismo im preporučili da testiraju hrvatsku odlučnost u obrani političkog subjektiviteta i nacionalnog dostojanstva“, navodi Relota.
„BiH može biti stabilna i funkcionalna samo ako se uvažava politički subjektivitet, konstitutivnost“, ocjenjuje predsjednik HDZ 1990 Božo Ljubić.
Zlatko Lagumdžija, predsjednik SDP-a, izjavio je u četvrtak kako su Draganu Čoviću, lideru HDZ BiH, ponuđene različite opcije, koje nije želio otkriti. Na sastancima sa Čovićem najviše je bilo govora o predsjedavajućem Vijeća ministara BiH.
„Ono što nam je jasno rečeno - to mora biti Hrvat iz HDZ-a, to je gospodin Čović rekao vrlo jasno, odnosno neko koga će oni delegirati. To je za nas apsolutno neprihvatljivo“, kaže Lagumdžija.
Za oba HDZ-a je neprihvatljivo to što se Lagumdžijin izbor svodi na Stranku Radom za boljitak i HSP, za koje tvrde da nisu dobili podršku hrvatskog biračkog tijela.
Uprkos tome, predsjednik HSP-a Zvonko Jurišić za naš radio ističe da se u SDP-ovoj platformi nalaze načela za koja su se zalagale stranke sa hrvatskim predznakom. Istovremeno, Jurišić podržava nepisano pravilo da Hrvat bude na čelu Vijeća ministara.
„A nije nužno da bude iz HDZ-a BiH“, naglašava.
Nema miješanja sa strane
Ocjenu o ponuđenoj platformi SDP-a dao je i SNSD, čiji je lider Milorad Dodik poslije izbora najavio koaliciju sa HDZ-om BiH.
„Ukoliko je ovakva odluka SDP-a, to bi onda značilo potpunu blokadu formiranja vlasti na nivou BiH“, kaže potpredsjednik te stranke Igor Radojičić.
Predstavnici međunarodne zajednice u više navrata su ponovili kako je za napredak Bosne i Hercegovine na njenom evropskom putu, najznačajnije što skorije formiranje vlasti.
Miješanja u to ko će činiti buduću koaliciju neće biti. To je ponovio i američki ambasador u BiH Patrik Mun, koji važnim smatra da ta koalicija bude što jača kako bi zemlju mogla voditi naprijed.
Na pitanje, da li se boji blokada ukoliko buduća vlast bude formirana bez onih stranaka koje su osvojile najveći broj glasova hrvatskog biračkog tijela, Mun odgovara:
„Vlada SAD-a zaista daje čvrstu podršku pravima i izgledima Hrvata u BiH. Mi ćemo i dalje nastaviti to raditi, i raditi sa svim hrvatskim političkim liderima.“
Kako će izgledati buduća koalicija, hoće li ona biti matematička ili programska, u ovom trenutku teško je prognozirati. Sve dosadašnje su nastajale po principu podjele funkcija, bez jasnih programa, što je rezultovalo stagnacijom zemlje. Istovremeno, ne treba zanemariti činjenicu kako su HDZ BiH i HDZ 1990 dobile povjerenje hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini.
U ovakvoj konstalaciji odnosa postavlja se pitanje hoće li biti moguće postići kompromis. Na ovo pitanje odgovara Tanja Topić, analitičarka:
„U BiH kompromis se smatra kao nužno zlo, kao slabost. Mislim da će jako teško, s obzirom kako se kompromis shvata, biti moguće u ovoj zemlji postići neku vrstu kompromisa.“
Još na konstituirajućoj sjednici, oni koji su usvojili najveći broj mandata su najavili kako će do 22. decembra biti završeni pregovori o budućoj koaliciji stranaka na državnom i entitetskom nivou, od čega i zavisi izbor čelnika Parlamenta.
Međutim, kako sada stvari stoje, stavovi lidera u proteklih 15 dana nisu se pomjerili ni za milimetar.
Brojni sastanci koje su lideri političkih partija u Bosni i Hercegovini održali u prethodna dva mjeseca još ne nagovještavaju skoro formiranje vlasti na entitetskom i državnom nivou. I dalje su oprečni stavovi o prioritetima u naredne četiri godine, ali prvenstveno o tome treba li buduća parlamentarna većina biti bazirana na matematičkoj ili programskoj koaliciji.
Sve oči bile su uprte u SDP, koja sa SNSD-om ima najveći broj osvojenih mandata. Ta stranka u srijedu je ponudila platformu u kojoj koaliciju nudi SDA, Stranci Radom za boljitak i HSP-u. Sve tri političke partije izjasnile su se načelno kako im platforma odgovara.
Predsjednik Stranke demokratske akcije Sulejman Tihić kaže kako je SDP-ov dokument dobar osnov za daljnje dogovore stranaka, te da je njime ostavljena mogućnost svim parlamentarnim strankama da učestvuju u njenoj implementaciji. Istovremeno, Tihić je demantovao navode da platforma isključuje oba HDZ-a.
„Isto tako vidimo da ima dosta elemenata koje su govorili predstavnici hrvatskih političkih stranaka, gdje se izašlo u susret zahtjevima HDZ-a za indirektan izbor člana Predsjedništva, za način odlučivanja u vladama entiteta“, kaže Tihić.
Testiranje hrvatske odlučnosti
Uprkos Tihićevim ocjenama, oba HDZ-a su žustro reagovala na SDP-ovu platformu. I u HDZ BiH i HDZ 1990 nisu štedjeli riječi osude, poručujući da je takva koalicija, kako kaže Mišo Relota, „srljanje u mrak i potpuno pogrešan smjer“.
„Ne bismo im preporučili da testiraju hrvatsku odlučnost u obrani političkog subjektiviteta i nacionalnog dostojanstva“, navodi Relota.
„BiH može biti stabilna i funkcionalna samo ako se uvažava politički subjektivitet, konstitutivnost“, ocjenjuje predsjednik HDZ 1990 Božo Ljubić.
Zlatko Lagumdžija, predsjednik SDP-a, izjavio je u četvrtak kako su Draganu Čoviću, lideru HDZ BiH, ponuđene različite opcije, koje nije želio otkriti. Na sastancima sa Čovićem najviše je bilo govora o predsjedavajućem Vijeća ministara BiH.
„Ono što nam je jasno rečeno - to mora biti Hrvat iz HDZ-a, to je gospodin Čović rekao vrlo jasno, odnosno neko koga će oni delegirati. To je za nas apsolutno neprihvatljivo“, kaže Lagumdžija.
Za oba HDZ-a je neprihvatljivo to što se Lagumdžijin izbor svodi na Stranku Radom za boljitak i HSP, za koje tvrde da nisu dobili podršku hrvatskog biračkog tijela.
Uprkos tome, predsjednik HSP-a Zvonko Jurišić za naš radio ističe da se u SDP-ovoj platformi nalaze načela za koja su se zalagale stranke sa hrvatskim predznakom. Istovremeno, Jurišić podržava nepisano pravilo da Hrvat bude na čelu Vijeća ministara.
„A nije nužno da bude iz HDZ-a BiH“, naglašava.
Nema miješanja sa strane
Ocjenu o ponuđenoj platformi SDP-a dao je i SNSD, čiji je lider Milorad Dodik poslije izbora najavio koaliciju sa HDZ-om BiH.
„Ukoliko je ovakva odluka SDP-a, to bi onda značilo potpunu blokadu formiranja vlasti na nivou BiH“, kaže potpredsjednik te stranke Igor Radojičić.
Predstavnici međunarodne zajednice u više navrata su ponovili kako je za napredak Bosne i Hercegovine na njenom evropskom putu, najznačajnije što skorije formiranje vlasti.
Miješanja u to ko će činiti buduću koaliciju neće biti. To je ponovio i američki ambasador u BiH Patrik Mun, koji važnim smatra da ta koalicija bude što jača kako bi zemlju mogla voditi naprijed.
Na pitanje, da li se boji blokada ukoliko buduća vlast bude formirana bez onih stranaka koje su osvojile najveći broj glasova hrvatskog biračkog tijela, Mun odgovara:
„Vlada SAD-a zaista daje čvrstu podršku pravima i izgledima Hrvata u BiH. Mi ćemo i dalje nastaviti to raditi, i raditi sa svim hrvatskim političkim liderima.“
Kako će izgledati buduća koalicija, hoće li ona biti matematička ili programska, u ovom trenutku teško je prognozirati. Sve dosadašnje su nastajale po principu podjele funkcija, bez jasnih programa, što je rezultovalo stagnacijom zemlje. Istovremeno, ne treba zanemariti činjenicu kako su HDZ BiH i HDZ 1990 dobile povjerenje hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini.
U ovakvoj konstalaciji odnosa postavlja se pitanje hoće li biti moguće postići kompromis. Na ovo pitanje odgovara Tanja Topić, analitičarka:
„U BiH kompromis se smatra kao nužno zlo, kao slabost. Mislim da će jako teško, s obzirom kako se kompromis shvata, biti moguće u ovoj zemlji postići neku vrstu kompromisa.“