Tužilaštva Bosne i Hercegovine i Srbije utvrdila su platformu kojom se želi unaprijediti saradnja, uz ostalo i u cilju sprečavanja slučajeva paralelnih istraga o istim slučajevima u dvije države. Šta će platforma značiti u praksi?
Glavni tužilac Bosne i Hercegovine Milorad Barašin i srbijanski tužilac za ratne zločine Vladimir Vukčević utvrdili su Platformu o osnovnim principima međusobne saradnje tužilaštava.
Kako je saopšteno, dogovor je postignut u želji da se unaprijedi dosadašnja suradnja dva Tužilaštva, a prije svega spriječi nekažnjavanje počinilaca ratnih zločina. Predstavnici dvaju Tužilaštava dogovorili su se i o unapređenju saradnje u radu na postojećim predmetima kako bi se izbjegle paralelne istrage.
Platforma o osnovnim principima međusobne saradnje između Tužilaštava za ratne zločine BiH i Srbije predstavlja dogovor na stručnom nivou koji je definisan u pet tačaka.
Kako je saopšteno, obje strane su saglasne da se riješe otvorena pitanja u međusobnoj saradnji što bi doprinijelo procesu pomirenja u regionu, ali i unapređenju državnih odnosa i zadovoljenju pravde za žrtve. Portparol Tužilastva BiH, Selma Hećimović, o drugim tačkama dogovora kaže:
„Obje strane su saglasne da će u postupcima krivičnog gonjenja u predmetima ratnih zločina i krivičnim djelima protiv međunarodnog humanitarnog prava, primjenjivati svoje domaće pravo. Obje strane su saglasne da nastave razmjenu informacija u skladu sa Memorandumom o saradnji i pomoći u procesuiranju svih oblika teškog kriminala, te da traže način za poboljšanje saradnje u predmetima ratnih zločina kroz zaključivanje sporazuma o saradnji u progonu počinilaca krivičnih djela ratnog zločina kao pravnog okvira za saradnju na konkretnim predmetima. Također, obje strane naglašavaju potrebu za potpisivanjem sporazuma o formiranju zajedničkih istražnih timova radi efikasnosti i ekonomičnosti postupaka za pojedinačne slučajeve i radi sprečavanja budućih paralelnih istraga.“
Jedna od tačaka dogovorenog jeste da će zemlje u krivičnim postupcima ratnih zločina i krivičnim djelima protiv međunarodnog humanitarnog prava primjenjivati domaće pravo. S obzirom da Srbija i BiH trenutno imaju različite krivične zakone, u Tužilstvu za ratne zločine Srbije upitali smo da li će to biti smetnja. Portparol Bruno Vekarić odgovara:
„Svakako ćemo gledati da prevaziđemo sve te tehničke probleme zbog dva različita sistema. Bitno je da postoji dobra volja. I Srbija se približava sličnom sistemu vrlo brzo, doduše verovatno tek od 1. januara sledeće godine, i tada će sve to postati kompatibilno. Bitno je da se u ovom trenutku, u skladu sa postojećim zakonodavstvima, nađe neki zajednički jezik. Taj zajednički jezik će se naći kroz primenu određenih normi u okviru određenih akata koji se budu dogovorili eventualno.“
Dogovorenu platformu svakako treba pozdraviti, ali ovaj dokument se mora pretočiti i u konkretan sporazum i obezbijediti mehanizme da on bude i efikasan, ističe Sinan Alić iz NGO Forum građana Tuzle. Alić dodaje da se na dogovor suviše dugo čekalo, te kako nije jasno šta će biti sa procesima koji su već otvoreni:
„Jedan je u sudnici, to je predmet Jurišić, drugi Selim Bešlagić i ostali sa Interpolove potjernice, Dobrovoljačka – stand by aranžman – dakle na čekanju. Vidjećemo. Nije loše ako se tužioci dogovaraju, da dogovore mehanizme da ratni zločini, bez obzira gdje su se dogodili, bez obzira ko su izvršioci, ne budu procesuirani. Puno je vremena prošlo da bi oni taj papir potpisali, iako je Beograd u zadnje dvije godine uporno izbjegavao razgovore na tu temu. Zašto? Vjerovatno iz političkih razloga. A hoće li ovaj protokol, ili kako se zove, Dubrovački papir, promijeniti, vidjećemo nakon susreta predstavnika Ministarstava pravde BiH i Srbije, kada oni moraju dogovoriti mehanizme kako će okončati predmet Jurišić, kako će okončati predmet Bešlagić i ostali, kako će otvoriti ubuduće nove predmete.“
Vekarić kaže da je u ovom trenutku nezahvalno govoriti o konkretnim predmetima, ali da bi se uskoro i ovo pitanje moglo riješiti:
„Ovi akti koji se nameravaju potpisati u budućnosti, pomoći će da se i takve otvorene teme, otvorena pitanja koja su do sada na neki način delila naša pravosuđa, čak izgleda i političke elite, prevaziđu. Mislim da je važnije od svega da jednostavno objavimo frontalni rat ratnim zločincima, bez obzira koje su nacionalnosti i mislim da u tom smislu svi razmišljamo. Videćemo kako će se to u praksi primeniti.“
Koliko se za sada zna, predstavnici Ministarstva pravde i glavni tužilac za ratne zločine Srbije sa bh. kolegama o ovim pitanjima trebali bi razgovarati na sastanku u Sarajevu koji je najavljen za 29. jun.
Kako je saopšteno, dogovor je postignut u želji da se unaprijedi dosadašnja suradnja dva Tužilaštva, a prije svega spriječi nekažnjavanje počinilaca ratnih zločina. Predstavnici dvaju Tužilaštava dogovorili su se i o unapređenju saradnje u radu na postojećim predmetima kako bi se izbjegle paralelne istrage.
Platforma o osnovnim principima međusobne saradnje između Tužilaštava za ratne zločine BiH i Srbije predstavlja dogovor na stručnom nivou koji je definisan u pet tačaka.
Obje strane naglašavaju potrebu za potpisivanje sporazuma o formiranju zajedničkih istražnih timova radi efikasnosti i ekonomičnosti postupaka za pojedinačne slučajeve i radi sprečavanja budućih paralelnih istraga.
Kako je saopšteno, obje strane su saglasne da se riješe otvorena pitanja u međusobnoj saradnji što bi doprinijelo procesu pomirenja u regionu, ali i unapređenju državnih odnosa i zadovoljenju pravde za žrtve. Portparol Tužilastva BiH, Selma Hećimović, o drugim tačkama dogovora kaže:
„Obje strane su saglasne da će u postupcima krivičnog gonjenja u predmetima ratnih zločina i krivičnim djelima protiv međunarodnog humanitarnog prava, primjenjivati svoje domaće pravo. Obje strane su saglasne da nastave razmjenu informacija u skladu sa Memorandumom o saradnji i pomoći u procesuiranju svih oblika teškog kriminala, te da traže način za poboljšanje saradnje u predmetima ratnih zločina kroz zaključivanje sporazuma o saradnji u progonu počinilaca krivičnih djela ratnog zločina kao pravnog okvira za saradnju na konkretnim predmetima. Također, obje strane naglašavaju potrebu za potpisivanjem sporazuma o formiranju zajedničkih istražnih timova radi efikasnosti i ekonomičnosti postupaka za pojedinačne slučajeve i radi sprečavanja budućih paralelnih istraga.“
Jedna od tačaka dogovorenog jeste da će zemlje u krivičnim postupcima ratnih zločina i krivičnim djelima protiv međunarodnog humanitarnog prava primjenjivati domaće pravo. S obzirom da Srbija i BiH trenutno imaju različite krivične zakone, u Tužilstvu za ratne zločine Srbije upitali smo da li će to biti smetnja. Portparol Bruno Vekarić odgovara:
„Svakako ćemo gledati da prevaziđemo sve te tehničke probleme zbog dva različita sistema. Bitno je da postoji dobra volja. I Srbija se približava sličnom sistemu vrlo brzo, doduše verovatno tek od 1. januara sledeće godine, i tada će sve to postati kompatibilno. Bitno je da se u ovom trenutku, u skladu sa postojećim zakonodavstvima, nađe neki zajednički jezik. Taj zajednički jezik će se naći kroz primenu određenih normi u okviru određenih akata koji se budu dogovorili eventualno.“
Predstavnici Ministarstava pravde BiH i Srbije moraju dogovoriti mehanizme kako će okončati predmet Jurišić, kako će okončati predmet Bešlagić i ostali, kako će otvoriti ubuduće nove predmete..
Dogovorenu platformu svakako treba pozdraviti, ali ovaj dokument se mora pretočiti i u konkretan sporazum i obezbijediti mehanizme da on bude i efikasan, ističe Sinan Alić iz NGO Forum građana Tuzle. Alić dodaje da se na dogovor suviše dugo čekalo, te kako nije jasno šta će biti sa procesima koji su već otvoreni:
„Jedan je u sudnici, to je predmet Jurišić, drugi Selim Bešlagić i ostali sa Interpolove potjernice, Dobrovoljačka – stand by aranžman – dakle na čekanju. Vidjećemo. Nije loše ako se tužioci dogovaraju, da dogovore mehanizme da ratni zločini, bez obzira gdje su se dogodili, bez obzira ko su izvršioci, ne budu procesuirani. Puno je vremena prošlo da bi oni taj papir potpisali, iako je Beograd u zadnje dvije godine uporno izbjegavao razgovore na tu temu. Zašto? Vjerovatno iz političkih razloga. A hoće li ovaj protokol, ili kako se zove, Dubrovački papir, promijeniti, vidjećemo nakon susreta predstavnika Ministarstava pravde BiH i Srbije, kada oni moraju dogovoriti mehanizme kako će okončati predmet Jurišić, kako će okončati predmet Bešlagić i ostali, kako će otvoriti ubuduće nove predmete.“
Vekarić kaže da je u ovom trenutku nezahvalno govoriti o konkretnim predmetima, ali da bi se uskoro i ovo pitanje moglo riješiti:
„Ovi akti koji se nameravaju potpisati u budućnosti, pomoći će da se i takve otvorene teme, otvorena pitanja koja su do sada na neki način delila naša pravosuđa, čak izgleda i političke elite, prevaziđu. Mislim da je važnije od svega da jednostavno objavimo frontalni rat ratnim zločincima, bez obzira koje su nacionalnosti i mislim da u tom smislu svi razmišljamo. Videćemo kako će se to u praksi primeniti.“
Koliko se za sada zna, predstavnici Ministarstva pravde i glavni tužilac za ratne zločine Srbije sa bh. kolegama o ovim pitanjima trebali bi razgovarati na sastanku u Sarajevu koji je najavljen za 29. jun.