Dolaskom jeseni došle su i nove brige, naročito za roditelje koji spremaju djecu za novu školsku godinu. Septembar je mjesec kada i domaći proizdvođači uglavnom najavljuju nova poskupljenja, i to osnovnih životnih namirnica.
Muharem i Suada Kovačević imaju osmero djece. Povratnici su u selo Kotorsko nadomak Doboja. Oboje su nezaposleni. Jedini stalni prihod im je 140 KM dječijeg dohotka mjesečno. Kako bi prehranio porodicu Muharem radi teške fizičke poslove za dnevnicu od 20-tak maraka:
„Kad me neko zovne da idem raditi, ja idem da radim. To radiš dva dana, deset ne radiš. Ja izbirljiv nisam, samo kad se zovnem, idem. Drugog ti nema.“
Iako nijedno od osmero djece nije punoljetno, Suada kaže kako samo troje djece ima pravo na dječiji dodatak:
„Primam 140 maraka dječijeg dodatka na troje djece. Više nema pravo. Od tog živimo. Suprug kad negdje radi, nekako se krpimo. Ali teško. Jedva."
Porodica Kovačević dijeli sudbinu većine porodica u BiH. Početak školske godine mnogim roditeljima isprazni kućne budžete.
Roditelji kažu kako je sve skupo - od knjiga, preko ruksaka, do odjevnih predmeta:
„Za njih dvoje treba jedna prosječna plata da se odvoji da bi se sada oni sada spremili u školu.“
„Svake godine sve je skuplje. Jedino za prvi razred se dobije besplatno, drugo ništa.“
„Činjenica je da se na našim prostorima država ne bavi adekvatno tim problemom.“
Nikad gore
Prosječna plata u BiH iznosi oko 800 maraka, a minimalna, koju prima većina zaposlenih građana, kreće se od 350 do 500 KM. Većina građana BiH nalazi se na ili ispod granice siromaštva. I dok je broj nezaposlenih viši od pola miliona, radna mjesta se gase, jer preduzeća propadaju jedno za drugim.
Međutim, predstavnike vlasti ne zanima u kakvoj državi žive oni koji su ih izabrali na pozicije. Najugroženiji su penzioneri, kojima se penzije godinama nisu značajnije povećale uprkos stalnom rastu cijena:
„Penzioneri su obični jadnici. Nikad im gore nije bilo.“
„Mala penzija, ne može biti manja. Kraj s krajem jedva, jedva.“
U boljoj situaciji nisu ni radnici. Većina njih je, usljed loše i kriminalne privatizacije, ostala na ulici tražeći svoja prava upravo na asfaltu:
„Ja sam ostarila, ima troje djece i ne mogu živjeti. Stid me živjeti tako, ali moram.“
„Od majkine penzije ne mogu živjeti, ne mogu dijete školovati. Invalidnina jeste mala. Dovoljna mi je samo da pokrijem troškove komunalnog - i ništa više.“
Neosnovana poskupljenja
S druge strane, kako to biva svakog septembra, na sceni su najave o novim poskupljenjima osnovnih životnih namirnica. Poljoprivrednici kažu kako se suša naročito odrazila na usjeve kukuruza. Sekretar Udruženja poljoprivrednika BiH Sead Jeleč smatra kako će ipak doći do poskupljenja mlijeka i mesa.
„Suša je uzela svoj danak tako da će se to osjetiti na cijeni stočnih proizvoda jer će poskupjeti ono sve što ulazi u cijenu mlijeka i u cijenu mesa kroz stočnu hranu“, kaže Jeleč.
Najave o novom poskupljenju naišle su na oštre reakcije potrošača:
„Ja moram kupiti hljeb, mlijeko svaki dan ili svaki drugi dan. Očajni smo.“
„Rade šta im je volja, i to je to. Mi trpimo.“
„Skupo je, a viču stalno da je brašno pojeftinilo, a hljeb ista cijena. Gladan sam.“
Prema riječima Mehe Alića iz federalnog Udruženja pekara, do poskupljenja pekarskih proizvoda još uvijek neće doći.
„Jer su cijene osnovne sirovine stabilne. Jeste da u značajno porasle cijene energanata, ali u ovom trenutku mislim da nema nikakve potrebe za bilo kakvom korekcijom cijena pekarskih proizvoda“, navodi Alić.
Predsjednica Kluba potrošača Hercegovačko-neretvanskog kantona Fadila Hadžić ističe kako su nova poskupljenja neosnovan udar na džepove građana.
„To je zamka, jer mi smo proveli anketu među građanima, pa nam je odgovorio jedan građanin: ’Ja sam kupovao jednu štrucu, sad ću kupovati pola, pa će onda biti četvrtina, a onda možda neću moći nijednu kupiti.’“, prepričava Fadila Hadžić.
Divljanje cijena osnovnih životnih namirnica i najave novih poskupljenja, a naročito hljeba, dokazuje da je stanje bezvlašća rezultiralo potpunim otkazivanjem kontrole svih institucija u BiH. Ekonomski analitičar Duljko Hasić smatra kako će se ove jeseni u BiH osjetiti prave posljedice svjetske ekonomske krize.
„Kao ulje na vatru, došla je i nezapamćena suša koja je pogodila ne samo BiH nego i zemlje najveće žitnice. I to će prouzrokovati enormno povećanje cijena hrane“, upozorava Hasić.
Šutnja političkih stranka koje su dobile mandat za formiranje vlasti o enormnim poskupljenjima i najavama novih poskupljenja hljeba i ostalih osnovnih životnih namirnica, komunalnih usluga i naftnih prerađevina dokazuje da su građani ponovo prevareni i da izabrani zvaničnici rade samo u ličnom interesu ostvarivanja što boljih pozicija za novo četverogodišnje pljačkanje i ponižavanje obespravljenih građana.
Muharem i Suada Kovačević imaju osmero djece. Povratnici su u selo Kotorsko nadomak Doboja. Oboje su nezaposleni. Jedini stalni prihod im je 140 KM dječijeg dohotka mjesečno. Kako bi prehranio porodicu Muharem radi teške fizičke poslove za dnevnicu od 20-tak maraka:
„Kad me neko zovne da idem raditi, ja idem da radim. To radiš dva dana, deset ne radiš. Ja izbirljiv nisam, samo kad se zovnem, idem. Drugog ti nema.“
Iako nijedno od osmero djece nije punoljetno, Suada kaže kako samo troje djece ima pravo na dječiji dodatak:
„Primam 140 maraka dječijeg dodatka na troje djece. Više nema pravo. Od tog živimo. Suprug kad negdje radi, nekako se krpimo. Ali teško. Jedva."
Porodica Kovačević dijeli sudbinu većine porodica u BiH. Početak školske godine mnogim roditeljima isprazni kućne budžete.
Roditelji kažu kako je sve skupo - od knjiga, preko ruksaka, do odjevnih predmeta:
„Za njih dvoje treba jedna prosječna plata da se odvoji da bi se sada oni sada spremili u školu.“
„Svake godine sve je skuplje. Jedino za prvi razred se dobije besplatno, drugo ništa.“
„Činjenica je da se na našim prostorima država ne bavi adekvatno tim problemom.“
Nikad gore
Prosječna plata u BiH iznosi oko 800 maraka, a minimalna, koju prima većina zaposlenih građana, kreće se od 350 do 500 KM. Većina građana BiH nalazi se na ili ispod granice siromaštva. I dok je broj nezaposlenih viši od pola miliona, radna mjesta se gase, jer preduzeća propadaju jedno za drugim.
Međutim, predstavnike vlasti ne zanima u kakvoj državi žive oni koji su ih izabrali na pozicije. Najugroženiji su penzioneri, kojima se penzije godinama nisu značajnije povećale uprkos stalnom rastu cijena:
„Penzioneri su obični jadnici. Nikad im gore nije bilo.“
„Mala penzija, ne može biti manja. Kraj s krajem jedva, jedva.“
U boljoj situaciji nisu ni radnici. Većina njih je, usljed loše i kriminalne privatizacije, ostala na ulici tražeći svoja prava upravo na asfaltu:
„Ja sam ostarila, ima troje djece i ne mogu živjeti. Stid me živjeti tako, ali moram.“
„Od majkine penzije ne mogu živjeti, ne mogu dijete školovati. Invalidnina jeste mala. Dovoljna mi je samo da pokrijem troškove komunalnog - i ništa više.“
Neosnovana poskupljenja
S druge strane, kako to biva svakog septembra, na sceni su najave o novim poskupljenjima osnovnih životnih namirnica. Poljoprivrednici kažu kako se suša naročito odrazila na usjeve kukuruza. Sekretar Udruženja poljoprivrednika BiH Sead Jeleč smatra kako će ipak doći do poskupljenja mlijeka i mesa.
„Suša je uzela svoj danak tako da će se to osjetiti na cijeni stočnih proizvoda jer će poskupjeti ono sve što ulazi u cijenu mlijeka i u cijenu mesa kroz stočnu hranu“, kaže Jeleč.
„Skupo je, a viču stalno da je brašno pojeftinilo, a hljeb ista cijena. Gladan sam.“
Najave o novom poskupljenju naišle su na oštre reakcije potrošača:
„Ja moram kupiti hljeb, mlijeko svaki dan ili svaki drugi dan. Očajni smo.“
„Rade šta im je volja, i to je to. Mi trpimo.“
„Skupo je, a viču stalno da je brašno pojeftinilo, a hljeb ista cijena. Gladan sam.“
Prema riječima Mehe Alića iz federalnog Udruženja pekara, do poskupljenja pekarskih proizvoda još uvijek neće doći.
„Jer su cijene osnovne sirovine stabilne. Jeste da u značajno porasle cijene energanata, ali u ovom trenutku mislim da nema nikakve potrebe za bilo kakvom korekcijom cijena pekarskih proizvoda“, navodi Alić.
Predsjednica Kluba potrošača Hercegovačko-neretvanskog kantona Fadila Hadžić ističe kako su nova poskupljenja neosnovan udar na džepove građana.
„To je zamka, jer mi smo proveli anketu među građanima, pa nam je odgovorio jedan građanin: ’Ja sam kupovao jednu štrucu, sad ću kupovati pola, pa će onda biti četvrtina, a onda možda neću moći nijednu kupiti.’“, prepričava Fadila Hadžić.
Divljanje cijena osnovnih životnih namirnica i najave novih poskupljenja, a naročito hljeba, dokazuje da je stanje bezvlašća rezultiralo potpunim otkazivanjem kontrole svih institucija u BiH. Ekonomski analitičar Duljko Hasić smatra kako će se ove jeseni u BiH osjetiti prave posljedice svjetske ekonomske krize.
„Kao ulje na vatru, došla je i nezapamćena suša koja je pogodila ne samo BiH nego i zemlje najveće žitnice. I to će prouzrokovati enormno povećanje cijena hrane“, upozorava Hasić.
Šutnja političkih stranka koje su dobile mandat za formiranje vlasti o enormnim poskupljenjima i najavama novih poskupljenja hljeba i ostalih osnovnih životnih namirnica, komunalnih usluga i naftnih prerađevina dokazuje da su građani ponovo prevareni i da izabrani zvaničnici rade samo u ličnom interesu ostvarivanja što boljih pozicija za novo četverogodišnje pljačkanje i ponižavanje obespravljenih građana.