Romi u Bosni i Hercegovini predstavljaju najmnogobrojniju kategoriju stanovništva iz reda manjinskih naroda. Činjenica je da se mali broj romske omladine školuje u srednjim školama, a samo nekolicina odlučuje da svoje znanje usavršava na fakultetima. No, ima i onih koji nastoje poboljšati svoje životne prilike. Istina, ponekad im treba više truda jer se istovremeno suočavaju i sa predrasudama, ali uz malo dobre volje ništa nije nemoguće.
Jasmin Hasanović je 25-godišnji Sarajlija i student treće godine Fakulteta kriminalističkih nauka. Kaže da ga je želja da postane policajac podstakla da nakon srednje škole upiše fakultet:
„Želja mi je uvijek u suštini bila da postanem ili fudbaler ili policajac. Tu viziju sam imao uvijek ispred očiju i želio sam da uspijem nešto i da pokažem da ja kao Rom mogu nešto uspjeti - ne samo za moju porodicu nego da pokažem prijateljima Romima da postoji bolji život.“
Jasmin je svojim primjerom pokazao i najbližim da je važno širiti znanje:
„Moja braća i sestre su završili osnovno i srednje obrazovanje. Sestra se jedan udala, dok druga sestra je odlučila da završi srednju školu i sljedeće godine se upiše na fakultet. Ima dosta prijatelja oko sebe koji su bili nepismeni, pa su svi oni počeli vanredno školovanje.“
Još jedan svijetli primjer predstavlja Dragana Seferović. Sa svojih 19 godina završila je Srednju tekstilnu školu, a trenutno pohađa i Srednju muzičku školu. Dragana već ima svoju viziju budućnosti:
„Moja želja je da svoje znanje koje sad trenutno imam i koje usavršavama prenesem na mlađu generaciju, znači na djecu, tako da me više vuče da budem profesor baleta. U BiH pa ni u Hrvatskoj nema nijedna akademija za balet, tako da sam odlučila da nekako u Njemačkoj pokušam.“
Strah od drugačijih pogleda
Navedeni primjeri su samo mali znak da ima određeni broj romske omladine koja po završetku srednje škole upisuje fakultet. Međutim, problem je što se većina njih ne izjašnjavaju kao Romi jer postoji strah da ih društvo počne drugačije tretirati. Sanela Bešić, koordinatorica Romskog informativnog centra iz Sarajeva:
„Postoje razlozi zašto se mnogi ljudi ne izjašnjavaju - stide se, boje se da će ih ljudi gledati na drugačiji način. Ja sam prije par dana imala priliku da razgovaram s jednim srednjoškolcem. U priči oko evidentiranja, on kaže: ’Sve, samo nemoj javno. Zamisli da moji drugovi saznaju da sam ja Rom. Onda bi bilo sve negativno. Ne znam da li bi se više družili sa mnom.’“
Za razliku od susjednih zemalja, BiH se ne može pohvaliti brojem upisanih Roma na fakultete:
„Poražavajuća je činjenica - podaci iz regije kažu da imate, recimo, u Srbiji 100, 200 studenata. Ja to za Bosnu ne mogu da kažem.“
Udruženje „Obrazovanje gradi BiH“ je nevladina, neprofitna organizacija koja djeluje u cilju pružanja moralne i materijalne potpore svim mladim državljanima ove zemlje. U programu stipendiranja su uključeni i romski omladinci, kaže projekt menadžer Mehmed Agić:
„Do sada je prošlo 335 romskih učenika i studenata. U ovoj godini računamo da ćemo zadovoljiti obrazovne potrebe mladih Roma u BiH sa još najmanje 115 korisnika naših usluga.“
Najbrojniji i najugroženiji
Mnoga istraživanja pokazuju da su Romi, kao najbrojnija nacionalna manjina u BiH, istovremeno i socijalno najugroženija. Stoga je država poduzela konkretne planske aktivnosti. Za tačno mjesec dana, Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice počinje s akcionim planom evidentiranja potreba Roma, i to iz oblasti zapošljavanja, stambenog zbrinjavanja, zdravstvene zaštite i obrazovanja.
Saliha Đuderija, pomoćnica ministra za ljudska prava i izbjeglice:
„Proces evidentiranja Roma planirano je da počne 23. 11. Poredali smo ciljeve, definisali sadašnje zakonske okvire koji postoje, pomažući sada našim partnerima da unutar lokalnih zajednica, po pravilima koja su definisana unaprijed, sredstva budu implementirana.“
Uz pomoć države i nevladinog sektora, broj romske omladine se zasigurno može povećati i na fakultetima. Najbitnije je da Romi otklone predrasude koje imaju prema sebi samima, te da imaju jasan cilj u životu, riječi su naše mlade sagovornice, Dragane Seferović:
„Trebaju naći svoj cilj u životu i da ga slijede. I ako imaš neku poteškoću, samo prati svoj cilj i idi ka tome.“
Od 55.000 studenata u Sarajevu samo nekoliko njih se izjašnjavaju kao Romi. Dok se država, nevladine organizacije i ostali bore da se to promijeni, jedino što je sigurno je da će Romi dobiti svog najmlađeg kriminalistu - Jasmina Hasanovića.
Jasmin Hasanović je 25-godišnji Sarajlija i student treće godine Fakulteta kriminalističkih nauka. Kaže da ga je želja da postane policajac podstakla da nakon srednje škole upiše fakultet:
„Želja mi je uvijek u suštini bila da postanem ili fudbaler ili policajac. Tu viziju sam imao uvijek ispred očiju i želio sam da uspijem nešto i da pokažem da ja kao Rom mogu nešto uspjeti - ne samo za moju porodicu nego da pokažem prijateljima Romima da postoji bolji život.“
Jasmin je svojim primjerom pokazao i najbližim da je važno širiti znanje:
„Moja braća i sestre su završili osnovno i srednje obrazovanje. Sestra se jedan udala, dok druga sestra je odlučila da završi srednju školu i sljedeće godine se upiše na fakultet. Ima dosta prijatelja oko sebe koji su bili nepismeni, pa su svi oni počeli vanredno školovanje.“
Još jedan svijetli primjer predstavlja Dragana Seferović. Sa svojih 19 godina završila je Srednju tekstilnu školu, a trenutno pohađa i Srednju muzičku školu. Dragana već ima svoju viziju budućnosti:
„Moja želja je da svoje znanje koje sad trenutno imam i koje usavršavama prenesem na mlađu generaciju, znači na djecu, tako da me više vuče da budem profesor baleta. U BiH pa ni u Hrvatskoj nema nijedna akademija za balet, tako da sam odlučila da nekako u Njemačkoj pokušam.“
Strah od drugačijih pogleda
Navedeni primjeri su samo mali znak da ima određeni broj romske omladine koja po završetku srednje škole upisuje fakultet. Međutim, problem je što se većina njih ne izjašnjavaju kao Romi jer postoji strah da ih društvo počne drugačije tretirati. Sanela Bešić, koordinatorica Romskog informativnog centra iz Sarajeva:
„Postoje razlozi zašto se mnogi ljudi ne izjašnjavaju - stide se, boje se da će ih ljudi gledati na drugačiji način. Ja sam prije par dana imala priliku da razgovaram s jednim srednjoškolcem. U priči oko evidentiranja, on kaže: ’Sve, samo nemoj javno. Zamisli da moji drugovi saznaju da sam ja Rom. Onda bi bilo sve negativno. Ne znam da li bi se više družili sa mnom.’“
Za razliku od susjednih zemalja, BiH se ne može pohvaliti brojem upisanih Roma na fakultete:
„Poražavajuća je činjenica - podaci iz regije kažu da imate, recimo, u Srbiji 100, 200 studenata. Ja to za Bosnu ne mogu da kažem.“
Udruženje „Obrazovanje gradi BiH“ je nevladina, neprofitna organizacija koja djeluje u cilju pružanja moralne i materijalne potpore svim mladim državljanima ove zemlje. U programu stipendiranja su uključeni i romski omladinci, kaže projekt menadžer Mehmed Agić:
„Do sada je prošlo 335 romskih učenika i studenata. U ovoj godini računamo da ćemo zadovoljiti obrazovne potrebe mladih Roma u BiH sa još najmanje 115 korisnika naših usluga.“
Najbrojniji i najugroženiji
Mnoga istraživanja pokazuju da su Romi, kao najbrojnija nacionalna manjina u BiH, istovremeno i socijalno najugroženija. Stoga je država poduzela konkretne planske aktivnosti. Za tačno mjesec dana, Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice počinje s akcionim planom evidentiranja potreba Roma, i to iz oblasti zapošljavanja, stambenog zbrinjavanja, zdravstvene zaštite i obrazovanja.
Saliha Đuderija, pomoćnica ministra za ljudska prava i izbjeglice:
„Proces evidentiranja Roma planirano je da počne 23. 11. Poredali smo ciljeve, definisali sadašnje zakonske okvire koji postoje, pomažući sada našim partnerima da unutar lokalnih zajednica, po pravilima koja su definisana unaprijed, sredstva budu implementirana.“
Uz pomoć države i nevladinog sektora, broj romske omladine se zasigurno može povećati i na fakultetima. Najbitnije je da Romi otklone predrasude koje imaju prema sebi samima, te da imaju jasan cilj u životu, riječi su naše mlade sagovornice, Dragane Seferović:
„Trebaju naći svoj cilj u životu i da ga slijede. I ako imaš neku poteškoću, samo prati svoj cilj i idi ka tome.“
Od 55.000 studenata u Sarajevu samo nekoliko njih se izjašnjavaju kao Romi. Dok se država, nevladine organizacije i ostali bore da se to promijeni, jedino što je sigurno je da će Romi dobiti svog najmlađeg kriminalistu - Jasmina Hasanovića.