BiH je jedina država u regionu koja nema zakon o restituciji i denacionalizaciji. Usvojenim Zakonom o otkupu nacionalizovanih stanova, kojim je predviđeno da stanove otkupljuju korisnici a ne stvarni vlasnici, stvari su se i pogoršale. Od Dejtona do danas vjerske zajednice, ali i pojedinci čekaju usvajanje ovog zakona u nadi da će tada moći vratiti bar dio oduzete imovine.
Zbog nepostojanja zakona o restituciji i denacionalizaciji vjerske zajednice nisu mogle vratiti oduzetu imovinu, a većinu ove imovine opštine su mahom prodale, kaže pravni zastupnik vakufske direkcije Esad Hrvačić.
„Država je uspjela da proda sve vakufske stanove, a mi se ozbiljno pripremamo za jedan ozbiljan sudski spor protiv Vlade Federacije da se osuđuje jer nisu obezbijedili, imaju zakonsku obavezu. Mi ćemo vjerovatno ustati sa tužbom da nam se isplati naša imovina“, navodi Hrvačić.
Iako su svjesni da ovu imovinu neće moći vratiti, Srpska pravoslavna crkva ne želi odustati od Bogoslovije. Pripada Sabornoj crkvi i nalazi se u središtu Sarajeva. Trenutno je u zgradi smješten Ekonomski fakultet.
Prije pola godine, a uvažavajući zahtjev crkve, Vlada FBiH je usvojila Nacrt protokola o izgradnji nove zgrade Ekonomskog fakulteta. Međutim, tražeći sagovornika iz Vlade, saznali smo da niko ne zna ko je potpisao protokol, niti u čijoj je nadležnosti. Prema riječima paroha sarajevskog Vanje Jovanovia, ne vjeruje da bi Bogoslovija uskoro mogla biti vraćena crkvi.
„To je izjava u kojoj se ne spominje zašto je ona pisana, zašto je trebala biti pisana, nemate nekakve posebne rokove - i ono što je takođe znak da ona neće biti ostvarena jeste što uopšte u toku ove godine nije u budžetu predviđeno da se radi po toj izjavi, da se izradi nekakav plan“, kaže paroh Jovanović.
Nedostatak političke volje
Oduzeta imovina nije vraćena ni Katoličkoj crkvi. Sestre milosrdnice sv. Vinka Paulskog ne mogu ući u zgradu samostana koji se nalazi pored sarajevske Katedrale. Također, nije im vraćen ni Zavod sv. Augustina, zgrada u kojoj je smještena Muzička akademija u Sarajevu.
Ekonom Vrhbosanske nadbiskupije Luka Kesedžić kaže kako im je oduzeto na desetine objekata i zemljišta.
„Općina je rasprodala naše stanove po pitanju stanarskog prava. Mi imamo katehetski ured koji je podstanar u jednoj od naših kuća, a ima zgrada katehetski ured - ne možemo je vratiti. Imamo na Popovome gaju, tamo gdje smo imali kapelicu koju je prije rata devastiralo vrijeme, ali u ratu je namjerno devastirana i na toj kapelici je napravio čovjek kuću. To bi bio slučaj Fate Orlović“, kaže Luka Kesedžić.
Jevrejska imovina oduzeta nakon Drugog svjetskog rata nikada nije vraćena kako Jevrejskoj zajednici, tako ni pojedincima. Potpredsjednik Jevrejske zajednice BiH Danilo Nikolić kaže kako imaju registrovano 40 objekata, između ostalih i zgradu Labenovalencije, koju koristi MUP Kantona Sarajevo.
„Ništa nam nije vraćeno i mi smo, ja mislim, jedina nacionalna i vjerska zajednica koja nije dobila poslije ovog rata nijednog kvadratnog centimetra prostora da joj je vraćeno“, kaže Nikolić.
Čini se, pak, da je donošenje zakona o restituciji i denacionalizaciji samo u interesu vjerskih zajednica i pojedinaca. Paroh Jovanović tvrdi kako bi BiH ovaj zakon odavno imala da postoji politička volja.
„Bilo koji zakon zavisi od finansija. Dakle, zadnju nekakvu riječ daje MMF. Njih ne interesuje kakav je to zakon, oni pitaju koliko to košta. Onda se ovi naši u Bosni silno potrude da naprave nekakve poprilično nenormalne cijene i da stave nekakve jako visoke cifre, ne znam kolike su, da li 60 ili 70 milijardi - možete da napravite novi grad jedan cijeli. Nažalost, od toga nam zavisi zakon konstruktivan i nadam se da na nekoj novoj nepravdi nećemo graditi budućnost", ocjenjuje paroh Jovanović.
Za oduzetu imovinu vlasti su svim vjerskim zajednicama obećale dodjelu zamjenskih objekata. Od toga ništa. Urbanističkim planovima za narednih 10 godina nije predviđena ni marka za izgradnju ovih objekata.
Zbog nepostojanja zakona o restituciji i denacionalizaciji vjerske zajednice nisu mogle vratiti oduzetu imovinu, a većinu ove imovine opštine su mahom prodale, kaže pravni zastupnik vakufske direkcije Esad Hrvačić.
„Država je uspjela da proda sve vakufske stanove, a mi se ozbiljno pripremamo za jedan ozbiljan sudski spor protiv Vlade Federacije da se osuđuje jer nisu obezbijedili, imaju zakonsku obavezu. Mi ćemo vjerovatno ustati sa tužbom da nam se isplati naša imovina“, navodi Hrvačić.
Iako su svjesni da ovu imovinu neće moći vratiti, Srpska pravoslavna crkva ne želi odustati od Bogoslovije. Pripada Sabornoj crkvi i nalazi se u središtu Sarajeva. Trenutno je u zgradi smješten Ekonomski fakultet.
Prije pola godine, a uvažavajući zahtjev crkve, Vlada FBiH je usvojila Nacrt protokola o izgradnji nove zgrade Ekonomskog fakulteta. Međutim, tražeći sagovornika iz Vlade, saznali smo da niko ne zna ko je potpisao protokol, niti u čijoj je nadležnosti. Prema riječima paroha sarajevskog Vanje Jovanovia, ne vjeruje da bi Bogoslovija uskoro mogla biti vraćena crkvi.
„To je izjava u kojoj se ne spominje zašto je ona pisana, zašto je trebala biti pisana, nemate nekakve posebne rokove - i ono što je takođe znak da ona neće biti ostvarena jeste što uopšte u toku ove godine nije u budžetu predviđeno da se radi po toj izjavi, da se izradi nekakav plan“, kaže paroh Jovanović.
Nedostatak političke volje
Oduzeta imovina nije vraćena ni Katoličkoj crkvi. Sestre milosrdnice sv. Vinka Paulskog ne mogu ući u zgradu samostana koji se nalazi pored sarajevske Katedrale. Također, nije im vraćen ni Zavod sv. Augustina, zgrada u kojoj je smještena Muzička akademija u Sarajevu.
Ekonom Vrhbosanske nadbiskupije Luka Kesedžić kaže kako im je oduzeto na desetine objekata i zemljišta.
„Općina je rasprodala naše stanove po pitanju stanarskog prava. Mi imamo katehetski ured koji je podstanar u jednoj od naših kuća, a ima zgrada katehetski ured - ne možemo je vratiti. Imamo na Popovome gaju, tamo gdje smo imali kapelicu koju je prije rata devastiralo vrijeme, ali u ratu je namjerno devastirana i na toj kapelici je napravio čovjek kuću. To bi bio slučaj Fate Orlović“, kaže Luka Kesedžić.
Jevrejska imovina oduzeta nakon Drugog svjetskog rata nikada nije vraćena kako Jevrejskoj zajednici, tako ni pojedincima. Potpredsjednik Jevrejske zajednice BiH Danilo Nikolić kaže kako imaju registrovano 40 objekata, između ostalih i zgradu Labenovalencije, koju koristi MUP Kantona Sarajevo.
„Ništa nam nije vraćeno i mi smo, ja mislim, jedina nacionalna i vjerska zajednica koja nije dobila poslije ovog rata nijednog kvadratnog centimetra prostora da joj je vraćeno“, kaže Nikolić.
Čini se, pak, da je donošenje zakona o restituciji i denacionalizaciji samo u interesu vjerskih zajednica i pojedinaca. Paroh Jovanović tvrdi kako bi BiH ovaj zakon odavno imala da postoji politička volja.
„Bilo koji zakon zavisi od finansija. Dakle, zadnju nekakvu riječ daje MMF. Njih ne interesuje kakav je to zakon, oni pitaju koliko to košta. Onda se ovi naši u Bosni silno potrude da naprave nekakve poprilično nenormalne cijene i da stave nekakve jako visoke cifre, ne znam kolike su, da li 60 ili 70 milijardi - možete da napravite novi grad jedan cijeli. Nažalost, od toga nam zavisi zakon konstruktivan i nadam se da na nekoj novoj nepravdi nećemo graditi budućnost", ocjenjuje paroh Jovanović.
Za oduzetu imovinu vlasti su svim vjerskim zajednicama obećale dodjelu zamjenskih objekata. Od toga ništa. Urbanističkim planovima za narednih 10 godina nije predviđena ni marka za izgradnju ovih objekata.