Republika Srpska priprema se da dostavi Federaciji BiH sporazum u vezi sa pitanjem državne pomoći, popisa i izmjena ustava u dijelu koji se odnosi na presudu suda u Strazburu u slučaju Sejdić-Finci, rekao je nedavno predsjednik tog entiteta Milorad Dodik.
Prema Dodikovoj interpretaciji Dejtonskog sporazuma, sve što je izvan deset izričitih državnih ovlaštenja, mora da bude predmet 'sporazuma strana'.
„RS je strana. I BiH je strana, odnosno Federacija BiH. Prema tome BiH je servis. Znači kada Skupština RS usvoji sporazum, onda može da ide zakon o popisu, zakon o pomoći i ne znam ni ja koji zakon u BiH. Ako nema sporazuma, mi ćemo nakon provedenih procedura biti primorani da te zakone proglasimo neprimjenjivim u RS“, kaže Dodik.
Profesor ustavnog prava iz Sarajeva Kasim Trnka ovakvo tumačenje
Dejtona naziva pojednostavljenim i jednostranim.
Ipak, takve najave iz RS ne čude Trnku - riječ je o već viđenom kontekstu koji minimizira ulogu države i jača poziciju entiteta što vodi ka debelansu koji je uspostavljen u Dejtonu, kaže taj profesor ustavnog prava:
„Država BiH nije savez entiteta, nego je BiH svojim ustavom dodijelila određene kompetencije entitetima kao svojim unutrašnjim, administrativnim jednicama.“
Trnka podsjeća da je poptuno netačna tvrdnja o samo 10 isključivih nadležnosti države - što dokazuje šira interpretacija Ustava BiH, prema kojoj se nadležnosti mogu uspostaviti na tri načina.
Jedan od njih zaista i podrazumijeva dogovor entiteta o prenosu kompetencija, koji onda uključuje njihov sporazum.
„Međutim, Ustav predviđa i dvije druge solucije i kaže: BiH će preuzeti one nadležnosti koje su neohodne radi provođenja aneksa pet do osam Mirovnog sporazuma, a to znači o ljudskim pravima, o izbjeglicima, o spomenicima kulture itd. I onda postoji treća mogućnost, koja se do sada relativno malo koristila, pa kaže: BiH će preuzeti i one nadležnosti i formirati one institucije koje su neophodne radi očuvanja suvereniteta, tertorijalnog integriteta i političke neovisnosti BiH“, kaže Trnka.
Političke parole
Kasim Trnka smatra da najavljeni sporazumi nemaju nikavog uticaja u sferi prava, dok u sferi politike možda mogu imati. Kakav je politički cilj cijele priče, Dodikovi oponenti u RS uopšte ne sumnjaju.
„Radi se o jednom kontinuitetu izbacivanja političkih parola radi podizanja tenzije i stvaranja od samih sebe nacionalnih srpskih junaka. Ovo je junačka epska politika koju SNSD danas praktikuje, a istovremeno u kontinuitetu ta politička stranka i njeni predstavnici identifikuju sebe sa RS“, kaže predsjednik Demokratske partije Dragan Čavić.
Čavić podsjeća Republika Srpska neće imati s kim da potpisuje sporazume o prenosu nadležnosti, jer Federacija BiH neće na to pristati, pa će rezultat ponovo biti stagnacija, nemogućnost dogovora i stalno konfrontiranje - sve dok građani ne shvate da im se politika servira umjesto životnih tema.
U Socijaldemokratskoj partiji BiH smatraju da su nove inicijative iz RS samo još jedan pokušaj da se otežaju ili opstruišu evroatlantske integracije. Poslanica SDP-a u Predstavničkom domu PS BiH Nermina Zaimović - Uzunović podsjeća da u Evropskoj uniji države članice ne daju saglasnost na zakone koje usvoji
Evropski parlament već oni automatski postaju dio pravnog sistema tih zemalja.
„Zbog čega sada vraćati na entitete da bi se oni smilovali da daju svoju saglasnost ili ne daju? Mislim da je to jedan potpuno pogrešan korak, korak ka destrukciji BiH“, kaže Nermina Zaimović - Uzunović.
Za potpredsjednika Narodne Skupštine RS iz Stranke demokratske akcije Ramiza Salkića riječ je o pokušaju destabilizacije BiH, pa i regiona. On smatra da bi cijela ideja mogla imati i podršku, kako kaže, Dodikovih mentora iz Beograda.
„Mislim da se pokušavaju praviti neke paralele na Balkanu, pa tako i u BiH stvarati situaciju neodrživosti i stvarati situaciju u kojoj bi trebalo tražiti neka nova rješenja“, navodi Salkić.
Oponenti Milorada Dodika podsjećaju na činjenicu da su lokalni izbori u BiH sljedeće godine i da na njima treba plasirati neku novu priču. Ona o unutrašnjim i vanjskim neprijateljima, unitarizaciji, tenziji i ugroženosti - uvjerio se predsjednik RS - uvijek je palila.
Prema Dodikovoj interpretaciji Dejtonskog sporazuma, sve što je izvan deset izričitih državnih ovlaštenja, mora da bude predmet 'sporazuma strana'.
„RS je strana. I BiH je strana, odnosno Federacija BiH. Prema tome BiH je servis. Znači kada Skupština RS usvoji sporazum, onda može da ide zakon o popisu, zakon o pomoći i ne znam ni ja koji zakon u BiH. Ako nema sporazuma, mi ćemo nakon provedenih procedura biti primorani da te zakone proglasimo neprimjenjivim u RS“, kaže Dodik.
Profesor ustavnog prava iz Sarajeva Kasim Trnka ovakvo tumačenje
„Država BiH nije savez entiteta, nego je BiH svojim ustavom dodijelila određene kompetencije entitetima", podsjeća profesor ustavnog prava Kasim Trnka.
Dejtona naziva pojednostavljenim i jednostranim.
Ipak, takve najave iz RS ne čude Trnku - riječ je o već viđenom kontekstu koji minimizira ulogu države i jača poziciju entiteta što vodi ka debelansu koji je uspostavljen u Dejtonu, kaže taj profesor ustavnog prava:
„Država BiH nije savez entiteta, nego je BiH svojim ustavom dodijelila određene kompetencije entitetima kao svojim unutrašnjim, administrativnim jednicama.“
Trnka podsjeća da je poptuno netačna tvrdnja o samo 10 isključivih nadležnosti države - što dokazuje šira interpretacija Ustava BiH, prema kojoj se nadležnosti mogu uspostaviti na tri načina.
Jedan od njih zaista i podrazumijeva dogovor entiteta o prenosu kompetencija, koji onda uključuje njihov sporazum.
„Međutim, Ustav predviđa i dvije druge solucije i kaže: BiH će preuzeti one nadležnosti koje su neohodne radi provođenja aneksa pet do osam Mirovnog sporazuma, a to znači o ljudskim pravima, o izbjeglicima, o spomenicima kulture itd. I onda postoji treća mogućnost, koja se do sada relativno malo koristila, pa kaže: BiH će preuzeti i one nadležnosti i formirati one institucije koje su neophodne radi očuvanja suvereniteta, tertorijalnog integriteta i političke neovisnosti BiH“, kaže Trnka.
Političke parole
Kasim Trnka smatra da najavljeni sporazumi nemaju nikavog uticaja u sferi prava, dok u sferi politike možda mogu imati. Kakav je politički cilj cijele priče, Dodikovi oponenti u RS uopšte ne sumnjaju.
„Radi se o jednom kontinuitetu izbacivanja političkih parola radi podizanja tenzije i stvaranja od samih sebe nacionalnih srpskih junaka. Ovo je junačka epska politika koju SNSD danas praktikuje, a istovremeno u kontinuitetu ta politička stranka i njeni predstavnici identifikuju sebe sa RS“, kaže predsjednik Demokratske partije Dragan Čavić.
Čavić podsjeća Republika Srpska neće imati s kim da potpisuje sporazume o prenosu nadležnosti, jer Federacija BiH neće na to pristati, pa će rezultat ponovo biti stagnacija, nemogućnost dogovora i stalno konfrontiranje - sve dok građani ne shvate da im se politika servira umjesto životnih tema.
U Socijaldemokratskoj partiji BiH smatraju da su nove inicijative iz RS samo još jedan pokušaj da se otežaju ili opstruišu evroatlantske integracije. Poslanica SDP-a u Predstavničkom domu PS BiH Nermina Zaimović - Uzunović podsjeća da u Evropskoj uniji države članice ne daju saglasnost na zakone koje usvoji
Dodikov novi potez u SDA i SDP-u ocjenjuju kao korak ka destrukciji i destabilizaciji BiH, pa i regiona.
Evropski parlament već oni automatski postaju dio pravnog sistema tih zemalja.
„Zbog čega sada vraćati na entitete da bi se oni smilovali da daju svoju saglasnost ili ne daju? Mislim da je to jedan potpuno pogrešan korak, korak ka destrukciji BiH“, kaže Nermina Zaimović - Uzunović.
Za potpredsjednika Narodne Skupštine RS iz Stranke demokratske akcije Ramiza Salkića riječ je o pokušaju destabilizacije BiH, pa i regiona. On smatra da bi cijela ideja mogla imati i podršku, kako kaže, Dodikovih mentora iz Beograda.
„Mislim da se pokušavaju praviti neke paralele na Balkanu, pa tako i u BiH stvarati situaciju neodrživosti i stvarati situaciju u kojoj bi trebalo tražiti neka nova rješenja“, navodi Salkić.
Oponenti Milorada Dodika podsjećaju na činjenicu da su lokalni izbori u BiH sljedeće godine i da na njima treba plasirati neku novu priču. Ona o unutrašnjim i vanjskim neprijateljima, unitarizaciji, tenziji i ugroženosti - uvjerio se predsjednik RS - uvijek je palila.