Početkom septembra stupila je na snagu izmjena Sporazuma o socijalnom osiguranju između Republike Slovenije i Bosne i Hercegovine.
Izmjena, na koju se čekalo mjesecima, sada daje mogućnost bh. radnicima koji su ostali bez posla u Sloveniji da primaju novčanu naknadu dok ne nađu novi posao.
„To su sva lica koja imaju privremeno i stalno boravište u Republici Sloveniji koji su nezaposleni, a koji imaju pravo na ostvarivanje naknade za vrijeme mirovanja njihovog statusa“, pojašnjava zamjenik direktora Agencije za rad i zapošljavanje BiH Željko Rajić.
Radnicima koji su ostali bez posla u Sloveniji ta naknada, iako je simbolična, omogućit će barem zdravstveno osiguranje, kaže Besim Hasančević, radnik u Sloveniji.
„Taj novac se dijeli 80 posto prosjeka osam posljednjih plata. Uglavnom su bili osigurani na minimalac, što je u Sloveniji 462 eura, pa možete izvući prosjek, i od toga prosjeka da dobiju ljudi 80 posto. Minimalno 130 eura moraju plaćati stan, pa vi možete znati da li je moguće da ljudi prežive od toga. Ti ljudi koji nemaju statusa, stiču pravo i na zdravstveno osiguranje koje nisu imali ovdje. Zdravstveno osiguranje je jako, jako komplikovano ukoliko nemate...“, navodi Hasančević.
No, budući da se na izmjene sporazuma čekalo mjesecima, desetine hiljada radnika kojima je istekla privremena dozvola boravka u Sloveniji moralo se vratiti kući, napominje profesor Andrej Kurnik iz udruženja ''Nevidljivi radnici svijeta'' koji je angažovan na pomoći radnicima iz BiH da ostvare svoja prava u Sloveniji.
„Iako je bila usvojena ta promjena Sporazuma o socijalnoj bezbjednosti, to ni na jedan način ne rješava probleme radnika koji su trebali napustiti R Sloveniju, poslodavci im duguju mjesece plata itd.“, kaže Andrej Kurnik.
Ostavljeni bez zaštite
Prema podacima predsjednika Udruženja 'Nevidljivi radnici svijeta' iz Cazina Esada Kapića, u BiH se vratilo oko 20.000 radnika koji su ostali bez posla:
„Taj sporazum obuhvata oko 20.000 radnika koji su na privremenom boravku u Sloveniji. Radilo se o brojci od 90.000 ljudi što su zaposleni u Sloveniji, od kojih je preko 20.000 već napustilo Sloveniju i izgubilo privremeni boravak jer im je prekinuta radna dozvola. Ti ljudi su poslani kući bez novca, bez ičega, oni ne upadaju ni u kakav dogovor. Znači koga su prevarili i izigrali? Oni smatraju da je to stvar prošlosti, da mi nismo njihov problem“
, naglašava Kapić.
Besim Hasančević, radnik u Sloveniji, kaže kako se jedan broj radnika koji se vratio u domovinu nije prijavio na zavode za zapošljavanje. Oni su, kaže Hasančević, razočarani što država nije ništa poduzela da ih zaštiti:
„Razočarani smo činjenicom da država BiH nije ništa poduzimala ni po kojem osnovu, ni ambasada - niko da je zaštitio te građane na bar neki politički način.“
Profesor Kurnik kaže da je Slovenija, uprkos ekonomskoj krizi i reorganizaciji tržišta rada, shvatila da su joj radnici iz trećih zemalja potrebni. Stoga su i načinjene izmjene pomenutog sporazuma. No, diskriminacija radnika iz BiH još uvijek nije otklonjena u potpunosti.
„Iako se sada promijenio taj sporazum, još uvijek postoji diskriminacija za radnike koji dolaze iz tzv. trećih država, pošto još uvijek uslov da možeš dobiti naknadu za nezaposlenost je da imaš osobnu radnu dozvolu i da imaš privremeni boravak, tako da ja mislim da više ide na to da se tržište rada reorganiziralo, da su, znači, pronašli neki novi način iskorištavanja migrantskih radnika, i da ne ide toliko na to da bi se zatvorile granice za migrantske radnike. Ono što je u toj stvari škandalozno jeste da ta prijašnja generacija radnika, koji su radili na građevini itd., su u biti bili stvarno pokradeni i još uvijek nema nekih mogućnosti da bi ostvarili svoja prava u R Sloveniji“, naglašava profesor Kurnik.
On smatra da bi se u rješavanje ovog problema trebala agilnije uključiti BiH kako bi zaštitila svoje građane u drugoj državi.
Izmjena, na koju se čekalo mjesecima, sada daje mogućnost bh. radnicima koji su ostali bez posla u Sloveniji da primaju novčanu naknadu dok ne nađu novi posao.
„To su sva lica koja imaju privremeno i stalno boravište u Republici Sloveniji koji su nezaposleni, a koji imaju pravo na ostvarivanje naknade za vrijeme mirovanja njihovog statusa“, pojašnjava zamjenik direktora Agencije za rad i zapošljavanje BiH Željko Rajić.
Radnicima koji su ostali bez posla u Sloveniji ta naknada, iako je simbolična, omogućit će barem zdravstveno osiguranje, kaže Besim Hasančević, radnik u Sloveniji.
„Taj novac se dijeli 80 posto prosjeka osam posljednjih plata. Uglavnom su bili osigurani na minimalac, što je u Sloveniji 462 eura, pa možete izvući prosjek, i od toga prosjeka da dobiju ljudi 80 posto. Minimalno 130 eura moraju plaćati stan, pa vi možete znati da li je moguće da ljudi prežive od toga. Ti ljudi koji nemaju statusa, stiču pravo i na zdravstveno osiguranje koje nisu imali ovdje. Zdravstveno osiguranje je jako, jako komplikovano ukoliko nemate...“, navodi Hasančević.
No, budući da se na izmjene sporazuma čekalo mjesecima, desetine hiljada radnika kojima je istekla privremena dozvola boravka u Sloveniji moralo se vratiti kući, napominje profesor Andrej Kurnik iz udruženja ''Nevidljivi radnici svijeta'' koji je angažovan na pomoći radnicima iz BiH da ostvare svoja prava u Sloveniji.
„Iako je bila usvojena ta promjena Sporazuma o socijalnoj bezbjednosti, to ni na jedan način ne rješava probleme radnika koji su trebali napustiti R Sloveniju, poslodavci im duguju mjesece plata itd.“, kaže Andrej Kurnik.
Ostavljeni bez zaštite
Prema podacima predsjednika Udruženja 'Nevidljivi radnici svijeta' iz Cazina Esada Kapića, u BiH se vratilo oko 20.000 radnika koji su ostali bez posla:
„Taj sporazum obuhvata oko 20.000 radnika koji su na privremenom boravku u Sloveniji. Radilo se o brojci od 90.000 ljudi što su zaposleni u Sloveniji, od kojih je preko 20.000 već napustilo Sloveniju i izgubilo privremeni boravak jer im je prekinuta radna dozvola. Ti ljudi su poslani kući bez novca, bez ičega, oni ne upadaju ni u kakav dogovor. Znači koga su prevarili i izigrali? Oni smatraju da je to stvar prošlosti, da mi nismo njihov problem“
'Ti ljudi su poslani kući bez novca, bez ičega, oni ne upadaju ni u kakav dogovor', kaže Esad Kapica.
, naglašava Kapić.
Besim Hasančević, radnik u Sloveniji, kaže kako se jedan broj radnika koji se vratio u domovinu nije prijavio na zavode za zapošljavanje. Oni su, kaže Hasančević, razočarani što država nije ništa poduzela da ih zaštiti:
„Razočarani smo činjenicom da država BiH nije ništa poduzimala ni po kojem osnovu, ni ambasada - niko da je zaštitio te građane na bar neki politički način.“
Profesor Kurnik kaže da je Slovenija, uprkos ekonomskoj krizi i reorganizaciji tržišta rada, shvatila da su joj radnici iz trećih zemalja potrebni. Stoga su i načinjene izmjene pomenutog sporazuma. No, diskriminacija radnika iz BiH još uvijek nije otklonjena u potpunosti.
„Iako se sada promijenio taj sporazum, još uvijek postoji diskriminacija za radnike koji dolaze iz tzv. trećih država, pošto još uvijek uslov da možeš dobiti naknadu za nezaposlenost je da imaš osobnu radnu dozvolu i da imaš privremeni boravak, tako da ja mislim da više ide na to da se tržište rada reorganiziralo, da su, znači, pronašli neki novi način iskorištavanja migrantskih radnika, i da ne ide toliko na to da bi se zatvorile granice za migrantske radnike. Ono što je u toj stvari škandalozno jeste da ta prijašnja generacija radnika, koji su radili na građevini itd., su u biti bili stvarno pokradeni i još uvijek nema nekih mogućnosti da bi ostvarili svoja prava u R Sloveniji“, naglašava profesor Kurnik.
On smatra da bi se u rješavanje ovog problema trebala agilnije uključiti BiH kako bi zaštitila svoje građane u drugoj državi.