Policija i pravosudni organi RS istražuju poslovanje firme Nahil, čiji je vlasnik Denis Čoković osumnjičen za poslovnu prevaru radnika i falsifikovanje isprava. Firma Nahil, čije je sjedište u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, a kancelarije u Banjoj Luci i Skopju, posreduje za građevinske i ugostiteljske poslove u Ujedinjenim Arapskim Emiratima i Kataru uzimajući od radnika depozite.
Vlasnik firme Nahil Denis Čoković sumnjiči se je da je od februara do jula ove godine tražio od radnika da na račune nekih banaka uplate odogovarajuće iznose kao polog za rad u Dubaiu, a da nije ispoštovao odredbe ugovora. Sumnja se da je Čoković prevario radnike za više od 200.000 KM.
Istovremeno, policija RS je ustanovila da je Čoković, putem falsifikovane dokumentacije iz Crne Gore upisan u matične knjige u Kozarskoj Dubici, na osnovu čega je 2009. godine dobio lična dokumenta BiH.
„Provjerama izvršenim putem Interpola od MUP-a Republike Crne Gore, MUP RS je obaviješten da lice Denis Čoković ne prolazi kroz prijavno-odjavnu evidenciju u opštini Bijelo Polje, odnosno da izvodi iz matičnih evidencija na osnovu kojih je dobio lična dokumenta BiH nisu vjerodostojni“, kaže portparol direktora policije RS Tijana Grahovac.
Policija RS u avgustu je poništila lična dokumenta lica koje se predstavlja kao Denis Čoković i protiv njega podnijela izvještaj nadležnom tužilaštvu zbog prevare i falsifikovanja. Radnici iz RS koji su se prijavili na posao u Dubaiu plaćali su depozite od po 800 dolara, ali u Emirate nisu otišli, niti su novac dobili nazad.
Inspekcija rada RS proljetos je ustanovila da ugovor Nahila sa firmom u Dubaiu nije pravilno protokolisan i ovjeren, kao da i većina ugovora koje su sa Nahilom potpisali radnici - nije legalna. Vlasnik Nahila Denis Čoković i pored svega uvjerava da će radnici otići na rad u Emirate i Katar.
„Radnici će doći ovamo vrlo brzo. Imali smo nekih odlaganja iz nekih razloga, bili su neki problemi, jedno gradilište odložili, drugo gradilište odložili. Međutim, linije su počele da izlaze za Katar i svi radnici građevinski dolaze u Katar“, kaže Čoković.
Prevare i u Skoplju
Iako je Čoković za medije izjavljivao da će ovih dana doći u Banju Luku kako bi razjasnio sve nesporazume i uvjerio nadležne u zakonitost rada svoje firme, izgleda da će put ipak odgoditi jer ga u BiH čekaju nadležni organi.
„A ja otprilike očekujem da ćemo mi do deset dana radnike dovesti ovdje i poslije toga dolazim - jer ne mogu sebi priuštiti sad dolazak da dođem u neku neugodnost pa da radnici ne dođu ovdje“, tvrdi Čoković.
Ali nisu samo radnici iz Republike Srpske povjerovali u priču o poslu na bogatom istoku. Makedonski Kanal 5 objavio je nedavno da je oko 300 ljudi platilo po 400 eura Nahilu za rad u Emiratima. Ubrzo nakon toga, firma je stavila katanac na vrata i nestala. Kanal 5 je izvijestio da su telefoni Nahila u Skoplju isključeni, a kancelarije ispražnjene.
Vlasnik Denis Čoković kaže da se u Makedoniji prijavilo oko 400 radnika i tvrdi da je u toku proces viziranja. O zaključanim kancelarijama u Skopju nije rekao ništa.
Iako epilog priče o Nahilu još uvijek nije izvjestan, jasno je da radnici iz BiH nisu mnogo naučili iz prošlogodišnjeg azerbejdžanskog iskustva. Sumnjivo posredništvo u zapošljavanju rezultiralo je fizičkim maltretiranjem radnika, oduzimanjem dokumenata, radom i boravkom u nehumanim uslovima:
(Video prilog RSE iz oktobra 2009 godine koji govori o tome kako je oko 700
radnika iz BiH na privremenom radu u azerbejdžanskom gradu Bakuu mjesecima
radilo i živjelo bez novaca i pasoša)
Ali činjenica da je više od pola miliona građana Bosne i Hercegovine nezaposleno dijelom objašnjava česte slučajeve kršenja zakonitosti prilikom zapošljavanja.
„Situacija je takva da dijelom i zbog neusklađenosti zakonodavstva koje reguliše način zapošljavanja naših državljana u inostranstvu, ali i zbog prisustva različitih mešetara, kako domaćih tako i stranaca, veliki broj naših ljudi postaju žrtve različitih nezakonskih zapošljavanja u inostranstvu“, kaže pPortparol Agencije za rad i zapošljavanje BiH Sanela Zeljković.
Kako ne biti žrtva sumnjivih posrednika u zapošljavanju, objašnjava direktor portala Posao.ba Edin Mehić.
„Nigdje na svijetu ne postoji standard da ljudi koji traže posao plaćaju bilo šta u procesu selekcije. Ja bih ih uputio da na taj način eliminiraju bilo koga od takvih kompanija. Građani zaista trebaju provjeriti, zatijevati od te osobe, to nije uopšte nelegalno i nije nikakav problem da traže dokumente, da traže dozvole itd“, navodi Mehić.
Iz državne Agencije za rad i zapošljavanje ponovo apeluju na građane da, ukoliko se odluče za rad u inostranstvu, prvo provjere uslove zapošljavanja i informišu se o poslodavcu kod kojeg idu. Preporučuju takođe da se radnici koji odlaze na rad van granica BiH prijave predstavnicima naše diplomatsko-konzularne mreže. Na taj način će, uvjeravaju, smanjiti rizike da budu žrtve sumnjivih mešetara u zapošljavanju i njihovih prevara.
Vlasnik firme Nahil Denis Čoković sumnjiči se je da je od februara do jula ove godine tražio od radnika da na račune nekih banaka uplate odogovarajuće iznose kao polog za rad u Dubaiu, a da nije ispoštovao odredbe ugovora. Sumnja se da je Čoković prevario radnike za više od 200.000 KM.
Istovremeno, policija RS je ustanovila da je Čoković, putem falsifikovane dokumentacije iz Crne Gore upisan u matične knjige u Kozarskoj Dubici, na osnovu čega je 2009. godine dobio lična dokumenta BiH.
„Provjerama izvršenim putem Interpola od MUP-a Republike Crne Gore, MUP RS je obaviješten da lice Denis Čoković ne prolazi kroz prijavno-odjavnu evidenciju u opštini Bijelo Polje, odnosno da izvodi iz matičnih evidencija na osnovu kojih je dobio lična dokumenta BiH nisu vjerodostojni“, kaže portparol direktora policije RS Tijana Grahovac.
Policija RS u avgustu je poništila lična dokumenta lica koje se predstavlja kao Denis Čoković i protiv njega podnijela izvještaj nadležnom tužilaštvu zbog prevare i falsifikovanja. Radnici iz RS koji su se prijavili na posao u Dubaiu plaćali su depozite od po 800 dolara, ali u Emirate nisu otišli, niti su novac dobili nazad.
Inspekcija rada RS proljetos je ustanovila da ugovor Nahila sa firmom u Dubaiu nije pravilno protokolisan i ovjeren, kao da i većina ugovora koje su sa Nahilom potpisali radnici - nije legalna. Vlasnik Nahila Denis Čoković i pored svega uvjerava da će radnici otići na rad u Emirate i Katar.
„Radnici će doći ovamo vrlo brzo. Imali smo nekih odlaganja iz nekih razloga, bili su neki problemi, jedno gradilište odložili, drugo gradilište odložili. Međutim, linije su počele da izlaze za Katar i svi radnici građevinski dolaze u Katar“, kaže Čoković.
Prevare i u Skoplju
Iako je Čoković za medije izjavljivao da će ovih dana doći u Banju Luku kako bi razjasnio sve nesporazume i uvjerio nadležne u zakonitost rada svoje firme, izgleda da će put ipak odgoditi jer ga u BiH čekaju nadležni organi.
„A ja otprilike očekujem da ćemo mi do deset dana radnike dovesti ovdje i poslije toga dolazim - jer ne mogu sebi priuštiti sad dolazak da dođem u neku neugodnost pa da radnici ne dođu ovdje“, tvrdi Čoković.
Ali nisu samo radnici iz Republike Srpske povjerovali u priču o poslu na bogatom istoku. Makedonski Kanal 5 objavio je nedavno da je oko 300 ljudi platilo po 400 eura Nahilu za rad u Emiratima. Ubrzo nakon toga, firma je stavila katanac na vrata i nestala. Kanal 5 je izvijestio da su telefoni Nahila u Skoplju isključeni, a kancelarije ispražnjene.
Vlasnik Denis Čoković kaže da se u Makedoniji prijavilo oko 400 radnika i tvrdi da je u toku proces viziranja. O zaključanim kancelarijama u Skopju nije rekao ništa.
Iako epilog priče o Nahilu još uvijek nije izvjestan, jasno je da radnici iz BiH nisu mnogo naučili iz prošlogodišnjeg azerbejdžanskog iskustva. Sumnjivo posredništvo u zapošljavanju rezultiralo je fizičkim maltretiranjem radnika, oduzimanjem dokumenata, radom i boravkom u nehumanim uslovima:
(Video prilog RSE iz oktobra 2009 godine koji govori o tome kako je oko 700
radnika iz BiH na privremenom radu u azerbejdžanskom gradu Bakuu mjesecima
radilo i živjelo bez novaca i pasoša)
Ali činjenica da je više od pola miliona građana Bosne i Hercegovine nezaposleno dijelom objašnjava česte slučajeve kršenja zakonitosti prilikom zapošljavanja.
„Situacija je takva da dijelom i zbog neusklađenosti zakonodavstva koje reguliše način zapošljavanja naših državljana u inostranstvu, ali i zbog prisustva različitih mešetara, kako domaćih tako i stranaca, veliki broj naših ljudi postaju žrtve različitih nezakonskih zapošljavanja u inostranstvu“, kaže pPortparol Agencije za rad i zapošljavanje BiH Sanela Zeljković.
Kako ne biti žrtva sumnjivih posrednika u zapošljavanju, objašnjava direktor portala Posao.ba Edin Mehić.
„Nigdje na svijetu ne postoji standard da ljudi koji traže posao plaćaju bilo šta u procesu selekcije. Ja bih ih uputio da na taj način eliminiraju bilo koga od takvih kompanija. Građani zaista trebaju provjeriti, zatijevati od te osobe, to nije uopšte nelegalno i nije nikakav problem da traže dokumente, da traže dozvole itd“, navodi Mehić.
Iz državne Agencije za rad i zapošljavanje ponovo apeluju na građane da, ukoliko se odluče za rad u inostranstvu, prvo provjere uslove zapošljavanja i informišu se o poslodavcu kod kojeg idu. Preporučuju takođe da se radnici koji odlaze na rad van granica BiH prijave predstavnicima naše diplomatsko-konzularne mreže. Na taj način će, uvjeravaju, smanjiti rizike da budu žrtve sumnjivih mešetara u zapošljavanju i njihovih prevara.