Novi talas poskupljenja uništiće građane

Ilustrativna fotografija, plaćanje računa

Građani BiH novca imaju sve manje, život je sve skuplji, dok cijena rada i penzija odavno ne prati rast troškova života. Posljednje poskupljenje gasa, složni su ekonomski analitičari, nužno će dovesti do pokupljenja osnovnih životnih namirnica - za koje u BiH mnogi građani više nemaju novca.

Emir Ferić sa suprugom živi od 170 eura penzije. Na račune mjesečno izdvoji blizu 75 eura. Zabrinuto klima glavom dok govori o najavljenom poskupljenju plina jer njegova penzija neće biti dovoljna.

„Zamisli 15 posto. To nije malo. Sreća ja ne volim meso da jedem. Imam ženu kućanicu, pa ona od jedne marke pravi dvije, ide na pijacu“, kaže Emir Ferić.

U ništa boljem položaju nije ni Srećko Filipović - 330 eura zaradi kao građevinski radnik. Kako preživjeti, pitanje je na koje mnogi u BiH nemaju odgovor:

„Jutros sam slušao komentar onog jednog na nekakvom programu. Kaže 300 maraka, 250 su mu obaveze prema društvu. Postali smo gluhi - svi se brinemo, a niko ništa ne pokreće.“

Nakon poskupljenja električne energije, od 1.novembra, prema odluci Vlade Federcije, poskupiće i gas za oko 14 posto bez PDV-a. Ekonomski ekperti su složni: uslijediće poskupljenje cijena osnovnih životnih namirnica.

Prodavnica za socijalno ugrožene građane, Sarajevo, 2011.

„Sasvim sigurno je da će uticati na povećanje troškova naših proizvođača i prerađivača, a posljedično i na konačnu cijenu njihovih proizvoda. Kad je riječ o domaćem tržištu, to će osjetiti potrošači jer će gotovi proizvodi biti skuplji, a kada je riječ o izvozu ili će on biti otežan i onemogućen jer ćemo postati nekonkurentni sa višim cijenama, ili će biti prinuđeni da zadrže postojeće cijene, a da onda ili bilježe gubitke ili opet da na domaćem tržištu budu prinuđeni da još više povećaju cijene svojih proizvoda“, navodi Igor Gavran, projekt menadžer u Vanjskotrgovinskoj komori BiH.

Poskupljenja su postala dio bh. svakodnevnice. Novca je sve manje, život je sve skuplji, dok cijena rada i penzija odavno ne prati rast troškova života. Na radničkom protestu u Mostaru mogle su se čuti i ovakave priče:

„Kako će djelatnik Žitoprometa koji nema 14 mjeseci plaće sahraniti danas svoju majku? Sram vas bilo! Ne date nam dostojanstveno živjeti. Ide mrtvih dan, kako ćemo otići na grobove svojih roditelja, svoje djece koja su dala život za ovaj grad?“

Sindikat pozvao na bojkot

Ogorčeni što federalna Vlada kao jedan od razloga poskupljenja cijena gasa navodi i nemogućnost naplate dugovanja, u Savezu samostalnih sindikata pozvali su članove na bojkot plaćanja.

„Mi smo svjesni toga da ima velikih dužnika. Čak smo svjesni, nažalost, da bogataši neće da plaćaju komunalije. Namjerno kažem bogataši. U takvim situacijama ne možete naplatiti. Onda pošto mi ne možemo naplatiti, mi ćemo povećati cijenu struje ili gasa itd.!“, naglašava Ismet Bajramović, predsjednik Saveza.

Gradske toplane Sarajevo, fotografija iz arhive

Navode federalnih dužnosnika kako će se pokušati na poskupljenja odgovoriti socijalnim programima, u Saveza udruženja potrošača BiH odbacuju. Murat Rašidović, predsjednik Skupštine Saveza, podsjeća da su se slična rješenja nudila i nakon poskupljenja električne energije – neuspješno:

„To pravo na subvencije dobili su samo penzioneri koji imaju penzije ispod 340 maraka, i dobili su to pravo socijalno ugrožena lica.“

Naredna godina za BiH mogla bi finansijski biti još teža. Igor Gavran iz Vanjskotrgovinske komore upozorava na isplata tranše kredita MMF-a, zbog čega se nezvanično već govori o smanjenju plata u javnoj upravi za oko 30 posto.

Dok u sindikatu najavljuju štrajkove ukoliko Vlada ne napravi konkretne poteze na unapređenju socijalno-ekonomskog stanja, Gavran zaključuje:

„Ovo poskupljenje je bilo neminovno u smislu da nije učinjeno ništa da se ono spriječi ili na neki način prevenira nekim drugimn uštedama i smanjenjima troškova preduzeća koja cijenu određuju. Međutim, jasno je da je, pošto nije riječ o bilo kakvom proizvodu već energentu koji utiče na cijene svih ostalih proizvoda za njega vezanih, Vlada mogla i morala da na neki način pokrije ovu razliku u cijeni na nekim subvencijama. Dugovi o kojima je riječ jesu velikim dijelom naslijeđeni. Međutim, rješavanje problema s kojima su suočeni jeste apsolutno njihova odgovornost i ne može se vječno pravdati da je probleme stvorio neko drugi.“