Bosna i Hercegovina, uz Somaliju, biće jedina država u svijetu koja ove godine neće provesti popis stanovništva. Nije ga provela ni 2001., jer se i ovo pitanje u Bosni i Hercegovini koristi u političke svrhe.
Već godinama na snazi je popis iz 1991., a da bi bio proveden novi, neophodno je usvojiti zakon o popisu stanovništva, što je tema brojnih dugogodišnjih rasprava u državnom Parlamentu.
Posljednji prijedlog usvojen je u Zastupničkom, ali ne i u Domu naroda državnog Parlamenta. Kamen spoticanja leži u činjenici da jedni traže da se popis obavi tek nakon što se svi vrate u prijeratna mjesta boravka, a drugi da treba uvažiti postojeću nacionalnu strukturu.
O kompromisnom rješenju, umjesto parlamentarci, raspravljaće u
četvrtak lideri političkih partija u Sarajevu. No, sudeći prema izjavi jednog od učesnika, Dragana Čovića, predsjednika HDZ-a, neizvjesno je hoće li nešto i biti dogovoreno.
„I kad pričamo između sebe, sve je ok. Vidjet ćemo kad stavimo na papir postoji li neki zarez koji će nekom zasmetati“, kaže Čović.
Prema postojećem Prijedlogu zakona o popisu, stanovnicima se dozvoljava da se mogu izjasniti o nacionalnoj, vjerskoj i jezičnoj pripadnosti, ali to nije obavezno. Istovremeno, Klub delegata iz reda srpskog naroda je predložio je da se pri formiranju vlasti na svim nivoima rezultati popisa iz 1991. primjenjuju do 2015. godine:
„I da raspravimo do kraja šta je sve ovdje sporno i da jedan zakon, koji je apsolutno tehničke prirode, stavimo u život“, kaže Ognjen Tadić, predsjedavajući Doma naroda državnog Parlamenta.
Zakon bitan za odgovor Brisela
Koliko je usvajanje zakona o popisu stanovništva bitno pokazuje i podatak da se radi o jednom od tri ključna uslova koje Bosna i Hercegovina mora ispuniti kako bi predala kredibilan zahtjev za članstvo u Evropsku uniju. To potvđuju i u Direkciji za evropske integracije BiH.
„Zakon o popisu stanovništva je vrlo bitan i za davanje odgovora na upitnik Evropske komisije radi sticanja kandidatskog statusa s obzirom da se već prvo pitanje upitnika odnosi na broj stanovnika“, kaže portparolka Direkcije Marina Kavaz - Siručić.
I za Evropsku uniju je bitno da BiH usvoji zakon o popisu stanovništva. Bez toga ne može računati na kandidatski status, ali ni na novac iz evropskih fondova.
„Rezultati popisa će biti od temeljne važnosti za društveno-ekonomski razvoj zemlje u cjelini. Aktivnosti u društvenom sektoru, kao što su planiranje škola i bolnica, moći će se temeljiti samo na relevantnim makroekonomskim pokazateljima. Mjere za javnu infrastrukturu će se planirati prema stvarnim potrebama“, navodi Jamila Milović - Halilović, portparolka Evropske unije u BiH.
Sve i da političari postignu kompromisno rješenje, od dana usvajanja zakona i popisa stanovništva u BiH, prema procjeni EUROSTAT-a, neophodno je od devet mjeseci do godinu dana. U skladu sa tim preporukama, Agencija za statistiku BiH je predložila da popis stanovništva bude 1. oktobra 2012., a prvi rezultati tri mjeseca kasnije.
Dugotrajne pripreme
Da bi se to i ostvarilo neophodno je obezbijediti brojna tehnička i finansijska sredstva. Na naše pitanje da li su bh. agencije osposobljene za popis stanovništva s obzirom da je posljednji bio prije 20 godina, Zdenko Milinović, direktor Agencije za statistiku BiH, odgovara:
„Nažalost, mi nemamo nikakvo iskustvo, osim par ljudi koji su bili uključeni u popis 1991. godine.“
Pripreme koje su neophodne da bi se popis stanovništva i realizovao su opsežne i podrazumijevaju da se obezbijede popisivači, instruktori, kontrolori na svim nivoima u BiH. Prema riječima demografa Steve Pašalića, takve pripreme mogu trajati i nekoliko godina. Ono što je u BiH otežavajuća okolnost je to što su, zbog rata, demografski gubici veliki, prisutan je odliv stanovništva i migracije, kaže Pašalić:
„Lokalne zajednice su dijeljene i na osnovu tih sporazuma poslije Dejtona, tako da imamo danas negdje 62 opštine u RS, imamo oko 140 u Federaciji, a prije rata do 1992. godine mi smo imali 109 opština.“
No, uprkos mogućim problemima, popis stanovništva je neophodno uraditi. Analitičarka Tanja Topić objašnjava i zbog čega:
„Niti jedna ozbiljna strategija, studija, analiza ne može da se radi a da ne raspolažete osnovnim, elementarnim podacima koji govore čime zemlja zapravo raspolaže, tako da su te posljedice pogubne.“
Zbog toga što nije usvojen zakon o popisu stanovništva, u aprilu ove godine Evropska komisija je prolongirala sredstva od 2,5 miliona eura, koliko je bilo obezbijeđeno za nabavku opreme.
Inače, novac koji je namijenjen iz evropskih fondova bazira se na podacima “po glavi stanovnika”. Procjenjuje se da u BiH živi od 3,6 do 4,1 milion stanovnika, pa će teško neko iz Evropske unije znati koliko novca zemlji treba.
Istovremeno, nepostojanje relevantnih pokazatelja mijenja i podatke o visini bruto društvenog proizvoda, što za posljedicu ima kreditni rejting države.
Već godinama na snazi je popis iz 1991., a da bi bio proveden novi, neophodno je usvojiti zakon o popisu stanovništva, što je tema brojnih dugogodišnjih rasprava u državnom Parlamentu.
Posljednji prijedlog usvojen je u Zastupničkom, ali ne i u Domu naroda državnog Parlamenta. Kamen spoticanja leži u činjenici da jedni traže da se popis obavi tek nakon što se svi vrate u prijeratna mjesta boravka, a drugi da treba uvažiti postojeću nacionalnu strukturu.
O kompromisnom rješenju, umjesto parlamentarci, raspravljaće u
'Vidjet ćemo kad stavimo na papir postoji li neki zarez koji će nekom zasmetati“, kaže Dragan Čović.
četvrtak lideri političkih partija u Sarajevu. No, sudeći prema izjavi jednog od učesnika, Dragana Čovića, predsjednika HDZ-a, neizvjesno je hoće li nešto i biti dogovoreno.
„I kad pričamo između sebe, sve je ok. Vidjet ćemo kad stavimo na papir postoji li neki zarez koji će nekom zasmetati“, kaže Čović.
Prema postojećem Prijedlogu zakona o popisu, stanovnicima se dozvoljava da se mogu izjasniti o nacionalnoj, vjerskoj i jezičnoj pripadnosti, ali to nije obavezno. Istovremeno, Klub delegata iz reda srpskog naroda je predložio je da se pri formiranju vlasti na svim nivoima rezultati popisa iz 1991. primjenjuju do 2015. godine:
„I da raspravimo do kraja šta je sve ovdje sporno i da jedan zakon, koji je apsolutno tehničke prirode, stavimo u život“, kaže Ognjen Tadić, predsjedavajući Doma naroda državnog Parlamenta.
Zakon bitan za odgovor Brisela
Koliko je usvajanje zakona o popisu stanovništva bitno pokazuje i podatak da se radi o jednom od tri ključna uslova koje Bosna i Hercegovina mora ispuniti kako bi predala kredibilan zahtjev za članstvo u Evropsku uniju. To potvđuju i u Direkciji za evropske integracije BiH.
„Zakon o popisu stanovništva je vrlo bitan i za davanje odgovora na upitnik Evropske komisije radi sticanja kandidatskog statusa s obzirom da se već prvo pitanje upitnika odnosi na broj stanovnika“, kaže portparolka Direkcije Marina Kavaz - Siručić.
I za Evropsku uniju je bitno da BiH usvoji zakon o popisu stanovništva. Bez toga ne može računati na kandidatski status, ali ni na novac iz evropskih fondova.
„Rezultati popisa će biti od temeljne važnosti za društveno-ekonomski razvoj zemlje u cjelini. Aktivnosti u društvenom sektoru, kao što su planiranje škola i bolnica, moći će se temeljiti samo na relevantnim makroekonomskim pokazateljima. Mjere za javnu infrastrukturu će se planirati prema stvarnim potrebama“, navodi Jamila Milović - Halilović, portparolka Evropske unije u BiH.
Sve i da političari postignu kompromisno rješenje, od dana usvajanja zakona i popisa stanovništva u BiH, prema procjeni EUROSTAT-a, neophodno je od devet mjeseci do godinu dana. U skladu sa tim preporukama, Agencija za statistiku BiH je predložila da popis stanovništva bude 1. oktobra 2012., a prvi rezultati tri mjeseca kasnije.
Dugotrajne pripreme
Da bi se to i ostvarilo neophodno je obezbijediti brojna tehnička i finansijska sredstva. Na naše pitanje da li su bh. agencije osposobljene za popis stanovništva s obzirom da je posljednji bio prije 20 godina, Zdenko Milinović, direktor Agencije za statistiku BiH, odgovara:
„Nažalost, mi nemamo nikakvo iskustvo, osim par ljudi koji su bili uključeni u popis 1991. godine.“
Bez statističkih podataka ne može da se uradi nijedna ozbiljnija analiza, strategija, niti studija, podsjeća analitičarka Tanja Topić.
Pripreme koje su neophodne da bi se popis stanovništva i realizovao su opsežne i podrazumijevaju da se obezbijede popisivači, instruktori, kontrolori na svim nivoima u BiH. Prema riječima demografa Steve Pašalića, takve pripreme mogu trajati i nekoliko godina. Ono što je u BiH otežavajuća okolnost je to što su, zbog rata, demografski gubici veliki, prisutan je odliv stanovništva i migracije, kaže Pašalić:
„Lokalne zajednice su dijeljene i na osnovu tih sporazuma poslije Dejtona, tako da imamo danas negdje 62 opštine u RS, imamo oko 140 u Federaciji, a prije rata do 1992. godine mi smo imali 109 opština.“
No, uprkos mogućim problemima, popis stanovništva je neophodno uraditi. Analitičarka Tanja Topić objašnjava i zbog čega:
„Niti jedna ozbiljna strategija, studija, analiza ne može da se radi a da ne raspolažete osnovnim, elementarnim podacima koji govore čime zemlja zapravo raspolaže, tako da su te posljedice pogubne.“
Zbog toga što nije usvojen zakon o popisu stanovništva, u aprilu ove godine Evropska komisija je prolongirala sredstva od 2,5 miliona eura, koliko je bilo obezbijeđeno za nabavku opreme.
Inače, novac koji je namijenjen iz evropskih fondova bazira se na podacima “po glavi stanovnika”. Procjenjuje se da u BiH živi od 3,6 do 4,1 milion stanovnika, pa će teško neko iz Evropske unije znati koliko novca zemlji treba.
Istovremeno, nepostojanje relevantnih pokazatelja mijenja i podatke o visini bruto društvenog proizvoda, što za posljedicu ima kreditni rejting države.