Komisija za izradu zakona o popisu stanovništva u BiH koji bi trebao biti održan 2011. godine usaglasila je zakon i uputila ga u parlamentarnu proceduru.
Podrška je bila dvotrećinska, a za nju nisu glasali svi članovi iz RS. Većina ih smatra spornim član 48. predloženog zakona, u kojem se govori na kom nivou bi bili implementirani rezultati o etničkoj strukturi na formiranje vlasti, te kada. Članovi iz FBiH traže da to bude nakon potpune provedbe Aneksa VII Dejtonskog mirovnog sporazuma, kako ne bi bilo političkih manipulacija rezultatima.
Član Komisije Martin Raguž, zastupnik HDZ1990 u Parlamentu BiH, pojašnjava:
„Mislim da je donja granica zaista da se ono što se desilo u dva desetljeća, najveći egzodus u novijoj evropskoj povijesti, kataklizma, ne pretače kroz rezultate popisa u nove političke odnose u BiH, bez novog Ustava i preciznih političkih dogovora.“
Legalizacija etničkog čišćenja kroz implementaciju rezultata novog popisa bila je i glavni argument predstavnika bošnjačkih stranaka u državnom Parlamentu kada je početkom godine odbijen jedan od prijedloga zakona.
Neprihvatljivo je bilo i prikupljanje podataka o nacionalnoj i vjerskoj pripadnosti, te maternjem jeziku. Ove stavke u novom prijedlogu su ostavljene kao dobrovoljna opcija svakog stanovnika.
Implementacija Aneksa VII bila je kompromisno rješenje u novom prijedlogu. Milica Marković, članica Komisije izSNSD-a, pojašnjava zašto je za ovu partiju ono neprihvatljivo:
„Naš predlog amandmana će biti da u članu 48 stoji da će se rezultati popisa primjenjivati od 2014. godine, kao što će biti u svim zemljama EU koje će iduće godine obaviti popis. Postavlja se pitanje zašto se mi sad popisujemo, ako ćemo rezultate nekog novog popisa primjenjivati tek kada se primijeni Aneks VII Dejtonskog mirovnog sporazuma, a pri tome ne znamo do kad je taj rok, znači, da li je to narednih pet ili deset godina, i ko će proglasiti da je definitivno implementiran Aneks VII Dejtonskog mirovnog sporazuma u cijeloj BiH.“
Moguće odgađanje popisa
Argumenti članova iz FBiH jesu da se radi o stavovima preuzetim iz entitetskih Ustava, te da rok može biti uspostavljen. Halid Genjac, SDA:
„U proceduri je parlamentarna strategija za provođenje Aneksa VII. Prateći dijelovi strategije za provođenje Aneksa VII su akcioni planovi. Ti akcioni planovi predviđaju da se, negdje 2014. ili 2015. godine provede ta strategija. Dakle, ukoliko budemo zainteresirani, ukolikobudemo htjeli, mi Aneks VII možemo provesti do 2015. Ta odredba je u takvoj formi, ističem, u Ustavima entiteta. Osporavanje te odredbe je zaista nerazumljivo.“
Inače, SNSD, na čelu s premijerom RS, u NSRS planirao je provesti popis stanovništva samo u ovom entitetu. Ali, rasprava je odložena dok ne bude jasno hoće li Parlament BiH usvojiti zakon na državnom nivou.
Da bi ovaj zakon otišao u proceduru presudio je glas predsjedavajućeg Komisije Branka Dokića, člana PDP-a, koji smatra da je i za RS dobro da ne provede popis samo na teritoriju ovog entiteta:
„Vrlo otvoreno i jasno kažem da bi popis stanovništva samo u Republici Srpskoj bio štetan upravo po RS. Potrošili bi 20 miliona maraka, a ne bi dobili ništa što ne bi bilo verifikovano izvan Banjaluke. Postoje još mnogo krupniji politički razlozi koji su značajniji od ovih samih 20 miliona maraka.“
Da je BiH neophodan popis u isto vrijeme kad ga rade i zemlje EU, upozorili su nedavno i iz EK. Ukoliko BiH to ne učini, proces njene integracije u Uniju bio bi usporen. Privredni razvoj bi zaostao, jer bez popisa nema načina da se usmjeri stotine miliona eura koje je EU namijenjenila kao pomoć BiH.
Zakon će, umjesto u hitnu, u redovnu proceduru, te će se reagovati amandmanski na ono što se smatra spornim. No, postoji opasnost da se zbog produžene procedure popis odgodi, upozorio je direktor Agencije za statistiku BiH Zdenko Milinović:
„Projekat starta kad Parlament donese zakon. Od tog momenta brojimo osam mjeseci, koliko traje procedura tendera, i nama se može desiti se da krajnji dan završetka te procedure poklapa sa samim datumom popisa, tako da ćemo u tom slučaju morati pomjeriti popis. A onda ćemo vidjeti do jeseni. Mi u Statistici ćemo se ipak truditi da to bude 31.03.2011. godine, jer nama je u interesu da dobijemo popis kada i sve ostale zemlje u regiji i Evropi.“
Komisija se složila da mjesto gdje će se prikupljati podaci popisa bude Istočno Sarajevo i da nadzor vrši Državna agencija za statistiku sa entitetskim Zavodima.
Podrška je bila dvotrećinska, a za nju nisu glasali svi članovi iz RS. Većina ih smatra spornim član 48. predloženog zakona, u kojem se govori na kom nivou bi bili implementirani rezultati o etničkoj strukturi na formiranje vlasti, te kada. Članovi iz FBiH traže da to bude nakon potpune provedbe Aneksa VII Dejtonskog mirovnog sporazuma, kako ne bi bilo političkih manipulacija rezultatima.
Član Komisije Martin Raguž, zastupnik HDZ1990 u Parlamentu BiH, pojašnjava:
„Mislim da je donja granica zaista da se ono što se desilo u dva desetljeća, najveći egzodus u novijoj evropskoj povijesti, kataklizma, ne pretače kroz rezultate popisa u nove političke odnose u BiH, bez novog Ustava i preciznih političkih dogovora.“
Legalizacija etničkog čišćenja kroz implementaciju rezultata novog popisa bila je i glavni argument predstavnika bošnjačkih stranaka u državnom Parlamentu kada je početkom godine odbijen jedan od prijedloga zakona.
Neprihvatljivo je bilo i prikupljanje podataka o nacionalnoj i vjerskoj pripadnosti, te maternjem jeziku. Ove stavke u novom prijedlogu su ostavljene kao dobrovoljna opcija svakog stanovnika.
Implementacija Aneksa VII bila je kompromisno rješenje u novom prijedlogu. Milica Marković, članica Komisije iz
Postavlja se pitanje zašto se mi sad popisujemo, ako ćemo rezultate nekog novog popisa primjenjivati tek kada se primijeni Aneks VII Dejtonskog mirovnog sporazuma, a pri tome ne znamo do kad je taj rok
„Naš predlog amandmana će biti da u članu 48 stoji da će se rezultati popisa primjenjivati od 2014. godine, kao što će biti u svim zemljama EU koje će iduće godine obaviti popis. Postavlja se pitanje zašto se mi sad popisujemo, ako ćemo rezultate nekog novog popisa primjenjivati tek kada se primijeni Aneks VII Dejtonskog mirovnog sporazuma, a pri tome ne znamo do kad je taj rok, znači, da li je to narednih pet ili deset godina, i ko će proglasiti da je definitivno implementiran Aneks VII Dejtonskog mirovnog sporazuma u cijeloj BiH.“
Moguće odgađanje popisa
Argumenti članova iz FBiH jesu da se radi o stavovima preuzetim iz entitetskih Ustava, te da rok može biti uspostavljen. Halid Genjac, SDA:
„U proceduri je parlamentarna strategija za provođenje Aneksa VII. Prateći dijelovi strategije za provođenje Aneksa VII su akcioni planovi. Ti akcioni planovi predviđaju da se, negdje 2014. ili 2015. godine provede ta strategija. Dakle, ukoliko budemo zainteresirani, ukoliko
Ukoliko budemo zainteresirani, ukoliko budemo htjeli, mi Aneks VII možemo provesti do 2015.
Inače, SNSD, na čelu s premijerom RS, u NSRS planirao je provesti popis stanovništva samo u ovom entitetu. Ali, rasprava je odložena dok ne bude jasno hoće li Parlament BiH usvojiti zakon na državnom nivou.
Da bi ovaj zakon otišao u proceduru presudio je glas predsjedavajućeg Komisije Branka Dokića, člana PDP-a, koji smatra da je i za RS dobro da ne provede popis samo na teritoriju ovog entiteta:
„Vrlo otvoreno i jasno kažem da bi popis stanovništva samo u Republici Srpskoj bio štetan upravo po RS. Potrošili bi 20 miliona maraka, a ne bi dobili ništa što ne bi bilo verifikovano izvan Banjaluke. Postoje još mnogo krupniji politički razlozi koji su značajniji od ovih samih 20 miliona maraka.“
Da je BiH neophodan popis u isto vrijeme kad ga rade i zemlje EU, upozorili su nedavno i iz EK. Ukoliko BiH to ne učini, proces njene integracije u Uniju bio bi usporen. Privredni razvoj bi zaostao, jer bez popisa nema načina da se usmjeri stotine miliona eura koje je EU namijenjenila kao pomoć BiH.
Zakon će, umjesto u hitnu, u redovnu proceduru, te će se reagovati amandmanski na ono što se smatra spornim. No, postoji opasnost da se zbog produžene procedure popis odgodi, upozorio je direktor Agencije za statistiku BiH Zdenko Milinović:
„Projekat starta kad Parlament donese zakon. Od tog momenta brojimo osam mjeseci, koliko traje procedura tendera, i nama se može desiti se da krajnji dan završetka te procedure poklapa sa samim datumom popisa, tako da ćemo u tom slučaju morati pomjeriti popis. A onda ćemo vidjeti do jeseni. Mi u Statistici ćemo se ipak truditi da to bude 31.03.2011. godine, jer nama je u interesu da dobijemo popis kada i sve ostale zemlje u regiji i Evropi.“
Komisija se složila da mjesto gdje će se prikupljati podaci popisa bude Istočno Sarajevo i da nadzor vrši Državna agencija za statistiku sa entitetskim Zavodima.