Bosanskohercegovačko društvo, još duboko tradicionalno antifeminističko, uticaj i broj žena u političkoj i državnoj vlasti svelo je na minimum od 10 posto, iako više od polovine stanovništva čine upravo žene.
U državnom Predsjedništvu u poslijeratnom periodu nikada nije sjedila nijedna žena, a u aktuelnom sazivu Savjeta ministara BiH nema nijedna žena ministar.
Iako žene u BiH čine više od 50 posto glasačkog tijela, samo 12 posto ih se nalazi u državnom Parlamentu, što je daleko od evropskog prosjeka. Još ih je manje u izvršnoj vlasti, niti jedna žena nije na čelu javnih kompanija.
Prema Izbornom zakonu BiH, koji je usvojen pod pritiskom međunarodne zajednice, 40 posto žena trebalo bi biti u vlasti, što je daleko od realnog stanja.
Kako bi se ovakav polni disbalans bar djelimično smanjio, 13 NVO organizacija pokrenulo je kampanje pod nazivom „101 razlog zašto glasati za ženu“. Dio kampanje čine i ulične akcije kojima se bh. građanima želi ukazati na važnost izlaska na izbore i odluke kome dati glas.
„Pozvati još jednom građane i građanke BiH da dobro razmisle kome će dati svoj glas, da dobro pogledaju kandidatske liste prije nego što zaokruže nekoga na tim listama“, kaže Almina Omeragić, iz Fondacije Cure.
Dio kampanje „101 razlog zašto glasati za ženu“ predstavljaju i edukativne radionice u 36 gradova i više od 100 ruralnih područja sa kojih bilježe korisna iskustva, kaže Bojana Tomašević, iz udruženja „Info house“.
„U nekim manjim mjestima osjeti se to tradicionalističko društvo jer na nekim radionicama žene nisu mogle da prisustvuju bez odobrenja svog supruga, a mnoge su rekle kako su dobile dosta pozitivnih informacija koje mogu iskoristiti, tako da na sljedećim izborima one same mogu odlučiti za koga će da glasaju bez da im neko kaže“, smatra Tomaševićeva.
Ako ne bolje, onda drugačije
Akciji se pridružila i spisateljica Ferida Duraković, koja ističe da su žene u BiH, kao uostalom i veći dio stanovništva nezaiteresovani za društvena kretanja, pa tako i za izbore. Međutim, više žena u politici, pa tako i u vlasti sigurno bi donijelo promjene, dodaje Durakovićeva.
„Ja ne znam može li sa ženama biti bolje, ali će sa ženama u svakom slučaju biti drugačije. To je meni užasno važno - da bude drugaćije, a to drugačije može biti bolje od onoga što je do sada bilo. Mislim da je svijest žena još uvijek vrlo niska. Najveći broj žena koje ja znam će glasati. Jedan broj neće glasati jer misli da neće ništa promijeniti, a jedan mali broj je sasvim nezainteresovan za glasanje i mislim taj mali broj ako uspijemo da probudimo ovom akcijom, onda smo uspjeli“, kaže Durakovićeva.
Zilka Spahić - Šiljak, voditeljica gender postidiplomskih studija u Sarajevu, za koju kažu da je feministkinja u islamu, ističe da je neophodno ženama u ruralnim područjima BiH ponuditi prave informacije o njihovim pravima, ali i mogućnostima.
„Te žene nemaju priliku da se socijalizuju u nekim aktivnostima kao žene u urbanim sredinama i onda je vrlo bitno odlaziti tamo, raditi kontinuirano na edukaciji i podići nivo njihove svijesti o važnosti učešća u lokalnim vijećima, parlamentima do najviših nivoa vlasti“, smatra Spahić-Šiljak.
Sve muške smijeniti
Spahić - Šiljak ističe da su reakcije bile iznenađujuće.
„U nekim selima u kojima smo očekivali da žene neće tako aktivno sudjelovati, ali nakon prvog sata i pojašnjenja šta mi to radimo i šta želimo i nakon informacija koje smo im ponudili šta se to događa u njihovim lokalnim zajednicama, kako malo žena ima, kako muškarci svi koji su zastupljeni u vijećima, primjerice, nemaju čak ni fakultete nego srednje škole, pa neki i osnovne škole i da to nije prepreka, onda su nam neke nane rekle: ’Bogami ćemo se mi potruditi da za ove izbore pomećemo žene koje su obrazovane.’ Dakle, one su shvatile tek tada da one imaju obrazovanih žena, pogotovo mladih žena, i da će se one potruditi da te mlade žene podrže i da im daju svoj glas. Ja se nadam da će tako biti za ove izbore“, kaže voditeljica gender postidiplomskih studija u Sarajevu.
Ukoliko i kada se nađu u paralmentarnim klupama, žene moraju biti odlučnije i jasnije iskazati svoje stavove i interese, kaže dugogodišnja novinarka iz Bihaća Gorica Bukvić:
„Očekujem da će nakon izbora situacija biti daleko drugačija i da ćemo imati puno veći broj žena, ali aktivnih žena, u politici, ne samo onih žena koje gledamo u Skupštini koje ćute, ne izlaze, ne diskutuju i ne žele nešto promijeniti“, kaže Bukvićeva.
Na ulicama Brčkog, Sarajeva, Mostara, Banje Luke i Tuzle pitali smo zašto treba glasati za žene.
„Što da ne? Angela Merkelov u Njemačkoj vodi.“
„Žena ima sasvim dovoljno u svakoj oblastiosim u politici. Kod nas se politika vodi zakulisno. Tzv. kafanska politika je razlog najveći što se žena ne uklapa u to sve.“
„Sve treba muške smijeniti, a žene postaviti. Svi vidimo da su žene puno pametnije. Ne mogu se ni primaći ženama.“
„Ja sam svugdje uvijek da žene zauzmu svoje mjesto, svoju poziciju, da iskoriste svoje potencijale, kako da ne.“
„Da ima više žena, bilo bi bolje.“
Akcija „101 razlog zašto glasati za ženu“ nastaviće se i narednih mjeseci i promovisati građanski aktivizam, ljudska i politička prava žena. Sljedećeg mjeseca organizatori najavljuju više uličnih akcija, nakon što CIK BiH i zvanično objavi kandidatske liste za predstojeće oktobarske izbore.
U državnom Predsjedništvu u poslijeratnom periodu nikada nije sjedila nijedna žena, a u aktuelnom sazivu Savjeta ministara BiH nema nijedna žena ministar.
Iako žene u BiH čine više od 50 posto glasačkog tijela, samo 12 posto ih se nalazi u državnom Parlamentu, što je daleko od evropskog prosjeka. Još ih je manje u izvršnoj vlasti, niti jedna žena nije na čelu javnih kompanija.
Prema Izbornom zakonu BiH, koji je usvojen pod pritiskom međunarodne zajednice, 40 posto žena trebalo bi biti u vlasti, što je daleko od realnog stanja.
Kako bi se ovakav polni disbalans bar djelimično smanjio, 13 NVO organizacija pokrenulo je kampanje pod nazivom „101 razlog zašto glasati za ženu“. Dio kampanje čine i ulične akcije kojima se bh. građanima želi ukazati na važnost izlaska na izbore i odluke kome dati glas.
„Pozvati još jednom građane i građanke BiH da dobro razmisle kome će dati svoj glas, da dobro pogledaju kandidatske liste prije nego što zaokruže nekoga na tim listama“, kaže Almina Omeragić, iz Fondacije Cure.
Dio kampanje „101 razlog zašto glasati za ženu“ predstavljaju i edukativne radionice u 36 gradova i više od 100 ruralnih područja sa kojih bilježe korisna iskustva, kaže Bojana Tomašević, iz udruženja „Info house“.
„U nekim manjim mjestima osjeti se to tradicionalističko društvo jer na nekim radionicama žene nisu mogle da prisustvuju bez odobrenja svog supruga, a mnoge su rekle kako su dobile dosta pozitivnih informacija koje mogu iskoristiti, tako da na sljedećim izborima one same mogu odlučiti za koga će da glasaju bez da im neko kaže“, smatra Tomaševićeva.
Ako ne bolje, onda drugačije
Akciji se pridružila i spisateljica Ferida Duraković, koja ističe da su žene u BiH, kao uostalom i veći dio stanovništva nezaiteresovani za društvena kretanja, pa tako i za izbore. Međutim, više žena u politici, pa tako i u vlasti sigurno bi donijelo promjene, dodaje Durakovićeva.
„Ja ne znam može li sa ženama biti bolje, ali će sa ženama u svakom slučaju biti drugačije. To je meni užasno važno - da bude drugaćije, a to drugačije može biti bolje od onoga što je do sada bilo. Mislim da je svijest žena još uvijek vrlo niska. Najveći broj žena koje ja znam će glasati. Jedan broj neće glasati jer misli da neće ništa promijeniti, a jedan mali broj je sasvim nezainteresovan za glasanje i mislim taj mali broj ako uspijemo da probudimo ovom akcijom, onda smo uspjeli“, kaže Durakovićeva.
Zilka Spahić - Šiljak, voditeljica gender postidiplomskih studija u Sarajevu, za koju kažu da je feministkinja u islamu, ističe da je neophodno ženama u ruralnim područjima BiH ponuditi prave informacije o njihovim pravima, ali i mogućnostima.
„Te žene nemaju priliku da se socijalizuju u nekim aktivnostima kao žene u urbanim sredinama i onda je vrlo bitno odlaziti tamo, raditi kontinuirano na edukaciji i podići nivo njihove svijesti o važnosti učešća u lokalnim vijećima, parlamentima do najviših nivoa vlasti“, smatra Spahić-Šiljak.
Sve muške smijeniti
Spahić - Šiljak ističe da su reakcije bile iznenađujuće.
„U nekim selima u kojima smo očekivali da žene neće tako aktivno sudjelovati, ali nakon prvog sata i pojašnjenja šta mi to radimo i šta želimo i nakon informacija koje smo im ponudili šta se to događa u njihovim lokalnim zajednicama, kako malo žena ima, kako muškarci svi koji su zastupljeni u vijećima, primjerice, nemaju čak ni fakultete nego srednje škole, pa neki i osnovne škole i da to nije prepreka, onda su nam neke nane rekle: ’Bogami ćemo se mi potruditi da za ove izbore pomećemo žene koje su obrazovane.’ Dakle, one su shvatile tek tada da one imaju obrazovanih žena, pogotovo mladih žena, i da će se one potruditi da te mlade žene podrže i da im daju svoj glas. Ja se nadam da će tako biti za ove izbore“, kaže voditeljica gender postidiplomskih studija u Sarajevu.
Ukoliko i kada se nađu u paralmentarnim klupama, žene moraju biti odlučnije i jasnije iskazati svoje stavove i interese, kaže dugogodišnja novinarka iz Bihaća Gorica Bukvić:
„Očekujem da će nakon izbora situacija biti daleko drugačija i da ćemo imati puno veći broj žena, ali aktivnih žena, u politici, ne samo onih žena koje gledamo u Skupštini koje ćute, ne izlaze, ne diskutuju i ne žele nešto promijeniti“, kaže Bukvićeva.
Na ulicama Brčkog, Sarajeva, Mostara, Banje Luke i Tuzle pitali smo zašto treba glasati za žene.
„Što da ne? Angela Merkelov u Njemačkoj vodi.“
„Žena ima sasvim dovoljno u svakoj oblastiosim u politici. Kod nas se politika vodi zakulisno. Tzv. kafanska politika je razlog najveći što se žena ne uklapa u to sve.“
„Sve treba muške smijeniti, a žene postaviti. Svi vidimo da su žene puno pametnije. Ne mogu se ni primaći ženama.“
„Ja sam svugdje uvijek da žene zauzmu svoje mjesto, svoju poziciju, da iskoriste svoje potencijale, kako da ne.“
„Da ima više žena, bilo bi bolje.“
Akcija „101 razlog zašto glasati za ženu“ nastaviće se i narednih mjeseci i promovisati građanski aktivizam, ljudska i politička prava žena. Sljedećeg mjeseca organizatori najavljuju više uličnih akcija, nakon što CIK BiH i zvanično objavi kandidatske liste za predstojeće oktobarske izbore.