Zgrada Parlamenta BiH, Sarajevo, ilustrativna fotografija
Ni prošlosedmični izvještaj Evropske komisije, u kojem se navodi da Bosna i Hercegovina najsporije od svih zemalja u regiji napreduje prema Evropskoj uniji, nije motivisao bh. političare da pokrenu stvari sa “mrtve tačke”. Naprotiv. Politička kriza je dodatno produbljena, a može se govoriti i o radikalizaciji odnosa.
U trenutku kada zemlja više od godinu nema Vijeće ministara, sve se dodatno iskomplikovaolo u posljednja tri dana nakon što je Milorad Dodik, za ruski servis Radija Slobodna Evropa izjavio da je “eksperiment nazvan Bosna i Hercegovina neuspješan, i da su u državi nespojivi hemijski elementi”.
Za Dodika, vlast u BiH je smetnja, a na novinarsko pitanje da li bi bilo lakše za Republiku Srpsku da slijedi vlastiti put, Dodik je izjavio:
„Da li će RS otići svojim putem ili ne, naprosto ne zavisi samo od nas, ali ću vam reći da je ovdje prije nekoliko mjeseci GALUP radio intervju stanovništva o tom pitanju da li se želi ostati u BiH ili ne. 88 posto anketiranih u RS je reklo da ne želi da ostane u BiH.“
Dodikova retorika nije izazvala nikakve reakcije u Republici Srpskoj, ali jeste u drugom bh. entitetu- Federaciji BiH. Najkritičniji je bio Bakir Izetbegović, član bh. Predsjedništva. Neuobičajeno oštrim stilom izražavanja poslužio se ovaj put Izetbegović.
U saopštenju za javnost poručio je prvom čovjeku Republike Srpske da “prestane sa dosadašnjom retorikom koja može dovesti do novih sukoba sa nesagledivim posljedicama, te da će bilo kakav pokušaj ugrožavanja cjelovitosti zemlje naići na otpor 100 posto patriota koji su spremni braniti Bosnu i Hercegovinu”.
Evo kako je, dan nakon upućenog saopštenja, obrazložio svoj stav:
Bakir Izetbegović
„Možda ni on sam nije svjestan šta je sve kazao i do čega sve to može dovesti šta je on kazao posljednjih godina – i da ni za kog nije dobro, ni za njega, ni za one koje predstavlja, ono šta on radi i šta on govori. Može nas dovesti u bezizlaznu situaciju, u jedan zastoj - jer Bosne će biti, imaće ko da brani BiH. Može nas dovesti do jedne agonije. Ja ga želim na vrijeme upozoriti i pozvati da sa svom energijom, koju on neopozivo posjeduje, da se stavi na stranu pozitivnih snaga i da poguramo ovu zemlju.“
Politička prepucavanja kojom se služe bosanskohercegovački političari, prijeteći novim sukobima, nikoga u Bosni i Hercegovini ne ostavljaju ravnodušnim.
Istovremeno, predstavnici međunarodne zajednice pozivaju na formiranje Vijeća ministara BiH, od čijeg konstituisanja zavisi brži evropski put države.
„Vjerujemo da ćemo dobiti partnera u Vijeću ministara koje će zemlju voditi prema Evropskoj uniji. Razumijem građane Bosne i Hercegovine koji su ljuti što vlada nije formirana, jer su izbori bili prije godinu dana. Reforme moraju biti provedene na svim nivoima, a građani zaslužuju da dobiju Vijeće ministara“, kaže Peter Sorensen, specijalni predstavnik Evropske unije u BiH.
Dobro oproban recept
Bosanskohercegovački analitičari ocjenjuju kako je radikalizacija odnosa u Bosni i Hercegovini dobro oproban recept, jer političari ne žele da rješavaju brojne ekonomske i socijalne probleme građana.
Vaš browser nepodržava HTML5
Insert iz RSE intervjua/Dodik: Narodi u BiH nemaju ništa zajedničko
„Vi nemate nikakav pritisak, ni unutrašnji ni vanjski, da ova država profunkcioniše. Je li vi vidite nekoga da se bori da ova zemlja profunkcioniše? Ja vidim isključivo političke lidere koji se bore za svoje interese, ne vidim nikoga ko radi svoj posao“, naglašava Aleksandar Trifunović, urednik banjalučkog on line magazina “Buka”.
Poslanik u Evropskom parlamentu Jelko Kacin ne pridaje veliki značaj zaoštravaju političkih odnosa u Bosni i Hercegovini. Kacin smatra da će bosanskohercegovačke prilike u velikoj mjeri zavisiti od poruka zvaničnog Beograda.
„Ja još uvijek vjerujem da će Srbija napraviti korak koji će omogućiti da odmota situaciju na sjeveru Kosova i da na taj način dobije status zemlje kandidata. Otada dalje čeka je datum - i to će svakako
Kada Srbija krene prema EU, ocjenjuje Jelko Kacin, to će imati pozitivne posljedice na atmosferu u BiH.
kada Srbija krene u tom pravcu imati pozitivne posljedice na atmosferu u BiH i na tzv. negativne izjave - i provokacije te vrste će jednostavno biti, kao što bi rekli u Briselu, demode, jednostavno neprihvatljive“, ocjenjuje Jelko Kacin.
Za predstavnika Međunarodne krizne grupe Srećka Latala, stabilna Bosna i Hercegovina je interes svih građana njene zemlje, bez obzira na njihovu nacionalnost.
„Ove izjave nisu nagovještaj nove radikalizacije retorike sa bilo koje strane, već samo možda trenutak slabosti lokalnih političara, i da će se nakon toga vratiti konstruktivnim razgovorima u cilju poboljšanja, prije svega, ekonomske i socijalne situacije koja je već ozbiljno ugrožena ovdje“, kaže Latal.
„Dejtonski mirovni sporazum je osigurao mir u BiH tokom zadnjih 16 godina i Ured visokog predstavnika i međunarodna zajednica neće dozvoliti da se ovo poništi. Jasno je da neki političari traže konflikt, međutim, činjenice su jasne: BiH je jedinstvena, multietnička, suverena država, ona je država građana i tri konstitutivna naroda i ostalih - i ovo se neće mijenjati“, zaključuje portparol OHR-a Oleg Milišić.
