Iako svi kantoni u FBiH još nisu delegirali svoje kandidate u Dom naroda, sjednica ovog tijela će biti sazvana 10. marta, sa ili bez predstavnika HDZ-a BiH i HDZ-a 1990, stav je stranaka potpisnica Platforme o zajedničkom djelovanju i implementaciji izbornih rezultata.
Kako od formiranja Doma naroda u FBiH ovise i formiranje istog tijela na nivou države, te konstituisanje izvršne i zakonodavne vlasti u FBiH, pitanje je kakvu je vlast u stanju napraviti krnja institucija.
Ukoliko se Dom naroda formira ovakav kakav je i najavljen, za HDZ BiH je to neprihvatljivo, kaže glasnogovornik stranke Mišo Relota.
„Ako se u konačnici istraje na tome da se legitimna hrvatska izborna volja ne uvaži, predstavljalo bi nastavak političke krize, odnosno dalju destabilizaciju BiH“, navodi Relota.
Predsjednik SDP BiH Zlatko Lagumdžija svjestan je da je upitno funkcionisanje vlasti kakvu namjerava formirati ukoliko dva HDZ-a ne prihvate prijedloge koji su im ponuđeni.
„Što se tiče efikasnosti vlasti koja bi bila bez dva HDZ-a, ta vlast bi bila, siguran sam, ne baš previše efikasna u početku. Vjerujem da bi ona bila efikasnija kasnije. Ono što nas motivira da prihvatimo i to kao rješenje ukoliko ne možemo okupiti sve, ukoliko drugi ne žele, imamo još veći problem od ne baš toliko efikasne vlasti u početku, a taj problem se zove da nemamo uopšte vlast - koja onda po definiciji nije efikasna“, navodi Lagumdžija.
Stvaranje tenzija
Martin Raguž, dopredsjednik HDZ 1990, kaže kako se iz postupka SDP i drugih stranaka vidi kako se ide ka kompliciranju političkih odnosa i stvaranju dodatnih tenzija. Treba nastaviti pregovarati jer trenutno stanje traži angažman svih aktera.
„Situacija u BiH, politička, gospodarska, financijska, socijalna, prespektivna je takva da čak i uz angažman svih, bez bilo kakvih konfrontacija i repova, bilo bi teško iznijeti se s tim stanjem, tako da svaki reducirani pristup, a ovaj pristup smatram izuzetno reduciranim i koji ne osigurava jedan širi, stabilan okvir, znači po meni jednu debelu neizvjesnost. Oni koji zagovaraju taj pristup, bez upornosti da se dođe do konačnog dogovora - ja mislim da ima još vremena i trebamo svi skupa dan i noć raditi da dođe do jedne šire koalicije koja može rješavati ove probleme u BiH, a ne stvarati rješenja koja neće moći izdržati test vremena ni kratkoročno, a kamoli dugoročno“, smatra Raguž.
S druge strane, u Hrvatskom narodnom vijeću smatraju da stranke koje su već u sastavu koalicije i potpisale su Platformu imaju kapacitet da predstavljaju Hrvate, pri tome misleći na HSP i Radom za boljitak.
Politika homogenizacije, kakvu zagovaraju dva HDZ-a, ne vodi poboljšanju statusa Hrvata, smatra član HNV Ivo Komšić, te naglašava:
„Nama je to prihvatljivije od HDZ-ovog rješenja neravnopravnosti kroz treći entitet, odnosno četvrti entitet, zato što taj treći entitet, hrvatski tzv., to je homogenizacija Hrvata na jednoj teritoriji. To je nestanak Hrvata.“
Iako je izabrano 36 od 58 Ustavom predviđenih delegata, to i dalje nije prosta većina koja može odlučivati, jer bi u ovom sastavu, kakav se najavljuje, prosta većina bilo tek 19 delegata. Ovo otvara drugu dimenziju: legalitet i ustavno uporište ovakve vlasti, naglašava politički analitičar Elmir Sadiković.
„Pitanje je da li se uopšte na način na koji je to najavljeno može, prije svega u FBiH uspostaviti vlast i pitanje je da li je to u skladu sa Ustavom FBiH, i da li je to u skladu sa Izbornim zakonom BiH. Naime, Ustav predviđa da delegate u Dome naroda FBiH delegiraju svih 10 kantona, a mi znamo da je samo u šest kantona izvršen taj proces, a u četiri kantona to nije urađeno. Možda bi jedino Ustavni sud FBiH, ili čak Ustavni sud BiH mogao dati konačnu ocjenu da li bi konstituisanje Doma naroda FBiH u tom krnjem sazivu bilo uopšte u skladu sa Ustavom“, ocjenjuje Sadiković.
I CIK je nedavno ocijenila kako je na ovaj način opasno, ali i protuzakonito formirati vlast, no potpisnice Platforme su mišljenja da je ovo i jedini način da se spriječi blokada FBiH, čiji se budžet mora donijeti do 31. marta, kada prestaje privremeno finansiranje - ili nastaje kolaps.
Kako od formiranja Doma naroda u FBiH ovise i formiranje istog tijela na nivou države, te konstituisanje izvršne i zakonodavne vlasti u FBiH, pitanje je kakvu je vlast u stanju napraviti krnja institucija.
Ukoliko se Dom naroda formira ovakav kakav je i najavljen, za HDZ BiH je to neprihvatljivo, kaže glasnogovornik stranke Mišo Relota.
Ako se istraje na tome da se legitimna hrvatska izborna volja ne uvaži, predstavljalo bi nastavak političke krize, odnosno dalju destabilizaciju BiH, tvrde u HDZ-u BiH.
„Ako se u konačnici istraje na tome da se legitimna hrvatska izborna volja ne uvaži, predstavljalo bi nastavak političke krize, odnosno dalju destabilizaciju BiH“, navodi Relota.
Predsjednik SDP BiH Zlatko Lagumdžija svjestan je da je upitno funkcionisanje vlasti kakvu namjerava formirati ukoliko dva HDZ-a ne prihvate prijedloge koji su im ponuđeni.
„Što se tiče efikasnosti vlasti koja bi bila bez dva HDZ-a, ta vlast bi bila, siguran sam, ne baš previše efikasna u početku. Vjerujem da bi ona bila efikasnija kasnije. Ono što nas motivira da prihvatimo i to kao rješenje ukoliko ne možemo okupiti sve, ukoliko drugi ne žele, imamo još veći problem od ne baš toliko efikasne vlasti u početku, a taj problem se zove da nemamo uopšte vlast - koja onda po definiciji nije efikasna“, navodi Lagumdžija.
Stvaranje tenzija
Martin Raguž, dopredsjednik HDZ 1990, kaže kako se iz postupka SDP i drugih stranaka vidi kako se ide ka kompliciranju političkih odnosa i stvaranju dodatnih tenzija. Treba nastaviti pregovarati jer trenutno stanje traži angažman svih aktera.
„Situacija u BiH, politička, gospodarska, financijska, socijalna, prespektivna je takva da čak i uz angažman svih, bez bilo kakvih konfrontacija i repova, bilo bi teško iznijeti se s tim stanjem, tako da svaki reducirani pristup, a ovaj pristup smatram izuzetno reduciranim i koji ne osigurava jedan širi, stabilan okvir, znači po meni jednu debelu neizvjesnost. Oni koji zagovaraju taj pristup, bez upornosti da se dođe do konačnog dogovora - ja mislim da ima još vremena i trebamo svi skupa dan i noć raditi da dođe do jedne šire koalicije koja može rješavati ove probleme u BiH, a ne stvarati rješenja koja neće moći izdržati test vremena ni kratkoročno, a kamoli dugoročno“, smatra Raguž.
S druge strane, u Hrvatskom narodnom vijeću smatraju da stranke koje su već u sastavu koalicije i potpisale su Platformu imaju kapacitet da predstavljaju Hrvate, pri tome misleći na HSP i Radom za boljitak.
Politika homogenizacije, kakvu zagovaraju dva HDZ-a, ne vodi poboljšanju statusa Hrvata, smatra član HNV Ivo Komšić, te naglašava:
Politika homogenizacije, kakvu zagovaraju dva HDZ-a, ne vodi poboljšanju statusa Hrvata, smatra član HNV Ivo Komšić.
„Nama je to prihvatljivije od HDZ-ovog rješenja neravnopravnosti kroz treći entitet, odnosno četvrti entitet, zato što taj treći entitet, hrvatski tzv., to je homogenizacija Hrvata na jednoj teritoriji. To je nestanak Hrvata.“
Iako je izabrano 36 od 58 Ustavom predviđenih delegata, to i dalje nije prosta većina koja može odlučivati, jer bi u ovom sastavu, kakav se najavljuje, prosta većina bilo tek 19 delegata. Ovo otvara drugu dimenziju: legalitet i ustavno uporište ovakve vlasti, naglašava politički analitičar Elmir Sadiković.
„Pitanje je da li se uopšte na način na koji je to najavljeno može, prije svega u FBiH uspostaviti vlast i pitanje je da li je to u skladu sa Ustavom FBiH, i da li je to u skladu sa Izbornim zakonom BiH. Naime, Ustav predviđa da delegate u Dome naroda FBiH delegiraju svih 10 kantona, a mi znamo da je samo u šest kantona izvršen taj proces, a u četiri kantona to nije urađeno. Možda bi jedino Ustavni sud FBiH, ili čak Ustavni sud BiH mogao dati konačnu ocjenu da li bi konstituisanje Doma naroda FBiH u tom krnjem sazivu bilo uopšte u skladu sa Ustavom“, ocjenjuje Sadiković.
I CIK je nedavno ocijenila kako je na ovaj način opasno, ali i protuzakonito formirati vlast, no potpisnice Platforme su mišljenja da je ovo i jedini način da se spriječi blokada FBiH, čiji se budžet mora donijeti do 31. marta, kada prestaje privremeno finansiranje - ili nastaje kolaps.