Ni Vašington ni Brisel nemaju čarobnu formulu za sastavljanje bh. vlasti. To je zadatak domaćih političara, izjavio je uoči dolaska u Sarajevo Tomas Kantrimen, zamjenik pomoćnika američke državne sekretarke za evropske i evroazijske poslove.
„Još uvijek sam optimista da će onda kada se formira vlast na državnom nivou ona biti u stanju da donosi odluke i pravi kompromise neophodne kako bi se država kretala naprijed, kako bi BiH postala funkcionalnija država“, rekao je Kantrimen.
Američku delegaciju, koja je u petak doputovala u Sarajevo, predvodi Džejms Stajnberg, zamjenik američke državne sekretarke, u pratnji Tomasa Kantrimena. Cilj posjete je da u razgovoru sa predstavnicima vlasti i političkim liderima BiH podstaknu formiranje vlasti.
S istom namjerom dva dana u BiH boravio je i Miroslav Lajčak, izvršni direktor za Evropu i centralnu Aziju pri Službi vanjskih poslova Evropske unije. Lajčak nije krio zabrinutost Unije, što pet mjeseci od izbora, zemlja nema vlast.
„Došao sam da informišem o tome da EU ima pripremljenu jasnu strategiju za BiH. Cilj te strategije je da preko da preko ojačanog mandata predstavnika EU u BiH jasno pokažemo da EU ima i snagu i instrumente da postane vodeći međunarodni faktor u BiH i partner domaćim inistitucijama“, rekao je Lajčak.
Činjenicu da BiH još uvijek nema toliko neophodnu vlast koja će zemlju približiti Evropskoj uniji, ponovila je u Sarajevu i Doris Pak, predstavnica Evropskog parlamenta.
Revoltirana sadašnjom situacijom, studentima sarajevskog Univerziteta je poručila:
„Ali, šta su ti političari učinili ranije, šta ste vi učinili da ih potaknete da nešto urade? Ja sam rekla mladim ljudima da je krajnje vrijeme, da su to trebali jučer uraditi - izaći na ulice i tražiti od političara da učine nešto.“
Apstinencija prema reformama
I dok evropski i američki zvaničnici pokušavaju da primoraju bh. lidere da uspostave vlast na državnom nivou, oni i dalje uporno ponavljaju dosad izrečene stavove.
„SNSD ima jasnu političku poziciju oko formiranja vlasti. RS je uradila sve što je neophodno“, kaže predsjednik SNSD-a Milorad Dodik.
„Činimo sve kako bi se vlast uspostavila odmah, a i da zadovoljimo osnovne kriterije legitimnosti predstavnika jednog, drugog i trećeg naroda, ili svih onih stranaka koje su dobile potporu na ovim izborima“, tvrdi lider HDZ-a BiH Dragan Čović.
Dodik i Čović samo su primjeri na koji način razmišljanju bh. političari, koji se od oktobra do danas, zbog stranačkih i nacionalnih interesa, ne uspijevaju dogovoriti o formiranju vlasti. Sudeći po izjavama, stiče se utisak kako uopšte ne razumiju da bi posjete evropskih i američkih zvaničnika tokom ove sedmice mogle biti posljednji krug diplomatskih pritisaka na BiH.
Podsjećamo kako će Evropska unija u martu objaviti nove mehanizme dalje strategije prema BiH. Ali, ukoliko do tada vlast ne bude formirana, postavlja se pitanje može li se dogoditi da BiH ostane na margini evropskih i američkih interesa. Odgovor daje Zekerijah Smajić, ekspert za evropska pitanja:
„Ne da se može dogoditi - to se već događa. BiH je u nekoj vrsti apstinencije prema reformama generalno, ne samo prema procesu evropskih integracija, u zadnjih pet godina. BiH značajno zaostaje iza Albanije, koja je, opet, na dnu ljestvice u odnosu na druge zemlje.“
I dok BiH stagnira na evropskom putu, bosanskohercegovačka javnost nade polaže u imenovanje specijalnog predstavnika Evropske unije u BiH, koji bi funkciju trebao preuzeti u junu. Prema nekim procjenama, on će imati manje ingerencije od bonskih, ali veće nego što ima sadašnji visoki predstavnik.
Istovremeno, uprkos medijskim spekulacijama o mogućim sankcijama, analitičari vjeruju da do njih neće doći, osim eventualnih zaustavljanja budžetskih linija prema Bosni i Hercegovini. Navode da u tom slučaju sankcije neće osjećati političari, koji su odgovorni za sadašnje stanje, već obični građani.
„Još uvijek sam optimista da će onda kada se formira vlast na državnom nivou ona biti u stanju da donosi odluke i pravi kompromise neophodne kako bi se država kretala naprijed, kako bi BiH postala funkcionalnija država“, rekao je Kantrimen.
Američku delegaciju, koja je u petak doputovala u Sarajevo, predvodi Džejms Stajnberg, zamjenik američke državne sekretarke, u pratnji Tomasa Kantrimena. Cilj posjete je da u razgovoru sa predstavnicima vlasti i političkim liderima BiH podstaknu formiranje vlasti.
S istom namjerom dva dana u BiH boravio je i Miroslav Lajčak, izvršni direktor za Evropu i centralnu Aziju pri Službi vanjskih poslova Evropske unije. Lajčak nije krio zabrinutost Unije, što pet mjeseci od izbora, zemlja nema vlast.
„Došao sam da informišem o tome da EU ima pripremljenu jasnu strategiju za BiH. Cilj te strategije je da preko da preko ojačanog mandata predstavnika EU u BiH jasno pokažemo da EU ima i snagu i instrumente da postane vodeći međunarodni faktor u BiH i partner domaćim inistitucijama“, rekao je Lajčak.
Činjenicu da BiH još uvijek nema toliko neophodnu vlast koja će zemlju približiti Evropskoj uniji, ponovila je u Sarajevu i Doris Pak, predstavnica Evropskog parlamenta.
Revoltirana sadašnjom situacijom, studentima sarajevskog Univerziteta je poručila:
„Ali, šta su ti političari učinili ranije, šta ste vi učinili da ih potaknete da nešto urade? Ja sam rekla mladim ljudima da je krajnje vrijeme, da su to trebali jučer uraditi - izaći na ulice i tražiti od političara da učine nešto.“
Apstinencija prema reformama
I dok evropski i američki zvaničnici pokušavaju da primoraju bh. lidere da uspostave vlast na državnom nivou, oni i dalje uporno ponavljaju dosad izrečene stavove.
„SNSD ima jasnu političku poziciju oko formiranja vlasti. RS je uradila sve što je neophodno“, kaže predsjednik SNSD-a Milorad Dodik.
„Činimo sve kako bi se vlast uspostavila odmah, a i da zadovoljimo osnovne kriterije legitimnosti predstavnika jednog, drugog i trećeg naroda, ili svih onih stranaka koje su dobile potporu na ovim izborima“, tvrdi lider HDZ-a BiH Dragan Čović.
Dodik i Čović samo su primjeri na koji način razmišljanju bh. p
'BiH značajno zaostaje iza Albanije, koja je, opet, na dnu ljestvice u odnosu na druge zemlje', kaže Zekerijah Smajić.
Podsjećamo kako će Evropska unija u martu objaviti nove mehanizme dalje strategije prema BiH. Ali, ukoliko do tada vlast ne bude formirana, postavlja se pitanje može li se dogoditi da BiH ostane na margini evropskih i američkih interesa. Odgovor daje Zekerijah Smajić, ekspert za evropska pitanja:
„Ne da se može dogoditi - to se već događa. BiH je u nekoj vrsti apstinencije prema reformama generalno, ne samo prema procesu evropskih integracija, u zadnjih pet godina. BiH značajno zaostaje iza Albanije, koja je, opet, na dnu ljestvice u odnosu na druge zemlje.“
I dok BiH stagnira na evropskom putu, bosanskohercegovačka javnost nade polaže u imenovanje specijalnog predstavnika Evropske unije u BiH, koji bi funkciju trebao preuzeti u junu. Prema nekim procjenama, on će imati manje ingerencije od bonskih, ali veće nego što ima sadašnji visoki predstavnik.
Istovremeno, uprkos medijskim spekulacijama o mogućim sankcijama, analitičari vjeruju da do njih neće doći, osim eventualnih zaustavljanja budžetskih linija prema Bosni i Hercegovini. Navode da u tom slučaju sankcije neće osjećati političari, koji su odgovorni za sadašnje stanje, već obični građani.