Politička situacija u Bosni i Hercegovina najgora je od 1995. godine. Ovo je ocjena međunarodnih zvaničnika, koji smatraju da su isključivi krivci za to bosanskohercegovački političari.
Ovakav stav ne treba da čudi ako se u obzir uzme činjenica da je zemlja ušla u drugu godinu od izbora, a da nema Vijeće ministara. No, taj pokazatelj više zabrinjava evropske i američke zvaničnike, nego bh. političku elitu. Tako je, primjerice, iz State Departmenta sredinom sedmice poručeno da su SAD razočarane sadašnjim stanjem u BiH.
„Bosna i Hercegovina je zaglavljena u prošlosti i stagnira u odnosu na susjede, koji napreduju u integracijama sa Evropskom unijom. Lideri šest vodećih stranaka treba da ispune demokratsku odgovornost prema narodu i postignu dogovor o formiranju Vijeća ministara. Prošlo je godinu dana, a vrijeme teče brzo u Evropi, vrijeme sve brže protiče na Balkanu bez BiH“, kaže portparol State Departmenta Victoria Noland.
Zabrinutost zbog postojeće političke situacije ne krije ni američki ambasador u BiH Patrick Moon. Iako Moon ističe da političarima treba vremena kako bi riješili sva pitanja, kaže i da upravo oni snose odgovornost zbog neuspostavljanja Vijeća ministara.
A upravo odluka Evropskog suda za ljudska prava o provedbi odluke Sejdić -Finci sastavni je dio rezolucije koju je u četvrtak usvojila Parlamentarna skupština Vijeća Evrope i u kojoj se traži da BiH ispoštuje ono što je doneseno krajem 2009.
Politička situacijau pat poziciji
No, to nije jedino o čemu su raspravljali evropski parlamentarci. Većina njih, u izlaganjima, pokazali su da im je poznata politička situacija u BiH, te uputili niz kritika na račun bh. političara. Evo nekih dijelova izlaganja:
„Politička kriza u Bosni i Hercegovini temelji se na sučeljavanjima dva politička koncepta. Jedan, koji na prvo mjesto stavlja etnički identitet građana, i drugi, koji tretira sve građane jednako, bez obzira na njihovu etničku pripadnost. Nije prihvatljivo da jedna stranka smatra da može predstavljati cijeli narod. To nije demokratija. Politička situacija je u pat poziciji - i mi moramo pomoći jer je očito da vlade i političari na Balkanu sami ne mogu prevazići probleme. Naša je dužnost da reagujemo ukoliko ne želimo da stvari postanu gore.“
A da su Evropljani i Amerikanci više zainteresovani za rješenje političke krize u BiH od domaćih aktera pokazuje i podatak da su bh. parlamentarci koji su učestvovali na zasjedanju Parlamentarne skupštine Vijeća Evrope nemalo iznenađeni što se uopšte raspravljalo o stanju u BiH dovodeći je u kontekst sa stanjem na Kosovu.
Koliko je stanje u BiH loše, iako to političari ne priznaju, ilustruje i posljednji izvještaj Međunarodne krizne grupe, u kojem je data ocjena o politici koju je bosanskohercegovački entitet Republika Srpska vodila u proteklom periodu.
„Tu su identifikovani ključni problemi, jedna vrlo radikalna i agresivna politika nove vlasti RS. Posljedica toga je bila i još uvijek jeste dalje pogoršavanje političke situacije“, kaže Srećko Latal, predstavnik te organizacije u BiH.
Na naše pitanje kome dogovara ovakvo stanje u BiH, predstavnik Centra civilnih inicijativa Adis Arapović odgovara:
„Isključivo političkoj eliti odgovara ovakvo stanje, a posljedice trpe isključivo građani BiH, posebno oni na margini društva, i naravno sama država BiH.“
U Međunarodnoj kriznoj grupi ocjenjuju i da je posljedica politike koju vode bh. političari pogoršavanje ekonomske i socijalne situacije u zemlji. Iako, kako kaže, nema informacija da međunarodna zajednica priprema plan B kako bi se stanje u BiH promijenilo, Srećko Latal ističe da je međunarodna zajednica itekako zabrinuta zbog nemogućnosti da bh. lideri postignu kompromisno rješenje kako bi zemlja nastavila evropski put.
„Čini se da veoma zabrinute izjave upozorenja međunarodnih zvaničnika indiciraju to da su međunarodni zvaničnici više zabrinuti i više svjesni negativnih posljedica ove situacije nego neki lokalni lideri. Mislim da je ova situacija, koliko god da je teška i ozbiljna, možda neophodna da se desi Bosni i Hercegovini da i građani BiH i svi ostali segmenti društva, uključujući nevladine organizacije, civilno društvo, intelektualce i ostale, shvate da je na njima odgovornost da utiču na političare i da im jasno stave do znanja šta oni hoće, a šta neće od BiH“, zaključuje Latal.
Ovakav stav ne treba da čudi ako se u obzir uzme činjenica da je zemlja ušla u drugu godinu od izbora, a da nema Vijeće ministara. No, taj pokazatelj više zabrinjava evropske i američke zvaničnike, nego bh. političku elitu. Tako je, primjerice, iz State Departmenta sredinom sedmice poručeno da su SAD razočarane sadašnjim stanjem u BiH.
„Bosna i Hercegovina je zaglavljena u prošlosti i stagnira u odnosu na susjede, koji napreduju u integracijama sa Evropskom unijom. Lideri šest vodećih stranaka treba da ispune demokratsku odgovornost prema narodu i postignu dogovor o formiranju Vijeća ministara. Prošlo je godinu dana, a vrijeme teče brzo u Evropi, vrijeme sve brže protiče na Balkanu bez BiH“, kaže portparol State Departmenta Victoria Noland.
Zabrinutost zbog postojeće političke situacije ne krije ni američki ambasador u BiH Patrick Moon. Iako Moon ističe da političarima treba vremena kako bi riješili sva pitanja, kaže i da upravo oni snose odgovornost zbog neuspostavljanja Vijeća ministara.
Patrick Moon
„Građani zaslužuju da imaju Vijeće ministara. Pomaci su neophodni, a Bosna i Hercegovina mora ispoštovati uslove koji se od nje traže kako bi napredovala na evropskom putu. Tu mislim na usvajanje zakona o državnoj pomoći, popisu stanovništva, pitanju vojne imeovine, te provedbi odluke Sejdić - Finci“, navodi Moon.A upravo odluka Evropskog suda za ljudska prava o provedbi odluke Sejdić -Finci sastavni je dio rezolucije koju je u četvrtak usvojila Parlamentarna skupština Vijeća Evrope i u kojoj se traži da BiH ispoštuje ono što je doneseno krajem 2009.
Politička situacijau pat poziciji
No, to nije jedino o čemu su raspravljali evropski parlamentarci. Većina njih, u izlaganjima, pokazali su da im je poznata politička situacija u BiH, te uputili niz kritika na račun bh. političara. Evo nekih dijelova izlaganja:
„Politička kriza u Bosni i Hercegovini temelji se na sučeljavanjima dva politička koncepta. Jedan, koji na prvo mjesto stavlja etnički identitet građana, i drugi, koji tretira sve građane jednako, bez obzira na njihovu etničku pripadnost. Nije prihvatljivo da jedna stranka smatra da može predstavljati cijeli narod. To nije demokratija. Politička situacija je u pat poziciji - i mi moramo pomoći jer je očito da vlade i političari na Balkanu sami ne mogu prevazići probleme. Naša je dužnost da reagujemo ukoliko ne želimo da stvari postanu gore.“
A da su Evropljani i Amerikanci više zainteresovani za rješenje političke krize u BiH od domaćih aktera pokazuje i podatak da su bh. parlamentarci koji su učestvovali na zasjedanju Parlamentarne skupštine Vijeća Evrope nemalo iznenađeni što se uopšte raspravljalo o stanju u BiH dovodeći je u kontekst sa stanjem na Kosovu.
Vijeće ministara BiH već godinu dana je u starom sastavu i tehničkom mandatu
„Nisu predlagali nikakve sankcije, ali kao ’malo smo se i mi opustili prema njima, pa zato oni koriste taj vakum da ne rade taj posao koji treba’ - kao da smo mi mala djeca pa sad neko treba da nas tjera sa batinom ili slično“, kaže Milica Marković, predstavnica bh. delegacije u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Evrope.Koliko je stanje u BiH loše, iako to političari ne priznaju, ilustruje i posljednji izvještaj Međunarodne krizne grupe, u kojem je data ocjena o politici koju je bosanskohercegovački entitet Republika Srpska vodila u proteklom periodu.
„Tu su identifikovani ključni problemi, jedna vrlo radikalna i agresivna politika nove vlasti RS. Posljedica toga je bila i još uvijek jeste dalje pogoršavanje političke situacije“, kaže Srećko Latal, predstavnik te organizacije u BiH.
Na naše pitanje kome dogovara ovakvo stanje u BiH, predstavnik Centra civilnih inicijativa Adis Arapović odgovara:
„Isključivo političkoj eliti odgovara ovakvo stanje, a posljedice trpe isključivo građani BiH, posebno oni na margini društva, i naravno sama država BiH.“
U Međunarodnoj kriznoj grupi ocjenjuju i da je posljedica politike koju vode bh. političari pogoršavanje ekonomske i socijalne situacije u zemlji. Iako, kako kaže, nema informacija da međunarodna zajednica priprema plan B kako bi se stanje u BiH promijenilo, Srećko Latal ističe da je međunarodna zajednica itekako zabrinuta zbog nemogućnosti da bh. lideri postignu kompromisno rješenje kako bi zemlja nastavila evropski put.
„Čini se da veoma zabrinute izjave upozorenja međunarodnih zvaničnika indiciraju to da su međunarodni zvaničnici više zabrinuti i više svjesni negativnih posljedica ove situacije nego neki lokalni lideri. Mislim da je ova situacija, koliko god da je teška i ozbiljna, možda neophodna da se desi Bosni i Hercegovini da i građani BiH i svi ostali segmenti društva, uključujući nevladine organizacije, civilno društvo, intelektualce i ostale, shvate da je na njima odgovornost da utiču na političare i da im jasno stave do znanja šta oni hoće, a šta neće od BiH“, zaključuje Latal.