Uz već poznate podjele, bh. javnost sada se dijeli oko „platformaša“ i onih drugih, Hrvatskog narodnog sabora, referenduma u RS o Sudu i Tužilaštvu BiH, legitimnosti i legalnosti Vlade Federacije, „Dejtona dva“...
Sve su to krupne političke teme, izvan kojih ostaju životne brige i problemi većine stanovnika, naglašava analitičar dr Žarko Papić.
„Bojim se da nivo podjela, zajedno s time i nivo uslovno rečeno nekog novog nacionalističkog vala, je sigurno veći nego posljednjih desetak godina. Situacija jeste, odista, veoma loša. Loša je, između ostalog i zato što se bitne stvari u Bosni i Hercegovini nisu u međuvremenu rješavale. Pomenuću samo situaciju u kojoj se odjedanput pojavljuje, a ne bi trebalo da je bilo ko time iznenađen, tzv. hrvatsko pitanje, pitanje ravnopravnosti Hrvata. Ja sad ne govorim o Saboru, o kom ne mislim ništa dobro, ali – činjenica je da problem postoji. Ovo sam uzeo kao ilustraciju. To veoma doprinosi podjeli zemlje, a posljedično, potpunom zapostavljanju onih najbitnijih životnih problema Bosne i Hercegovine“, ocjenjuje dr Žarko Papić.
U demokratskoj državi problemi se rješavaju prema prioritetima, odnosno prema ključnim potrebama svakog građanina i čovjeka, naglašava akademik dr. Muhamed Filipović.
„Prioritetna pitanja svakog današnjeg čovjeka, bez obzira na njegovu nacionalnu, vjersku, ideološku, političku orijentaciju, su ekonomska zaostalost zemlje, nazadovanje u svakom pogledu, nezaposlenost, ogromno siromaštvo koje se svaki dan – ne svake godine, nego svaki dan se povećava na naše oči, nedostatak bilo kakvog racionalnog plana razvoja, izlaska iz postojeće situacije. Činjenica je, na primjer, da mi nemamo uopće željezničkog sistema u zemlji, da mi nemamo autoputeva, da smo paralizirani. Sve što se zbiva sad u ovoj zemlji – intelektualno, i moralno i kulturno je nepodnošljivo“, smatra dr. Filipović.
Potonuli kao Titanik
Na pitanje koliko država brine o njima, građani u našoj anketi kažu:
„Ne brine se nikako, jarane. Sve na birou i niko živ ne radi ništa.“
„Veoma slabo, počevši od radnika. Penzionere ne možemo zaobići.“
„Za radnika – ništa.“
„Gdje god krenete, sve vam je: ko ima - ima, ko nema – nema.“
„Kol'ko se brine – ništa. Ne vidim od toga ništa. Što pričaju, da pričaju – ista im tema, isto sve, a meni isto.“
„Potonuli smo svi k'o Titanik, eto.“
Ekonomisti su saglasni da je Bosna i Hercegovina u poređenju sa zemljama u okruženju, u ključnim segmentima stagnirala ili nazadovala, te da nije učinjeno gotovo ništa na popravljanju privrednog ambijenta.
„To, nažalost, ne može dobro završiti. Ne postoji privreda zbog države, nego država zbog privrede. Prema tome, njihov osnovni zadatak je da se okrenu razvoju privrede, stvaranju ambijenta i otvaranju novih radnih mjesta. Po svim parametrima, mjereći u odnosu na sve ostale zemlje, Bosna i Hercegovina je drastično krenula da zaostaje. Pazite – 2012. dolazi naplata kredita uzetih od Međunarodnog monetarnog fonda. Prema tome, nešto se pod hitno mora uraditi na povećanju društvenog bruto proizvoda, i to prvenstveno kroz proizvodnju. Ja se nadam da će vlasti napokon to da shvate", kaže ekonomista iz Banjaluke Damir Miljević.
Ne nazire se poboljšanje ekonomske i socijalne situacije, kaže Žarko Papić.
„Ne zaboravite da nas od jučer Međunarodni monetarni fond upozorava da Bosni i Hercegovini prijeti opasnost velikog siromaštva. Pred tim ekonomskim problemima, potencijalnim socijalnim nemirima – da budem direktan - bojim se da se onda proizvode ove velike političke, ideološke, nacionalne tenzije i konflikti, ne bi li se sve to, što je puno važnije, zaboravilo“, navodi dr Papić.
Političkim temama koje se nude narodu da bi se o njima a ne o svom jadu zabavio, daje se veći značaj nego što objektivno imaju, smatra publicista i novinar Ahmed Burić.
„Ja mislim da je to sve skupa precijenjeno, da će se kod nas već za dva-tri mjeseca vidjeti potpune socijalne pukotine, rupe koje više nećemo moći začepiti kreditima od MMF-a koje više nećemo moći onda stavljati u javnu potrošnju, koje jednostavno postoje. Ovdje ljudi sve gore žive. Više ne možete ubijediti nikoga da je gladan zato što je Bošnjak, Srbin ili Hrvat. Vi jednostavno morate naći načina da ga nahranite“, kaže Ahmed Burić.
Nedavno je jedan zvaničnik evropskih institucija izjavio kako jedva čeka da Bosna i Hercegovina postane „dosadna“ zemlja, aludirajući pri tom na njen izlazak iz kruga problematičnih. Ali, po svemu sudeći, na dosadu će se u ovoj zemlji još dugo čekati....
Sve su to krupne političke teme, izvan kojih ostaju životne brige i problemi većine stanovnika, naglašava analitičar dr Žarko Papić.
„Bojim se da nivo podjela, zajedno s time i nivo uslovno rečeno nekog novog nacionalističkog vala, je sigurno veći nego posljednjih desetak godina. Situacija jeste, odista, veoma loša. Loša je, između ostalog i zato što se bitne stvari u Bosni i Hercegovini nisu u međuvremenu rješavale. Pomenuću samo situaciju u kojoj se odjedanput pojavljuje, a ne bi trebalo da je bilo ko time iznenađen, tzv. hrvatsko pitanje, pitanje ravnopravnosti Hrvata. Ja sad ne govorim o Saboru, o kom ne mislim ništa dobro, ali – činjenica je da problem postoji. Ovo sam uzeo kao ilustraciju. To veoma doprinosi podjeli zemlje, a posljedično, potpunom zapostavljanju onih najbitnijih životnih problema Bosne i Hercegovine“, ocjenjuje dr Žarko Papić.
"Sve što se zbiva sad u ovoj zemlji – intelektualno, i moralno i kulturno je nepodnošljivo“, ocjenjuje dr. Muhamed Filipović.
U demokratskoj državi problemi se rješavaju prema prioritetima, odnosno prema ključnim potrebama svakog građanina i čovjeka, naglašava akademik dr. Muhamed Filipović.
„Prioritetna pitanja svakog današnjeg čovjeka, bez obzira na njegovu nacionalnu, vjersku, ideološku, političku orijentaciju, su ekonomska zaostalost zemlje, nazadovanje u svakom pogledu, nezaposlenost, ogromno siromaštvo koje se svaki dan – ne svake godine, nego svaki dan se povećava na naše oči, nedostatak bilo kakvog racionalnog plana razvoja, izlaska iz postojeće situacije. Činjenica je, na primjer, da mi nemamo uopće željezničkog sistema u zemlji, da mi nemamo autoputeva, da smo paralizirani. Sve što se zbiva sad u ovoj zemlji – intelektualno, i moralno i kulturno je nepodnošljivo“, smatra dr. Filipović.
Potonuli kao Titanik
Na pitanje koliko država brine o njima, građani u našoj anketi kažu:
„Ne brine se nikako, jarane. Sve na birou i niko živ ne radi ništa.“
„Veoma slabo, počevši od radnika. Penzionere ne možemo zaobići.“
„Za radnika – ništa.“
„Gdje god krenete, sve vam je: ko ima - ima, ko nema – nema.“
„Kol'ko se brine – ništa. Ne vidim od toga ništa. Što pričaju, da pričaju – ista im tema, isto sve, a meni isto.“
„Potonuli smo svi k'o Titanik, eto.“
Ekonomisti su saglasni da je Bosna i Hercegovina u poređenju sa zemljama u okruženju, u ključnim segmentima stagnirala ili nazadovala, te da nije učinjeno gotovo ništa na popravljanju privrednog ambijenta.
„To, nažalost, ne može dobro završiti. Ne postoji privreda zbog države, nego država zbog privrede. Prema tome, njihov osnovni zadatak je da se okrenu razvoju privrede, stvaranju ambijenta i otvaranju novih radnih mjesta. Po svim parametrima, mjereći u odnosu na sve ostale zemlje, Bosna i Hercegovina je drastično krenula da zaostaje. Pazite – 2012. dolazi naplata kredita uzetih od Međunarodnog monetarnog fonda. Prema tome, nešto se pod hitno mora uraditi na povećanju društvenog bruto proizvoda, i to prvenstveno kroz proizvodnju. Ja se nadam da će vlasti napokon to da shvate", kaže ekonomista iz Banjaluke Damir Miljević.
Ne nazire se poboljšanje ekonomske i socijalne situacije, kaže Žarko Papić.
„Ne zaboravite da nas od jučer Međunarodni monetarni fond upozorava da Bosni i Hercegovini prijeti opasnost velikog siromaštva. Pred tim ekonomskim problemima, potencijalnim socijalnim nemirima – da budem dir
"Ovdje ljudi sve gore žive. Više ne možete ubijediti nikoga da je gladan zato što je Bošnjak, Srbin ili Hrvat. Vi jednostavno morate naći načina da ga nahranite“, kaže Ahmed Burić.
Političkim temama koje se nude narodu da bi se o njima a ne o svom jadu zabavio, daje se veći značaj nego što objektivno imaju, smatra publicista i novinar Ahmed Burić.
„Ja mislim da je to sve skupa precijenjeno, da će se kod nas već za dva-tri mjeseca vidjeti potpune socijalne pukotine, rupe koje više nećemo moći začepiti kreditima od MMF-a koje više nećemo moći onda stavljati u javnu potrošnju, koje jednostavno postoje. Ovdje ljudi sve gore žive. Više ne možete ubijediti nikoga da je gladan zato što je Bošnjak, Srbin ili Hrvat. Vi jednostavno morate naći načina da ga nahranite“, kaže Ahmed Burić.
Nedavno je jedan zvaničnik evropskih institucija izjavio kako jedva čeka da Bosna i Hercegovina postane „dosadna“ zemlja, aludirajući pri tom na njen izlazak iz kruga problematičnih. Ali, po svemu sudeći, na dosadu će se u ovoj zemlji još dugo čekati....