Visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko objavio je u srijedu uveče kako OHR više neće provjeravati kandidate za ministarske pozicije, te će odgovornost morati preuzeti stranke koje ih predlažu i u skladu s tim morati iznaći i mehanizme kako da sami provjeravaju kandidate. No, niti jedna institucija u entitetima, uključujući i Centralnu izbornu komisiju, nema ingerencije za provjere ministara.
Dok u BiH jedni pozdravljaju ovakvu odluku, kod drugih je i dalje prisutna sumnja u procjenu političkih stranaka pri izboru najboljeg kandidata za ministra. Sigurnost ulijeva tek to da je OHR zadržao pravo smjene onih koji ne ispunjavaju kriterije.
Ured visokog predstavnika u BiH političkim je strankama prebacio novu odgovornost za formiranje vlasti na nivou kantona i entiteta time što je donio odluku o prekidu procesa provjere kandidata za ministarske funkcije, te je prebacio u njihovu nadležnost.
„Sada će stranke koje su zastupljene u entitetskim i kantonalnim zakonodavnim tijelima imati odgovornost da osiguraju da budući zvačinici koji će obavljati funkcije u organima vlasti nisu osobe za koje je utvrđeno da su opstruirale provođenje Dejtonskog sporazuma, da nisu optužene za ratne zločine, te da nisu u pitanju osobe koje su počinitelji teških krivičnih djela. Visoki predstavnik očekuje da vlasti na entitetskom i kantonalnom nivou uvedu vlastite mehanizme provjere kandidata slične mehanizmima koji već postoje na državnom nivou“, pojašnjava glasnogovornica OHR-a Ljiljana Radetić.
Odluka OHR je preuranjena, smatra predsjednik Glavnog odbora SDA Halid Genjac, jer, kaže, nema mehanizama provjere.
„Dobro je da se to prenese na institucije domaće, ali mora se osigurati kako i koje institucije. U ovom slučaju to nije urađeno i mislim da to nije dobro na taj način i da bi se trebalo čuvati od takvih postupaka“, navodi Genjac.
Ni CIK ni entitetske agencije za državnu službu nemaju u ingerenciji provjeru ministarskih kandidata. Tako će, čini se, za sada stranke morati pažljivo odabrati kadrove za ovu poziciju koji nisu sporni, ili će vlade u tehničkom mandatu djelovati sve dok se ne iznađe novi način provjere kandidata.
Omogućeno kandidovanje Čovića?
Iako pozitivna odluka po BiH i njenu zrelost da sama snosi odgovornost za imenovanje kandidata, na nju sjenu bacaju i postizborni prijedlozi za najviše pozicije, poput one da se u izvršnoj vlasti nađe i predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović.
Premda je OHR istakao kako Čović ne može obavljati ovu funkciju, predsjednik PDP-a Mladen Ivanić smatra da se posljednja odluka ipak kreće u pravcu njegove rehabilitacije na izvršne funkcije u vlasti.
„Praktični razlozi ukidanja ove odluke se, po meni, ogledaju u očitoj želji da se i gospodinu Čoviću omogući angažman u izvršnoj vlasti. Ja mislim da će to na kraju tako i biti - prije svega zato što i gospodin Čović objektivno ima ima takvu političku snagu da će biti OHR-u vrlo teško sada da u novim okolnostima do kraja dosljedno insistira na svojoj odluci. Ja mislim da je ovo samo prvi korak i da će krajnja posljedica biti upravo ovo što sam rekao“, smatra Ivanić.
No, stranke u BiH su sposobne da se nose s ovom odgovornošću, kaže Milica Marković iz SNSD-a.
„Naravno da je to vraćanje odgovornosti državi i politčkim partijama koje kandiduju te funkcionere, i svakako da će odgovornost na njima biti i u pogledu te provjere“, navodi Markovićeva.
Mišljenje dijeli i funkcioner HDZ-a BiH Velimir Jukić.
„Smatram da su se institucije BiH već izgradile i izgradile jedan osjećaj odgovornosti kod kadroviranja da vode računa o tome kakve kadrove treba postaviti na određene, važne funkcije“, kaže Jukić.
Ipak, Genjac izražava blagu sumnju u sposobnost bh. političkih partija.
„Da li su stranke spremne to ćemo vidjeti. U najmanju ruku ne znamo, nepoznanica je jer nismo dosad to radili“, ocjenjuje Genjac.
I za Martina Raguža, zamjenika predsjednika HDZ 1990, poželjno je da stranke preuzimaju odgovornost i da se na sceni pojave kredibilni političari, ukoliko se odluka gleda sa principijelnog nivoa.
„Ako gledamo stvarnost, vidimo da mi objektivno nismo još na toj razini da ispoštujemo te temeljne demokratske principe. I bojim se da u nekom smislu ta odluka može biti preuranjena. Poznajući nas, našu stvarnost i poznajući najnovija zbivanja oko izbornoga procesa, načine na koje se još uvijek pokušava manipulirati sa izbornom voljom i da korupcija kreće od tih početaka, gdje bi trebao ustvari biti izvor demokracije, mislim da će biti još puno posla. Dobro je da nisu dokinute te ovlasti, tako da se u nekoj krajnjoj instanci može intervenirati“, kaže Raguž.
Ne tako davno, prilikom formiranja Vlade FBiH u prošlom mandatu nije se sačekalo da proces provjere kandidata bude okončan, već su ministri imenovani. Tada se ispostavilo da Fadil Jaganjac, kojeg je Stranka za BiH predložila na poziciju ministra unutrašnjih poslova, nije prošao provjeru.
Nedugo nakon toga suspendovan je sa pozicije načelnika Terenskog ureda za aerodrome Granične policije, da bi ga SUD BiH prvostepenom presudom u aprilu ove godine osudio na pet mjeseci zatvora zbog krivotvorenja isprave, zloupotrebe položaja, nedozvoljenog korištenja ličnih podataka i druga djela.
Tako dobru vijest o konačnom preuzimanju odgovornosti stranaka za kadrove koje predlažu prati još bolja - da će OHR zadržati ovlaštenja za smjenjivanje zvaničnika s funkcija, kao što je to bio slučaj i do sada, ukoliko se ispostavi da ne odgovaraju postavljenim zakonskim parametrima.
Dok u BiH jedni pozdravljaju ovakvu odluku, kod drugih je i dalje prisutna sumnja u procjenu političkih stranaka pri izboru najboljeg kandidata za ministra. Sigurnost ulijeva tek to da je OHR zadržao pravo smjene onih koji ne ispunjavaju kriterije.
Ured visokog predstavnika u BiH političkim je strankama prebacio novu odgovornost za formiranje vlasti na nivou kantona i entiteta time što je donio odluku o prekidu procesa provjere kandidata za ministarske funkcije, te je prebacio u njihovu nadležnost.
„Sada će stranke koje su zastupljene u entitetskim i kantonalnim zakonodavnim tijelima imati odgovornost da osiguraju da budući zvačinici koji će obavljati funkcije u organima vlasti nisu osobe za koje je utvrđeno da su opstruirale provođenje Dejtonskog sporazuma, da nisu optužene za ratne zločine, te da nisu u pitanju osobe koje su počinitelji teških krivičnih djela. Visoki predstavnik očekuje da vlasti na entitetskom i kantonalnom nivou uvedu vlastite mehanizme provjere kandidata slične mehanizmima koji već postoje na državnom nivou“, pojašnjava glasnogovornica OHR-a Ljiljana Radetić.
U SDA ocjenjuju odluku OHR-a preuranjenom, jer sada nema drugih mehanizama provjere kandidata.
Odluka OHR je preuranjena, smatra predsjednik Glavnog odbora SDA Halid Genjac, jer, kaže, nema mehanizama provjere.
„Dobro je da se to prenese na institucije domaće, ali mora se osigurati kako i koje institucije. U ovom slučaju to nije urađeno i mislim da to nije dobro na taj način i da bi se trebalo čuvati od takvih postupaka“, navodi Genjac.
Ni CIK ni entitetske agencije za državnu službu nemaju u ingerenciji provjeru ministarskih kandidata. Tako će, čini se, za sada stranke morati pažljivo odabrati kadrove za ovu poziciju koji nisu sporni, ili će vlade u tehničkom mandatu djelovati sve dok se ne iznađe novi način provjere kandidata.
Omogućeno kandidovanje Čovića?
Iako pozitivna odluka po BiH i njenu zrelost da sama snosi odgovornost za imenovanje kandidata, na nju sjenu bacaju i postizborni prijedlozi za najviše pozicije, poput one da se u izvršnoj vlasti nađe i predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović.
Premda je OHR istakao kako Čović ne može obavljati ovu funkciju, predsjednik PDP-a Mladen Ivanić smatra da se posljednja odluka ipak kreće u pravcu njegove rehabilitacije na izvršne funkcije u vlasti.
„Praktični razlozi ukidanja ove odluke se, po meni, ogledaju u očitoj želji da se i gospodinu Čoviću omogući angažman u izvršnoj vlasti. Ja mislim da će to na kraju tako i biti - prije svega zato što i gospodin Čović objektivno ima ima takvu političku snagu da će biti OHR-u vrlo teško sada da u novim okolnostima do kraja dosljedno insistira na svojoj odluci. Ja mislim da je ovo samo prvi korak i da će krajnja posljedica biti upravo ovo što sam rekao“, smatra Ivanić.
No, stranke u BiH su sposobne da se nose s ovom odgovornošću, kaže Milica Marković iz SNSD-a.
„Naravno da je to vraćanje odgovornosti državi i politčkim partijama koje kandiduju te funkcionere, i svakako da će odgovornost na njima biti i u pogledu te provjere“, navodi Markovićeva.
Mišljenje dijeli i funkcioner HDZ-a BiH Velimir Jukić.
„Smatram da su se institucije BiH već izgradile i izgradile jedan osjećaj odgovornosti kod kadroviranja da vode računa o tome kakve kadrove treba postaviti na određene, važne funkcije“, kaže Jukić.
Ipak, Genjac izražava blagu sumnju u sposobnost bh. političkih partija.
„Da li su stranke spremne to ćemo vidjeti. U najmanju ruku ne znamo, nepoznanica je jer nismo dosad to radili“, ocjenjuje Genjac.
I za Martina Raguža, zamjenika predsjednika HDZ 1990, poželjno je da stranke preuzimaju odgovornost i da se na sceni pojave kredibilni političari, ukoliko se odluka gleda sa principijelnog nivoa.
I Martin Raguž smatra da je odluka preuranjena, jer se u političkim krugovima i vlasti nisu dostigli potrebni demokratski principi.
„Ako gledamo stvarnost, vidimo da mi objektivno nismo još na toj razini da ispoštujemo te temeljne demokratske principe. I bojim se da u nekom smislu ta odluka može biti preuranjena. Poznajući nas, našu stvarnost i poznajući najnovija zbivanja oko izbornoga procesa, načine na koje se još uvijek pokušava manipulirati sa izbornom voljom i da korupcija kreće od tih početaka, gdje bi trebao ustvari biti izvor demokracije, mislim da će biti još puno posla. Dobro je da nisu dokinute te ovlasti, tako da se u nekoj krajnjoj instanci može intervenirati“, kaže Raguž.
Ne tako davno, prilikom formiranja Vlade FBiH u prošlom mandatu nije se sačekalo da proces provjere kandidata bude okončan, već su ministri imenovani. Tada se ispostavilo da Fadil Jaganjac, kojeg je Stranka za BiH predložila na poziciju ministra unutrašnjih poslova, nije prošao provjeru.
Nedugo nakon toga suspendovan je sa pozicije načelnika Terenskog ureda za aerodrome Granične policije, da bi ga SUD BiH prvostepenom presudom u aprilu ove godine osudio na pet mjeseci zatvora zbog krivotvorenja isprave, zloupotrebe položaja, nedozvoljenog korištenja ličnih podataka i druga djela.
Tako dobru vijest o konačnom preuzimanju odgovornosti stranaka za kadrove koje predlažu prati još bolja - da će OHR zadržati ovlaštenja za smjenjivanje zvaničnika s funkcija, kao što je to bio slučaj i do sada, ukoliko se ispostavi da ne odgovaraju postavljenim zakonskim parametrima.