U ratnim sukobima u bivšoj Jugoslaviji nestalo je oko 40.000 osoba, od čega 30.000 u Bosni i Hercegovini
DNK identifikacijom rasvijetljena je sudbina preko 12.000 lica koja su nestala tokom rata u BiH. Ta država jedina je na svijetu koja ima Institut za nestale i zakon, koji se, nažalost, još uvijek ne primjenjuje jer fond za pomoć porodicama koje traže svoje najmilije nije formiran. Promjena zakona i formiranje fonda trebalo bi ubrzati proces traženja i ekshumacija.
Deceniju i po po okončanju rata u BiH se traga za oko 10.000 od 28.000 nestalih osoba.
Iako je BiH jedina zemlja na svijetu koja ima Institut za nestale osobe i Zakon o nestalim osobama, porodice žrtava nisu zadovoljne do sada učinjenim.
Ferida Nišić bezuspješno već 17 godina traži brata i rođake. Ogorčena ponašanjem vlasti ističe da je žrtvama oduzeto dostojanstvo:
„Sedamnaest godina nisu ptice. Prvo nismo zadovoljni što ih nazivaju nestalim - oni su odvedeni i ubijeni. To su naši dijelovi. Ružno je, nemamo više riječi koliko smo ogorčeni na vlast. Ne može biti da se neko ne pritisne, vi morate kazati da te sankcije primijene da kažu, pa ne može biti za tolike hiljade duša da se ne zna gdje su. To je smiješno. Ogorčeni smo, ogorčeni, nemamo riječi stvarno. Mnogi su roditelji poumirali, mnogim majkama su srca pukla iščekujući svoje sinove.“
Milan Mandić iz Saveza udruženja porodica zarobljenih i nestalih RS kaže da je svima jasno da svi nestali neće biti pronađeni i dodaje da proces traženja otežavaju politički pritisci:
„Imamo dosta ometanja političke prirode. Političari to koče, ja prisustvujem tim sastancima, jer imaju i svoje razloge, ne zato što će ti zločinci koji se otkriju kasnije, koji su napravili ratni zločin, progovoriti. Nama je najbitnije da nađemo naredbodavce.“
BiH je jedina zemlja na svijetu koja ima Institut za nestale i Zakon o nestalim koji se, nažalost, jos uvijek ne primjenjuje. U parlamentarnu proceduru danas je upućen prijedlog za dopunu ovog zakona kojim je predviđeno formiranje fonda za pomoć porodicama koje traže svoje nestale. Fond su trebale uspostaviti dvije entitetske vlade, Vlada Brčko Distrikta i Vijeće ministara, ali dogovor nikada nije postignut. Šta predviđa novi prijedlog, pojašnjava zamjenica ministra za ljudska prava BiH Saliha Đuderija:
„Novo zakonsko rješenje je jednostavnije. Fond se formira zakonom. Sjedište i ostala pitanja automatski će biti jednostavnije riješeni, biće u ingerencijama Vijeća ministara. Uvjet za to je, naravno, opet entitetska saglasnost kroz parlamentarno glasanje u Parlamentu BiH, ali je rješenje jedinstveno, nediskriminirajuće i na jednak način tretira sve porodice nestalih u BiH. Novac u ovom momentu nije moguće izračunati, ali prva kalkulacija koju smo radili prije dvije godine govorila je o potrebi između tri i deset miliona.“
Promjenu zakona i formiranje fonda trebali bi ubrzati proces traženja i ekshumacija, a do kraja godine Institut za nestale BiH imaće i centralnu evidenciju nestalih, što će spriječiti manipulacije. Ipak, nadležnost za ekshumacije i identifikacije nije u nadležnosti Instituta, ističe direktor Instituta Milan Bogdanić:
„Institut postaje centralno mjesto vezano za rješavanje problema nestalih u BiH. Posao ekshumacija i identifikacija su sudske istražne radnje u nadležnosti Tužilaštva BiH, Odjela za ratne zločine, a Institut faktički samo katalizator u ovom procesu.“
Identifikaciju svih pronađenih i ekshumiranih žrtava u BiH od 2001. godine vrši Međunarodna komisija za nestale osobe. Uz pomoć najsavremenijih metoda DNK analiza u BiH je do sada identifikovano više od 12,5 hiljada ljudi, te 3.000 osoba nestalih u zemljama regiona. Predsjednica Međunarodne komisije za nestale Ketrin Bomberger ističe da su postignuti rezultati u BiH svjetski presedan, te da se traženje nestalih mora nastaviti:
„U BiH se počela primjenjivati u DNK analiza kao jedino sredstvo koje može tačno dokazati identitet osobe koja je nestala zato što je pripadala pogrešnoj religiji, bila pogrešne nacije ili pogrešnog identiteta. Upotreba DNK analize u svrhu identifikacije nestalih osoba u ovako politički nestabilnom području ne smije se zanemariti.“
Traganje za još 10.000 nestalih u BiH i između 12 i 14 hiljada ljudi u regionu je najveći humanitarni problem sa kojim se ovaj dio Balkana suočava, podsjetila je Bomberger. Jedini način da se ovaj problem zaista riješi je da vlade regiona podijele informacije o mjestima grobnica. Za BiH jedina nada da će najveći broj nestalih i biti pronađen jeste Institut za traženje nestalih, istakla je Bomberger, jer će Međunarodna komisija jednom ipak prestati sa radom.
Deceniju i po po okončanju rata u BiH se traga za oko 10.000 od 28.000 nestalih osoba.
Iako je BiH jedina zemlja na svijetu koja ima Institut za nestale osobe i Zakon o nestalim osobama, porodice žrtava nisu zadovoljne do sada učinjenim.
Ferida Nišić bezuspješno već 17 godina traži brata i rođake. Ogorčena ponašanjem vlasti ističe da je žrtvama oduzeto dostojanstvo:
U BiH se traga za još 10.000 nestalih i između 12 i 14 hiljada ljudi u regionu
„Sedamnaest godina nisu ptice. Prvo nismo zadovoljni što ih nazivaju nestalim - oni su odvedeni i ubijeni. To su naši dijelovi. Ružno je, nemamo više riječi koliko smo ogorčeni na vlast. Ne može biti da se neko ne pritisne, vi morate kazati da te sankcije primijene da kažu, pa ne može biti za tolike hiljade duša da se ne zna gdje su. To je smiješno. Ogorčeni smo, ogorčeni, nemamo riječi stvarno. Mnogi su roditelji poumirali, mnogim majkama su srca pukla iščekujući svoje sinove.“
Milan Mandić iz Saveza udruženja porodica zarobljenih i nestalih RS kaže da je svima jasno da svi nestali neće biti pronađeni i dodaje da proces traženja otežavaju politički pritisci:
„Imamo dosta ometanja političke prirode. Političari to koče, ja prisustvujem tim sastancima, jer imaju i svoje razloge, ne zato što će ti zločinci koji se otkriju kasnije, koji su napravili ratni zločin, progovoriti. Nama je najbitnije da nađemo naredbodavce.“
Zakon o nestalima se još uvijek ne primjenjuje
BiH je jedina zemlja na svijetu koja ima Institut za nestale i Zakon o nestalim koji se, nažalost, jos uvijek ne primjenjuje. U parlamentarnu proceduru danas je upućen prijedlog za dopunu ovog zakona kojim je predviđeno formiranje fonda za pomoć porodicama koje traže svoje nestale. Fond su trebale uspostaviti dvije entitetske vlade, Vlada Brčko Distrikta i Vijeće ministara, ali dogovor nikada nije postignut. Šta predviđa novi prijedlog, pojašnjava zamjenica ministra za ljudska prava BiH Saliha Đuderija:
„Novo zakonsko rješenje je jednostavnije. Fond se formira zakonom. Sjedište i ostala pitanja automatski će biti jednostavnije riješeni, biće u ingerencijama Vijeća ministara. Uvjet za to je, naravno, opet entitetska saglasnost kroz parlamentarno glasanje u Parlamentu BiH, ali je rješenje jedinstveno, nediskriminirajuće i na jednak način tretira sve porodice nestalih u BiH. Novac u ovom momentu nije moguće izračunati, ali prva kalkulacija koju smo radili prije dvije godine govorila je o potrebi između tri i deset miliona.“
Promjenu zakona i formiranje fonda trebali bi ubrzati proces traženja i ekshumacija, a do kraja godine Institut za nestale BiH imaće i centralnu evidenciju nestalih, što će spriječiti manipulacije. Ipak, nadležnost za ekshumacije i identifikacije nije u nadležnosti Instituta, ističe direktor Instituta Milan Bogdanić:
„Institut postaje centralno mjesto vezano za rješavanje problema nestalih u BiH. Posao ekshumacija i identifikacija su sudske istražne radnje u nadležnosti Tužilaštva BiH, Odjela za ratne zločine, a Institut faktički samo katalizator u ovom procesu.“
Identifikaciju svih pronađenih i ekshumiranih žrtava u BiH od 2001. godine vrši Međunarodna komisija za nestale osobe. Uz pomoć najsavremenijih metoda DNK analiza u BiH je do sada identifikovano više od 12,5 hiljada ljudi, te 3.000 osoba nestalih u zemljama regiona. Predsjednica Međunarodne komisije za nestale Ketrin Bomberger ističe da su postignuti rezultati u BiH svjetski presedan, te da se traženje nestalih mora nastaviti:
„U BiH se počela primjenjivati u DNK analiza kao jedino sredstvo koje može tačno dokazati identitet osobe koja je nestala zato što je pripadala pogrešnoj religiji, bila pogrešne nacije ili pogrešnog identiteta. Upotreba DNK analize u svrhu identifikacije nestalih osoba u ovako politički nestabilnom području ne smije se zanemariti.“
Traganje za još 10.000 nestalih u BiH i između 12 i 14 hiljada ljudi u regionu je najveći humanitarni problem sa kojim se ovaj dio Balkana suočava, podsjetila je Bomberger. Jedini način da se ovaj problem zaista riješi je da vlade regiona podijele informacije o mjestima grobnica. Za BiH jedina nada da će najveći broj nestalih i biti pronađen jeste Institut za traženje nestalih, istakla je Bomberger, jer će Međunarodna komisija jednom ipak prestati sa radom.